1569.
Godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1569 (MDLXIX) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1569.
Remove ads

Remove ads
Događaji
- ca. ožujak - Nakon povlačenja Luke Sekelja od Ormuža, Vojna krajina razdvojena u dvije zasebne vojno-teritorijalne cjeline - hrvatsku (namjesnik Herbart Auersperg) i slavonsku (Vid Halek).
- 13. 3. - Treći Hugenotski rat, bitka kod Jarnaca: hugenotski poraz, ubijen Louis I de Bourbon-Condé, Gaspard II de Coligny uspeo da pobegne.
- 16. 3. - Dvorac Trakošćan dolazi u posjed Draškovića (bana Jurja), ranije pripadao izumrlim Đulajima[1].
- 8. 5. - Sabor u Zagrebu: o obrani (utvrđivanje Hrastovice i Topuskog), žalbe na kraljevske konjanike i na vojvode kranjskih uskoka koji su opustošili neka imanja[2].
- 1. 7. - Lublinska unija stvara jedinstvenu državu Poljske i Litvanije (traje do 1795).
- srpanj - Franjo Tahi dobio u zakup i kraljevsku polovicu Susedgrada i Stubice - sad proganja i tamošnje kmetove[3].
- ljeto - Rusko-turski rat 1568.-1570.: Turci opsjedaju Astrahan dok pokušavaju napraviti kanal između Volge i Dona.
- leto - jesen - Hrišćanski gusari navodno napali tri osmanska broda u istočnom Mediteranu, koristeći mletački Kipar kao utočište[4].
- 1. 8. - 26. 10. - Ugarski sabor u Požunu (u siječnju bio odgođen zbog glasova o zavjeri protiv kralja Maksimilijana).
- 15. 8. - Katolička crkvica sv. Julijana u mletačkom Šibeniku osvećena za pravoslavni hram[5].
- 27. 8. - Cosimo I. de' Medici proglašen od pape Pija V. za velikog vojvodu (V. V. Toskana traje do 1801 i opet 1815-59).
- 13. 9. - Požar u Venecijanskom arsenalu (dogodine će zbog ovoga biti uhapšen rođak osmanskog diplomate Josefa Nasija, kome je sultan obećao vicekraljevstvo na mletačkom Kipru).
- 12. 10. - Ugarski savjetnici Stjepan Dobo i Ivan Balaša zatočeni pod optužbom za zavjeru u korist erdeljskog vladara Ivana S. Zapolje (pušteni 1572)[6].
- oktobar - Alžirski beg Uluč Ali-reis uzeo Tunis za Osmanlije od hafsidskog vladara, španskog vazala.
- 17. 10. - Kralj imenovao Antuna Vrančića za ostrogonskog nadbiskupa i ugarskog primasa[7].
- novembar - Izbija kratkotrajni Ustanak severa u Engleskoj - katolički plemići pokušali srušiti Elizabetu u korist Mary, kraljice Škota.
Tokom/tijekom godine
- Draškovići stekli barunski naslov.
- Skromna crkvica u Neproštenu kod Tetova[8].
- Jerolim Zagurović počinje da štampa srpske knjige u Veneciji, štamparija radi do 1638[9].
- U Veneciji objavljen roman "Planine" Petra Zoranića.
- Gerardus Mercator napravio kartu sveta - nastanak Mercatorove projekcije.
- Kapitulacije Osmanskog carstva: obnovljen ugovor sa Francuzima iz 1536, povoljni uslovi za njihove trgovce.
- Akbar Veliki osniva grad Fatehpur Sikri u čast sufijskog sveca Salima Chishtija.
- Treći Burmansko-sijamski rat se završava burmanskom pobedom - Sijam (Ajutaja) je vazal sledećih 15 godina.
- Gonzalo Jiménez de Quesada krenuo u katastrofalnu ekspediciju u venecuelanski Llanos.
Remove ads
Rođenja
- Jahangir, mogulski vladar († 1627)
- Ambrosio Spinola, italijansko-španski vojskovođa († 1630)
Smrti
- 22. 6. - Ivan Lenković, plemić i ratnik
- 9. 9. - Pieter Breughel Stariji, slikar (* ca. 1525)
- 9. 10. - Vladimir Andrejevič (staricki knez) (* 1533)
- 12. 12. - Filip II Moskovski, mitropolit (* 1507)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads