1605.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1605 (MDCV) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
- Ovo je članak o godini 1605.
Godina trojice papa: Klement VIII., Lav XI. i Pavao V.; sljedeća će biti 1978.
Remove ads
Događaji
- januar - Četiri stotine uskoka na deset barki hara tursko područje, zaplenjena i jedna bračka fregata[1].
- 22. 2. - Stefan Bočkaj proglašen za vojvodu Erdelja[2].
- 3. 3. - Umro je papa Klement VIII.
- 1 - Kardinal Alessandro di Ottaviano de' Medici, prefekt Kongregacija biskupa i redovnika, nećak pape Lava X (vl. 1513-21), izabran je za papu pod imenom Lav XI. - umire već 27. aprila.
- april, polovinom - Uskoci i morlaci opljačkali mletačku marcilijanu, providur u poteri zarobio jednu barku i povešao 16 članova posade.
- 20. 4. - Bočkaj proglašen za kneza u gornjoj Ugarskoj (dan. Slovačka), proglašena sloboda vjeroispovjesti.
- 23. 4. - Umro ruski car Boris Godunov, nasleđuje sin Fjodor II..
- 30. 4. - Sastanak Habsburga u Lincu zbog lošeg duševnog stanja kralja Rudolfa (Matija, Ferdinand, stričevići Ferdinand i Maksimilijan Ernst).

- 16. 5. - Kardinal Camillo Borghese je novi papa Pavao V. (do 1621). Pravnik je, insistira na pravima i privilegijama Crkve, što ponekad vodi do sporova sa državama. Na konklavi je došlo do fizičkog obračuna, Borghese je izabran kao kompromisni kandidat.
- svibanj - Bočkajevi hajduci upadaju u Štajersku; Bočkajev vojskovođa Gregorije Nemeth poziva Hrvatsku da mu se pridruži ali sabor odbija.
- 28. 5. - Kralj Rudolf izdao bratu Matiji punomoćje za rat u Ugarskoj i pregovore sa Bočkajem.
- jun - Vreme nevolja: car Fjodor II zatočen i ubijen, u Moskvu ulazi Lažni Dimitrije koji je krunisan sledećeg meseca.
- jul, početkom - Uskoci, prešavši preko dubrovačke teritorije, oplenili Trebinje i trgovački karavan sa sedamdeset konja, u povratku im Mlečani naneli gubitke ali se odbranili od Turaka nanevši im velike gubitke. Uskoci se zaleteli i do Slanog[3].
- srpanj - Sultan Ahmed I "dao" Bočkaju Ugarsku i Erdelj kao leno turskog carstva[4].
- 29. 7. - Ban Ivan II. Drašković i general Trautmansdorf razbili Nemethove snage kod Körmenda.
- avgust, sredinom - Ivan Vlatković i harambaša Juriša opljačkali i spalili turski Skradin.
- 30. 8. - Nadvojvoda Ferdinand uzeo poveljom u zaštitu Srbe u Gomirju[5].
- 27. 9. - Poljsko-švedski rat (1600-1611): bitka kod Kircholma je velika poljsko-litvanska pobeda.
- 2. 10. - Ostrogon se predao velikom veziru Lala Mehmed-paši (ostaje turski do 1683).
- 9. 10. - Osamdesetogodišnji rat: u Prvoj bici kod Mülheima pobeđuju Španci.
- 12. 10. - Totalno pomračenje Sunca, u sh. krajevima prekriveno do 90% diska[6].
- oktobar - U tada nemačkom Strazburu Johann Carolus izdaje Relation aller Fürnemmen und gedenckwürdigen Historien ("Zbirka istaknutih i sećanja dostojnih vesti"), prve novine na svetu.
- 15. 10. - Mogulski vladar Jahangir započinje vladavinu (do 1627).
- 17. 10. - Bočkajeve snage zauzele Nové Zámky.
- 5. 11. - U Engleskoj otkrivena Barutna zavera: pripremljen barut za dizanje Parlamenta u vazduh, zajedno s kraljem Jamesom I i parlamentarcima.
- 6-9. 11. (ili 6.9.?) - Osmansko-safavidski rat: Bitka kod Sufiyana je velika Abasova pobeda.
- 11. 11. - Lala Mehmed-paša krunisao Stefana Bočkaja kod Pešte, navodno krunom bizantskih careva[7].
- 13. 12. - U Rimu osnovana papska Banka Svetog Duha, prva državna banka u Evropi.
- decembar - Umro Džigalazade Jusuf Sinan-paša, prethodno pogubio alepskog guvernera Huseina, zbog čega će njegov nećak Džanbulad Ali-paša dići pobunu sa svojim Kurdima[8] - pojačane Dželalijske pobune.
Kroz godinu

- Objavljen prvi deo Cervantesovog "Don Quijota".
- Krmpote se doseljavaju u zaleđe Senja i Vinodola; Lič kneza Zrinskoga naseljen "Vlasima" zatim krajevi od Mrežnice do Tounja, napokon Moravice i Delnice[9]. Vlasi Krmpoćani dolaze u Lič, s dozvolom Zrinskog, položili mu zakletvu[10]; ipak sljedeće godine traže da se podvrgnu otočkom kapetanu[11].
- Spor između Srba i Stefana Bočkaja, oni nakratko predali Lipovu Turcima[3].
- Kaluđer u Feneku o poslednjim godinama: "i tada otac čedo za hleb prodavaše, i sin oca, i kum kuma i brat brata. Ole beda! Tada beše rob po 5 groša a vo po 15 dukata..."[12].
- Velika glad u dan. Vojvodini, rob se prodaje za 5 groša kao i kilo žita, vo za 50 dukata, pint vina za dukat; raseljavanje u delovima Bačke i Banata[13].
- "Unapređenje učenja" Francisa Bacona.
- "Opširni izvod iz dubrovačkih ljetopisa u četiri knjige" Jakova Lukarevića.
- Kardinal Scipione Borghese, nećak Pavla V, počinje gradnju vrtova Ville Borghese.
- Šogun Tokugawa Ieyasu prepustio titulu sinu Hidetadi ali zapravo vlada do smrti 1616.
- Zemljotres Keichō Nankaidō uz Japan izazvao razoran cunami.
- Pokušaj osnivanja engleske kolonije na Svetoj Luciji sprečen bolestima i otporom Kariba.
- Holanđani otkrili ostrvo Sumbawa.
- 1601-1605 - U Tursku stigao duvan.
Remove ads
Rođenja
- 8. 4. - Filip IV., španjolski kralj († 1665)
- 7. 5. - Nikon, patrijarh moskovski († 1681)
- 8. 8. - Cecilius Calvert, baron Baltimor, guverner Merilenda († 1675)
- 23. 12. - Tianqi, kineski car († 1627)
- ? - Aleksandra Mavrokordatu, grčka intelektualka († 1684)
- pribl. - Semjon Dežnjov, istraživač, moreplovac († 1673)
Smrti
- 5. 3. - Klement VIII., papa (* 1536)
- 13. 4. - Boris Godunov, ruski car (* 1551)
- 27. 4. - Lav XI., papa (* 1535)
- 3. 6. - Jan Zamoyski, poljski državnik (* 1542)
- 20. 6. - Fjodor II., car Rusije (* 1589)
- 10. 10.? - Akbar Veliki, mogulski vladar (* 1542)
- 10. 11. - Safiye Sultan, baka sultana Ahmeda I (* ca. 1550)
- 26. 11. - Handan Sultan, majka sultana Ahmeda I (* ca. 1574)
- decembar - Džigalazade Jusuf Sinan-paša, osmanski komandant (* ca. 1545)
- 25. 12. - Marino Grimani, mletački dužd (* 1532)
- Naresuan, sijamski vladar (* 1555)
- pribl. - Ivan Klobučarić, kartograf, svećenik
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads