1677.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1677 (MDCLXXVII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
- Ovo je članak o godini 1677.
Remove ads
Događaji
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- februar - U Francuskoj počinje Afera otrova u kojoj će mnoge istaknute ličnosti biti osuđene za trovanje i veštičarenje.
- 17. 3. - Franko-holandski rat: Francuzi (François-Henri de Montmorency-Luxembourg) zauzeli Valenciennes.
- mart - Bitka kod Tobaga, neuspeli francuski pokušaj da povrate ostrvo od Holanđana.
April/Travanj – Jun/Lipanj
- 11. 4. - Bitka kod Cassela je ubedljiva francuska pobeda.
- 27. 5. - Poslanici Luja XIV i erdeljskog kneza Mihalja I Apafi sklopili sporazum u Varšavi o pomoći ugarskim emigrantima kurucima protiv Habsburga.
- 28. 5. - Ugovor iz Middle Plantation: Indijanci iz Virginije priznaju Englesku imperiju, zadržavaju zemlju i oružje. Takođe ove godine i jedan od Lanaca zaveta (Covenant Chain): Virginia i Maryland sa Susquehannocima sklopile ugovor sa Pet nacija Irokeza i Lenapeima.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 2. 7. - Skonski rat: pomorska Bitka u Zalivu Køge je ubedljiva danska pobeda nad Šveđanima.
- avgust - Rusko-turski rat 1676.-1681.: neuspešna turska opsada Čigirina.
- 10. 9. - Henry Purcell postaje dvorski muzičar Charlesa II.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- jesen - Manji broj francuskih, poljskih i tatarskih vojnika stigao u Gornju Ugarsku.
- 29. 10. - Michel Le Tellier je novi kancelar Francuske.
- 4. 11. - Venčali se Mary, kćerka vojvode od Yorka, i Vilim, princ od Oranga, stadtholder Nizozemske (oni će 1689. postati suvladari Engleske).
- 16. 11. - Francuzi (François de Créquy) zauzeli Freiburg.
- 16. 12. - Brandenburžani zauzeli Szczecin.
Kroz godinu
- Porta zatražila od Dubrovnika povrat navodno protuzakonito naplaćene carine turskim podanicima za vrijeme Kandijskog rata. Zatvoreni dubrovački poklisari u Carigradu, kao i oni u Sarajevu - Nikolica Bunić i Maroje Gučetić - bosanski paša ih poveo sa sobom kad je krenuo u rat protiv Rusije i zadržao u Silistriji[1].
- Petar Bogdani postaje skopski nadbiskup.
- Posthumno objavljena Spinozina dela: Etika, Politički traktat, Traktat o poboljšanju intelekta, Pisma.
- Antikvar Elias Ashmole poklonio Oxfordskom univerzitetu svoju zbirku iz koje će nastati Ashmolean Museum.
- Francuski pirati opustošili Farske Otoke i Valenciju u Venecueli. Takođe od Holanđana uzeto ostrvo Gorée kod Senegala.
Remove ads
Rođenja
Smrti
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads