9. 1.

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

9. januar/siječanj (9. 1.) je 9. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 356 dana (357 u prijestupnoj godini).

Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsr.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.

Događaji

  • 1792. – mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat, započet u avgustu 1787, Rusija proširila svoju granicu do Dnjestra.
  • 1793. – Francuz Žan Pjer Blanšar izveo prvi let balonom iznad severnoameričkog kontinenta.
  • 1804. – ispred manastira Moravica Turci ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela „seča knezova「, što je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka.
  • 1878. – u srpsko-turskom ratu srpska vojska ušla u Niš, a Turci narednog dana predali tvrđavu i varoš, čime je okončana turska uprava u tom gradu. Borbe trajale 25 dana, a odlučujuća bila pobeda Braničevske brigade na Čegru.
  • 1942. – u Petrovgradu, Kikindi i drugim mestima u Banatu Nemci u Drugom svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane reke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano 60 Srba.
  • 1945. – počelo iskrcavanje američkih trupa u Drugom svetskom ratu na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.
  • 1953. – potonuo južnokorejski putnički feribot, život izgubilo 349 osoba.
  • 1962. – SSSR i Kuba potpisali trgovinski sporazum na osnovu kog je Kuba dobijala robu po povlašćenim, niskim cenama. Ugovor prestao da važi 1991.
  • 1978. – u Iranu počela islamska revolucija u kojoj je godinu dana kasnije zbačen sa vlasti šah Reza Pahlavi.
  • 1992. – reagujući na odluku bosanskohercegovačke vlade da zatraže priznanje suverene Bosne i Hercegovine od Evropske zajednice, Srski političari su proglasili Republiku srpskog naroda u BiH i saopštili da je ta republika federalna jedinica Jugoslavije.
  • 1996. – čečenski pobunjenici zauzeli bolnicu i uzheli najmanje 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici tražili prekid rata u svojoj državi.
  • 1996. – obustavljen vazdušni humanitaran most za Sarajevo, najveći vazdušni most u istoriji vazduhoplovstva posle sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u Bosni i Hercegovini, obavljeno 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.
  • 1999. – prilikom hapšenja, pripadnici SFOR ubili bosanskog Srbina Dragana Gagovića, optuženog pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini.
  • 2002. – SAD ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996.
  • 2002. – vlada SAD pokrenula istragu o stečaju multinacionalne elektrodistributerske kompanije „Enron「, najvećem bankrotstvu u istoriji SAD.

.

Remove ads

Rođenja

  • 1890. – Karel Čapek, češki književnik (u. 1938.).
  • 1890. – Kurt Tucholsky, njemački novinar i književnik.
  • 1856. – Stevan Stojanović Mokranjac, srpski kompozitor i muzički pedagog (u. 1914).
  • 1908. – Simone de Beauvoir, francuska književnica i feministica (u. 1986).
  • 1913. – Ričard Nikson, američki državnik (u. 1994).
  • 1922. – Ahmed Seku Ture, gvinejski državnik i pisac (u. 1984).
  • 1927. – Nada Mamula, bila je domaća pjevačica narodnih pjesama i jedan od najboljih izvođača sevdalinki s jugoslavenskih prostora. (u. 2001.).
  • 1928. – Domenico Modugno, talijanski kantautor (u. 1994.).
  • 1930. – Igor Neto, bivši ruski, sovjetski nogometaš i trener (r. 1999).
  • 1930. – Dragan Nikitović, srpski sportski komentator, novinar i urednik sportske redakcije Radio televizije Beograd († 1997.).
  • 1941. – Joan Baez, američka pjevačica folka.
  • 1949. – Mary Roos, njemačka pjevačica.
  • 1954. – Mirza Delibašić, bosanska košarkaška zvijezda.
  • 1958. – Mehmet Ali Agca, turski desničar i atentator.
  • 1967. – Claudio Caniggia, argentinski nogometaš.
  • 1970. – Lara Fabian, belgijsko-kanadska pjevačica.
  • 1974. – Sávio, brazilski nogometaš.
  • 1977. – Scoonie Penn, američki košarkaš.
  • 1978. – Gennaro Gattuso, talijanski nogometni reprezentativac.
  • 1980. – Uroš Zorman, slovenski rukometaš.
  • 1981. – Ole Erevik, norveški rukometaš.
  • 1990. – Stefana Veljković, srpska odbojkašica.
  • 1991. – Amel Tuka, bosanskohercegovački atletičar.

.

Remove ads

Smrti

Praznici i dani sećanja


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

Kratke činjenice
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads