Dominikanska Republika

Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniole i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.

República Dominicana Dominikanska Republika
Zastava Grb
Geslo: Dios, patria, libertad (španjolski, "Bog, domovina, sloboda")
Himna: "Quisqueyanos valientes"
Glavni grad	Santo Domingo
Službeni jezici	španjolski
Leaders
Utemeljenje	od Haitija 27. veljače 1844.
Površina
• Vode (%)	1,6
Stanovništvo
• Popis iz 2010	9.478.612[1] (86.)
• Gustoća	181 /km2
Valuta	dominikanski peso
Vremenska zona	-4
Pozivni broj	1-809
Veb-domena	.do

Historija

Glavni članak: Povijest Dominikanske Republike

Otok Hispaniolu otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. godine Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crne robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok, a 1795. Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Od 1822. do 1844. cijeli je otok Hispaniolu ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. Godine 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, ponovno se odvojila. Od 1930. do 1961. diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu. Godine 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada, a rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978. godine.

Politika

Glavni članak: Politika Dominikanske Republike

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.

Geografija

Glavni članak: opis Dominikanske Republike

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.

Pokrajine

Glavni članak: Pokrajine Dominikanske Republike

Karta Dominikanske Republike

Ekonomija

Glavni članak: Ekonomija Dominikanske Republike

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.

Demografija

Glavni članak: Demografija Dominikanske Republike

Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.

Dobna struktura:

• 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
• 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
• 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
• Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)

Veći gradovi: Popis gradova u Dominikanskoj Republici

Kultura

Glavni članak: Kultura Dominikanske Republike

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.

Turizam

Dominikanska Republika posebno je atraktivna za aktivno ronjenje. Za ronioce postoji nekoliko mjesta na području otoka Catalina i Saona. Iskusni ronioci trebaju obratiti pažnju na Padre Nuestro-produženi sustav podvodnih špilja sa slikovitim stalaktitima^[2].

Kompleks slapova u blizini grada Jarabacoa također je popularan među turistima. U blizini se nalazi rezervat Armando-Bermudez.

U 2011, zemlja je posjetila 4,3 milijuna turista-uglavnom iz Latinske Amerike i SAD-a. Broj ruskih turista u 2011 iznosio je 44 693.

Razno

• Komunikacije u Dominikanskoj Republici
• Prijevoz u Dominikanskoj Republici
• Oružane snage Dominikanske Republike
• Vanjski poslovi Dominikanske Republike