Karl Rahner

Karl Rahner (Freiburg, 5. 3. 1904. – Innsbruck, 30. 3. 1984), njemački katolički teolog i isusovac, jedan od najznačajnijih kršćanskih teologa 20. vijeka.

Karl Rahner
Filozofija 20. vijeka
Zapadna filozofija
Biografske informacije
Rođenje	(1904-03-05)5. 3. 1904. Freiburg, Baden, Njemačka
Smrt	30. marta 1984. (dob: 80) Innsbruck, Tirol, Austrija
Državljanstvo	Nijemac
Obrazovanje
Alma mater	Univerzitet u Freiburgu Univerzitet u Innsbrucku
Filozofija
Škola/Tradicija	kršćanska filozofija, teologija
Glavni interesi	kristologija, trojstvo, vjera
Inspiracija
Od Toma Akvinski, Ignacije Loyola, Augustin, Martin Heidegger, Immanuel Kant, Joseph Maréchal, neotomizam
Na Francis A. Sullivan

Karl Rahner (1974)

Biografija

Karl se, slijedeći primjer svog starijeg brata Huga, pridružio 1922. jezuitskom redu, a rukopoložen je 1932. godine. Nastavio je studije u Freiburgu i Innsbrucku, a potom je dobio posao na Teološkom fakultetu Univerziteta u Innsbrucku 1936. godine. Nakon Drugog svjetskog rata vratio se u Innsbruck 1948. da bi sljedeće godine postao profesor dogmatske teologije. Bio je profesor u Münchenu (1964–1967), a potom u Münsteru (1967–1971). Bio je peritus na Drugom vatikanskom koncilu.

Opus

Raner je bio autor brojnih knjiga i članaka. Krajnji izvor njegove misli može se naći u obimnom djelu J. Maréchala Le Point de départ se la métaphysique (1923–1949), koji je pokušao da stvori revidirani sistem tomističke metafizike koji je trebalo da uzme u obzir kritiku Kanta, ali i da ostane imun na nju. Međutim, njegov književni i filozofski moto bio je uglavnom identičan motu egzistencijalističkog filozofa M. Heideggera, koji mu je i predavao u Freiburgu; zbog toga je teško savladati i razumjeti njegova djela.

Njegovo osnovno shvatanje je do detalja obrazloženo u njegovom glavnom filozofskom djelu Geist in Welt (srpskohrvatski: , 1939; drugo izd. 1957; engleski pr. Spirit in the World, 1968) koje, tumačeći u egzistencijalističkom smislu doktrinu sv. Tome Akvinskog o opažanju kao poimanju duhovnog (intelligible) bića posredstvom čulnih (sensible) vrsta, vidi ljudsku subjektivnost kao funkcioniranje unutar horizonta bića čija je krajnja determinanta Bog.

U svom manje obimnom djelu Hörer des Wortes Raner je proširio svoj argument na oblast kršćanskog otkrivenja. U kasnijim godinama predstavio je svoj pristup kršćanskoj doktrini u djelu Grundkurs des Glaubens (1976; engleski pr. Foundations of Christian Faith, 1978). Od 1958. također je s H. Schlierom objavljivao seriju Quaestiones Disputatae (engleski prevod 16 ranijih tomova, 1961–1967), a bio je i jedan od izdavača drugog izdanja Lexikon für Theologie und Kirche (10 knjiga, 1957–1965 + dopune o Drugom Vatikanskom koncilu) i šestotomne enciklopedije Sacramentum Mundi (1968–1970), koja je bila pod snažnim utjecajem njegovih pogleda.

Za razliku od njegovih tehničkih spisa, Rahnerova obraćanja studentima i mješovitoj publici bila su direktna i snažna, otkrivajući duboki uvid u probleme suvremenog svijeta i pastirski odnosno evanđeoski zadatak Crkve. Jedan je od najutjecajnijih rimokatoličkih teologa 20. vijeka, posebno na njemačkom govornom području.

Mnoga Ranerova dela bila su u formi članaka; zbirka njegovih najznačajnijih teoloških eseja objavljena je pod naslovom Schriften zur Theologie (16 tomova, 1954–1984; engleski prevod, Theological Investigations, 23 toma, 1961–1992), a zbirka pastirskih dela pod naslovom Sendung und Gnade (1959; engleski prevod, 3 toma, 1963-1966).

Prijevodi Rahnerovih djela na srpskohrvatski jezik:^[1]

• "Vjera današnjeg svećenika", u: Škreblin, Ivan (ur.), Bogoslovska smotra 35/1965, str. 6-29.
• Šanse kršćanstva u naše doba, M. Pavlović, Zagreb, 1966.
• Duhovne vježbe, Zagreb, 1967.
• "Izvori slobode: o kršćanskom razumijevanju slobode", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 1/1967, str. 70-71.
• "Potrebna je kratka formula kršćanskog vjerovanja", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 4-5/1967, str. 32-35.
• "Otvaranje prema nauci", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 6/1967, str. 22-28.
• "Student teologije. Problem izobrazbe studenata teologije danas", u: Kuničić, Jordan (ur.), Bogoslovska smotra 3-4/1968, str. 333-346.
• U vjeri i ljubavi: prigodom vjenčanja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1969.
• "Prisutnost Kristova u liturgijskoj zajednici", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 14/1969, str. 7-10.
• "O situaciji teologa u današnjoj Crkvi", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 17-18/1970, str. 59-62.
• "Svećenik – predobar za brak?", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 17-18/1970, str. 85-87.
• "Novi crkveni mentalitet. Intervju s Karlom Rahnerom", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 15/1970, str. 29-30.
• Milost će to usavršiti, Đakovo, 1973.
• "Kreposti svakidašnjice", u: Zovkić, M. i Perić, R. (ur.), Vrelo života 4/1976, str. 279-289.
• O potrebi i blagoslovu molitve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1978.
• Sluge Kristove: razmatranja o svećeništvu, Oslobođenje, Sarajevo, 1978.
• Bog je postao čovjekom: meditacije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1978.
• O svagdašnjim stvarima, Družba katoličkog apostolata, Zagreb, 1979.
• "Neprolazno značenje II vatikanskog koncila", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 37/1980, str. 2-7.
• Marija, majka Gospodinova: teološka razmatranja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
• Sveta ura i sedam riječi na križu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
• "Solidarnost s mrtvima", u: Koprek, Rudolf (ur.), Obnovljeni život 35/1980, str. 339-357.
• Je li Bog među nama ili nije (s W. Kasperom, i H. Mühlenom), Župni ured, Kaštel Novi, 1982.
• "Perspektive pastorala u budućnosti", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 45/1982, str. 11-16.
• "O potrebi i blagoslovu molitve", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 46/1982, str. 72-74.
• "Teolog pripovijeda o vlastitom životnom putu", u: Put 6/1984, str. 5-8.
• "Ispovijesti Karla Rahnera", u: Baotić, Zvonimir (ur.), Vrelo Života 4/1984, str. 286-306.
• "Bog naše budućnosti", u: Pšeničnjak, Franjo (ur.), Obnovljeni život 40/1985, str. 328-330.
• "U čemu je trajno značenje Drugoga vatikanskoga sabora?", u: Pšeničnjak, Franjo (ur.), Obnovljeni život 40/1985, str. 318-328.
• Dar Božića, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1988.
• Molitve života, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1988, 1995, 2001, 2004.
• Siromašni poradi kraljevstva Božjega: teološki, biblijski, pastoralni vidici, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990.
• Teološki rječnik (s Herbertom Vorgrimlerom), UPT, Đakovo, 1992, 2004.
• "Euharistijska pobožnost", u: Služba Božja 2/2006, str. 193-197.
• Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka 2007.