Keszthely

Keszthely čita se Kesthelj (hrvatski: Kestel ili Monoštor, njemački: Kesthell) je grad na zapadu Mađarske od 20,116 stanovnika^[1]

Keszthely
Dvorac Festetic Dvorac Festetic
Zastava Grb
Koordinate: 46°46′N 17°14′E
Država	Mađarska
Županija	Zala
Vlast
- gradonačelnik	Ferenc Ruzsics
Površina
- Urbano područje	75.98 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
- Urbano područje	20,116[1]
- Urbana gustoća	264.8 stan./km²[1]
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	8360
Pozivni broj	83
Službene stranice www.keszthely.hu/
Karta
Keszthely

Keszthely administrativno podpada pod Županiju Zala i poznato je turističko mjesto.

Geografija

Keszthely leži duž jugozapadne obale Jezera Balaton.

Historija

Taj kraj uz jezero bio je naseljen još za Antike, za rimskih vremena tu se razvila - Keszthely kultura.

Današnji Keszthely je prvi put dokumentiran 1247., od 1421. ima status trgovišta, ali su mu je daljnji razvoj spriječili Austrijsko-turski ratovi pa nije dobio status grada, iako ga Osmanlije nikad nisu zauzele.

Ponovni razvoj mjesta počeo je u 18. vijeku, kad je izrastao u regionalni vjerski i obrazovni centar. U to vrijeme veliki utjecaj na razvoj mjesta imali su grofovi Feštetić koji su imali veliki feud. Njihov član Juraj Feštetić (mađarski: György Festetic) ( 1755.- 1819.) osnovao je agronomsku školu - Georgikon 1797. koja je vremenom izrasla u fakultet. On je značajno doprinjeo buđenju nacionalne svijesti u Mađarskoj u 19. vijeku. Danas je dio Univerziteta u Veszprému.

Keszthely se od početka 19. vijeka počeo transformirati u ladanjsko turističko mjesto, tako da je i prvi parobrod na jezeru nabavljen 1846.

Keszthely je 1954. dobio status grada.

Pobratimski gradovi

•  Rumunjska, Odorheiu Secuiesc
•  Njemačka, Boppard
•  Nizozemska, Hof van Twente
•  Poljska, Piwniczna-Zdrój
•  Češka, Litomyšl
•  Slovačka, Levoča
•  Slovenija, Piran
•  Poljska, Łańcut
•  Turska, Alanya

Slavni sugrađani

• David Schwarz, graditelj prvog aluminijskog cepelina