Krsto Hegedušić

Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. 11. 1901. — Zagreb, 7. 4. 1975.) je bio hrvatski slikar, poznat po brojnim radovima na temu NOB, a posebno po monumentalnim freskama bitke na Sutjesci, u koje je kombinirao klasične religijske motive.^[1]

Krsto Hegedušić
Rođenje	(1901-11-26)26. 11. 1901.
Smrt	7. aprila 1975. (dob: 73)

Smatra se predstavnikom hrvatske naive, pitomog pučkog stila koji koristi da prikaže brutalne scene pljačke^[2] i nasilja.^[3]

Biografija

Rođen u Petrinji 1901. godine. Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1925.^[4] Studije nastavlja u Parizu. Kao angažovani umjetnik, 1929. godine daje inicijativu i doprinosi osnivanju likovne grupe »Zemlja«.^[4] 1930. osniva u Hlebinama školu seljaka slikara. Zbog naprednih političkih ideja i rada za vreme kraljevine proganjan i hapšen.^[4] Surađivao je u Pečatu (1939–1940).

Freska partizanke sa djetetom na Tjentištu, rad Krsta Hegedušića. Smatra se inspirisanom likom majke Marije.^[1]

Po okupaciji Jugoslavije je kao poznati ljevičar hapšen, konfiniran i uključen u listu taca Gestapoa.^[4] Boravak u ustaškom zatvoru je također zabilježio u svojim crtežima.^[5][6] Hegedušić je ostatak drugog svjetskog rata proveo slikajući religijske motive, prihvaćajući zaštitu nadbiskupa Stepinca.^[4]

Nakon rata, radi kao profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i upravlja Majstorskom radionicom za slikarstvo.^[4] Izlagao u zemlji i inozemstvu. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.^[4]

Priznanja

Nosilac je brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada.

Po njemu je prozvana Galerija Krsto Hegedušić u Petrinji.