Langreo

Langreo (asturijski: Llangréu) je grad od 40,529 stanovnika^[1] na sjeverozapadu Španjolske u Autonomnoj zajednici Asturiji.

Langreo
Panorama grada iz zraka Panorama grada iz zraka
Koordinate: 43°18′N 5°41′W
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Asturija
Provincija	Asturija
Comarca	Nalón
Vlast
- gradonačelnik	Jesús Manuel Sánchez Antuña
Površina
- Ukupna	82.5 km²[1]
Najveća visina	1,021 m[1]
Najmanja visina	211
Stanovništvo (2017.)
- Grad	40,529[1]
- Gustoća	491.5 stan. / km²[1]
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	33930 / 33900 / 33920 / 33909 / 33934
Karta
Langreo Pozicija Langrea u Španjolskoj

Geografija

Langreo leži u unutrašnjosti u dolini rijeke Nalón, udaljen 17 km sjeveroistočno od Ovieda.

Historija

Langreo je počeo svoju egzistenciju kao feud biskupa iz Ovieda. Još 857. je asturijski kralj Ordoño I donirao ovijedskim crkvama velike količine zemlje Langrea. To je 1075. svojom donacijom povećao kralj Alfonso VI od Kastilje.^[2]

Langreo se biskupske vlasti oslobodio 1338. kad je dobio status grada. Prvo vijeće građana (nezavisno od oviedskih biskupa) osnovano je za vladavine kralja Felipea II.^[2]

U vrijeme Španjolskog rata za nezavisnost (početak 19. vijeka) napoleonovi vojnici spalili su samostan San Lorenzo i opljačkali svetište. Nakon tog za Karlističkih ratova grad je u julu 1874. opsjedan u tom metežu izgorio je gradski arhiv.^[2]

Industrijski razvoj

Historija rudarstva i industrije u Langreu seže u drugu polovicu 18. vijeka, kad su se pojavili ljudi poput Casada de Torresa, koji je počeo eksploatirati ugljen i podigao prvu koksaru u Španjolskoj 1793.^[3]

Ipak je pravi razvoj rudarstva počeo tek sredinom 19. vijeka, kad je 1842. izgrađena cesta i željeznička pruga 1856. (to je bila treća pruga u Španjolskoj). Nakon tog otpočele su radom prve čeličane u Asturiji Gil y Cía (1857), Duro y Cía (1859) i Compañía de Asturias (1894).^[3]

U 20. vijeku došlo je do fuzioniranja tih kompanija iz kojih je nastala kompanija Duro Felguera, S.A. koja je danas jedan od najvećih proizvođača ugljena i čelika u Španjolskoj.^[3]

Radnici Langrea su 1917. sudjelovali u velikom generalnom štrajku koji je utjecao na cijelu naciju, kao i u kasnijim događajima za Španjolskog građanskog rata.^[2]

Od kako su od kraja 20. vijeka rudarstvo i metalurgija ušle u duboku krizu, i grad se osipa kako brojem stanovnika, tako i brojem tvornica, koje se zatvaraju.