From Wikipedia, the free encyclopedia
Avaskularna nekroza, ( ), sterilna (aseptična) nekroza , ishemična nekroza , je bolest kosti nastala zbog privremenog ili trajnog poremećaja u snabdevanju krvlju područja kostiju. Bez krvi, koštano tkivo umire a kosti propadaju. Ako avaskularna nekroza obuhvati i koštani deo zgloba, to često dovodi i do uništenja zglobne površine kostiju (лат. ).[1]
Avaskularna nekroza | |
---|---|
Nekroza glave butne kosti | |
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | hirurgija |
Pojam avaskularne nekroze glave butne kosti postoji u ortopedskoj literaturi dugi niz godina, a prvi dokazi datiraju sa otkrivanjem toga stanja u egipatskim mumijama.
1794. iz Edinburga prvi je opisao simptome bolesti, ali u etiologiji tih slučaja preovladavala je infekcija.[2]
U 1888. prvi opisuje nekrozu u glavi butne kosti kod odrasle osobe, bez infekcije. Iste godine uočava pojavu nekroze pojedinih delova kosti, koja je značajno češća kod kesonskih radnika i iznosi pretpostavku da je ona najverovatnije uzrokovana pritiskom gasova.
Mehanizmi nastanka avaskularne nekroze su raznovrsni,[3] ali prema navodima u brojnoj literaturi, najčešće nastaje kao;
Iako navedene promene mogu uticati na bilo koju kost, a oko 50% slučajeva pokazuju višestruke oblike oštećenja, avaskularna nekroza prvenstveno napada zglobove ramena, kolena, i kukova.
Avaskularna nekroze obično pogađa ljude između 30 i 50 godina starosti;[3] kod oko 10.000 do 20.000 ljudi u SAD, svake godine javlja se avaskularna nekroze kosti u čemu prednjači butna kost.
Najčešći uzrok avaskularne nekroze je trauma. Netraumatski oblik bolesti češće pogađa muškarce nego žene.[3]
Avaskularna nekroza javlja se obostrano na parnim organima (kost, zglob) u > 60% slučajeva.[3]
Incidenca adolescentne (dečje) idiopatske avaskularne nekroze glave butne kosti ostaje nepoznata i teško uočljiva. Ipak, poznato je da znatno češće pogađa decu muškog pola, u odnosu 4:1, kao i da se učestalije javlja između trinaeste i šesnaeste godine života. Do sada nisu prepoznati eventualni predispozicioni tipovi adolescenata.[14]
U svom razvoju avascularna nekroza prolazi kroz 5 faza;
Faze bolesti | Znaci bolesti |
faza | Nedovoljan priliv krvi i stadijum nekroze |
faza | Fragmentacija kosti |
faza | Resorpcija kosti i ulomci iz okolnog zdravog tkiva |
faza | Revaskularizacija kosti (faza oporavka) |
faza | Pojave zaostalih deformiteta-artroza |
Kada su oštećena zahvatila malu površinu kosti, vremenom sa uspostavljanjem potpune cirkulacija, dolazi do potpunog ili delimičnog oporavka kosti. Proces oporavka je neefikasan kad je zahvaćena veća površina kosti. U tom slučaju, preovladava česta pojava lomljenja kosti nad formiranjem nove kosti a nastaje i propadanje glave butne kosti (nasataje koksartroza).
U ranim fazama avaskularne nekroze, pacijenti su bez ikakvih simptoma. Kako bolest napreduje, većina pacijenata oseća bolove u zahvaćenom zglobu-u početku, samo kad svom težinom opterećuju bolešću pogođeni deo tela, a kako bolest napreduje bolovi se javljaju i u mirovanju. Bolovi se obično razvijaju postepeno i upočetku su blagi ali mogu biti i intenzivni.
Ako avaskularna nekroza napreduje, a kost i njena okolina sve više propadaju, bolovi se sve više pojačavaju i postaju neizdržljivi. Bolovi mogu biti toliko jaki da ograničavaju pacijentu obim pokreta u pogođenom zglobu. U nekim slučajevima, posebno onim koji se odnose na zglob kuka, razvija se osteoartritis koji umanjuje radnu sposobnost i kretanje bolesnika.
Vremenu između prvih simptoma i gubitka funkcija, bolešću zahvaćenih kostiju i zglobova, različite su za svakog pacijenta, i obično su u rasponu od nekoliko meseci do više od godinu dana.[16]
Zbog nedostatka objektivnih parametara oboljenja, bolesnici se ponekad ne shvataju ozbiljno a dijagnoza se postavlja sa velikim zakašnjenjem. Kod većine bolesnika u početnoj fazi, avaskularne nekroze, postoji velika razlika između verodostojnog kliničkog nalaza, sa jedne strane, i gotovo normalnih laboratorijskih analiza i radiografije, sa druge strane.
Nakon obavljanja kompletnog fizičkog pregleda i pravilno uzete anamneze (koje zdravstvene proble ima bolesnik i koliko dugo), lekarima je na raspolaganju jedna ili više dijagnostičkih tehnika;[17][15]
Analize krvi i mokraće standardnim metodama imaju za cilj da otkriju faktore rizika, kao što su; srpasta anemija, hiperkoagulacija, hiperurikemija.
Ggarija i skopija rendgrn zracima osnovna jer metoda dijagnoze avaskularne nekroze kosti, i ako često kasni i više meseci u odnosu na pojavu subjektivnih tegoba. Zato se rendgen dijagnostika uglavnom koristi u kasnijoj fazi avaskularne nekroze (praćenje toka bolesti i rezultata lečenja). i su na osnovu nativnih radiografija napravili klasifikaciju avaskularne nekroze glave butne kosti.[18][17]
Stepen promena | Opis promena |
0 | Dijagnoza se postavlja Nuklearnom magnetnom rezonancom
ili Kompjuterizovanom tomografijom. Radiografski nalaz uredan. |
I | Početna osteoporoza, bez vidljive skleroze |
II | Difuzna osteoporoza i skleroza.
Mesto infarkcije je ograničeno koštanom reakcijom. Glava butne kosti sferična |
III | Znak „mesečevog srpa“ ispod subhondralne kosti, predstavlja prelom.
Zglobni prostor očuvan |
IV | Kolaps glave butne kosti, uz suženje zglobnog prostora |
MRT je vrlo dobra metoda za dijagnostikovanje avaskularne nekroze. Za razliku od rendgena, scintigrafije kostiju i (kompjuterizovana tomografija), ona otkriva hemijske promene u koštanoj srži i može pokazati avaskularnu nekrozu u najranijim fazama bolesti. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje obolela područja koja još ne izazivaju bilo kakve simptome.[17]
Scintigrafija kostiju kao dijagnostička metoda u avskularnoj nekrozi koristi se najčešće u bolesnika koji imaju normalne radigrafske nalaze.
Izvodi se tako što se specijalna boja koja je bezopasan radioaktivni materijal, ubrizgava u zahvaćene kosti, a zatim se kost slika posebnim kamerama. Slika prikazuje jače ili manje obojena područja zdrave ili oštećene kosti.
Nedostatak scintigrafije kostiju je taj što ne otkriva avaskularnu nekrozu u najranijim fazama.[17]
je tehnika koja pruža lekaru trodimenzionalnu sliku kosti. Ona takođe pokazuje „preseke” kosti u više nivoa, čineći sliku mnogo jasnijom nego -zračenje i scintigrafija kostiju.
Neki lekari osporavaju korist ovog testa za dijagnostkovanje avaskularne nekroze, jer dijagnoza obično može biti donesena bez . Međutim može biti korisne u određivanju stepena oštećenja kostiju.[17]
Biopsija je hirurški postupak u kojem se tkivo zahvaćen kosti pregledava pod mikroskopom. Iako je biopsija odlučujući način za dijagnostikovanje avaskularne nekroze, ona se retko koristi jer zahteva operaciju.[17]
Tstovi, poput onih za merenje pritiska unutar kosti koristite se kao dijagnostička metoda, kada lekar sumnja da pacijent ima avaskularnu nekrozu, uprkos normalnim rezultatima rendgena, scintigrafije kostiju i magnetne rezonance.
Ovi testovi su vrlo osjetljivi na otkrivanje povećanog pritiska unutar kosti, ali zahtevaju operaciju.[17]
Lečenje avaskularne nekroze[3] je dugotrajan proces i sprovoda ga specijalisti ortopedije i fiziklane medicine i rehabilitacije:
U ranoj fazi bolesti, lečenje avaskularne nekroze počinje sa:
U kasnijoj fazi bolesti primenjuje se
Kako bi umanjili rizik od avskularne nekroze potrebno je sprovoditi sledeće mere prevencije;[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.