Turizam u Bosni i Hercegovini

Turizam u Bosni i Hercegovini brzorastući je sektor koji u posljednje vrijeme čini važan dio u ekonomiji države.

Bosna i Hercegovina bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje između 1995. i 2000. Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, Bosna i Hercegovina našla se u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom 20%.^[1] U 2016. u Bosni i Hercegovini registrovano je 1.148.530 turista, što je povećanje za 11,6% u poređenju s prethodnom godinom, dok je ostvareno 2.376.743 noćenja, što predstavlja porast za 10,9%. Od tog broja 69% čine strani turisti.^[2] Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020. Turistički vodič Lonely Planet označio je Sarajevo kao 43. najbolji grad na svijetu, dok je u decembru 2009. Sarajevo navedeno kao jedan od 10 najboljih gradova za posjetu u 2010^[3] te je time Sarajevo izbilo ispred Dubrovnika, koji je rangiran na 59, Ljubljane na 84, Zagreba na 125. i Beograda (143. mjesto).

Ekonomija i turizam

Neum, bosanskohercegovački grad na obali Jadranskog mora

Prihodi od turizma daju veliki doprinos bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina sada ima snažniji godišnji rast dolazaka turista i brze širenje usluga u ovom sektoru. U BiH postoje i ljetne i zimske destinacije s kontinuitetom u turizmu tokom cijele godine. S obzirom na to da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina nudi destinacije iz oblasti ski-turizma, koje su među najboljim u Evropi.^[4] U martu 2012. Sarajevo je osvojilo nagradu "za najbolju turističku destinaciju" u konkurenciji od više od 100 gradova širom svijeta, a koju je organizirao blog Foxnomad posvećen turističkim destinacijama.^[5]

Visoko je nedavno doživjelo zapanjujuću ekspanziju dolazaka turista zbog otkrića bosanskih piramida, tako da je ovaj grad posjetilo više od 10.000 turista tokom prvog vikenda u junu 2006. Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća za katolike^[6] u svijetu. Svake godine više od milion turista posjeti ovo mjesto.^[6] Procjenjuje se da je približno 30 miliona hodočasnika posjetilo Međugorje od 1981.^[7] Neum na jadranskoj obali, sa strmim brdima, pješčanim plažama i nekoliko turističkih hotela predstavlja izlaz Bosne i Hercegovine na more. Cijene imaju tendenciju pada u odnosu na one u susjednoj Hrvatskoj, što ga, između ostalih razloga, čini popularnim kod turista, pogotovo onih domaćih. Zaleđe Neuma ima bogatu arheološku historiju i netaknutu prirodu, pri čemu se u tom području počinje razvijati agroturizam.

Turističke atrakcije

Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Neke od turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini jesu:

• Sarajevo - "Olimpijski grad", ekonomski, kulturni, naučni, obrazovni, politički i trgovački centar Bosne i Hercegovine; poznat i kao "evropski Jerusalem"
• Mostar - "Grad na Neretvi", jedna od najvažnijih turističkih destinacija u BiH s nadaleko poznatim Starim mostom, koji se zajedno sa starim dijelom grada nalazi na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine
• Višegrad - grad poznat po svom mostu Mehmed-paše Sokolovića, koji se također nalazi na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine
• Bihać - s rijekom Unom i njenim vodopadima, koji se nalaze unutar Nacionalnog parka Una, predstavlja nezaobilaznu turističku destinaciju kako za domaće, tako i za strane turiste
• Jajce - grad poznat po tome što je bio sjedište bosanskih kraljeva; u njemu su udareni temelji nove Jugoslavije; poznato je po svojim prirodnim ljepotama, rijeci Plivi i njenim vodopadima.
• Svetište Gospe u Međugorju
• Banja Luka - "Zeleni grad" sa znamenitostima poput džamije Ferhadije (u obnovi nakon što je srušena u proteklom ratu) i tvrđave Kastel
• Prijedor sa svojom starom gradskom džamijom, uz Nacionalni park Kozara i Mrakovicu - najveći spomenik iz Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini
• Slana jezera u Tuzli, rodno mjesto književnika Meše Selimovića
• Neretva i kanjon Rakitnice u gornjem toku Neretve
• Trebižat i njegovi vodopadi Kravice i Koćuša
• Buna sa svojim izvorom i historijski grad Blagaj
• Kanjon rijeke Tare, najdublji kanjon u Evropi
• Nacionalni park Sutjeska, koji obuhvata i prašumu Perućicu (jedna od posljednje dvije prašume u Evropi) i kanjon rijeke Sutjeske.
• Počitelj i njegova historijska jezgra
• Bjelašnica i Jahorina, planine na kojima su se održavala pojedina takmičenja u okviru XIV zimskih olimpijskih igara 1984.
• Stolac sa stećcima u Radimlji
• Visoko, grad bosanskog plemstva, nekadašnja prijestonica Kraljevine Bosne i mjesto bosanskih piramida
• Tešanj, jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini
• Lukavac sa jezerom Modrac, najvećim vještačkim jezerom u Bosni i Hercegovini
• Travnik, s tvrđavom i mnogobrojnim džamijama, nekadašnji glavni grad Bosanskog vilajeta
• Tvrđava Ostrožac iz 16. vijeka, kod Cazina, izgrađena od strane Osmanlijskog Carstva, a kasnije proširena od Habsburgovaca
• Vranduk i njegova srednjovjekovna tvrđava
• Konjic i podzemni nuklearni bunker iz doba SFRJ

UNESCO-ov spisak svjetske baštine

Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, jedan od tri spomenika kulture koji su na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine nalaze se sljedeća mjesta i objekti:^[8]

• Stari most i stara jezgra grada u Mostaru (2005)
• Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (2007)
• Stećci - srednjovjekovni bosanski nadgrobni spomenici (2016)

Osim toga, Bosna i Hercegovina je na Tentativni spisak uvrstila još nekoliko područja za koje se smatra da bi se u doglednom vremenu mogla uvrstiti na spisak svjetske baštine, a to su sljedeća područja:^[8]

• Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - kontinuirano otvoren grad (1997)
• Pećina Vjetrenica (2004)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Jajca (2006)
• Historijsko gradsko područje Počitelja (2007)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Blagaja (2007)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Blidinja (2007)
• Prirodno-arhitektonska cjelina Stoca (2007)

Zimski sportovi

Bjelašnica, popularno skijalište i jedno od borilišta za vrijeme ZOI 1984.

S obzirom na svoj reljef i činjenicu da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina obiluje planinama i zimskim centrima. Za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu, na Bjelašnici, Jahorini i Igmanu održana su takmičenja u skijaškim disciplinama. To su najpopularnije planine za skijanje u državi. Na Jahorini je održano alpsko skijanje za žene, dok je isto takmičenje u muškoj konkurenciji održano na Bjelašnici. Na igmanskom Malom Polju održano je takmičenje u skijaškim skokovima, kao i dio nordijske kombinacije, dok su na Velikom polju održani biatlon i neke nordijske discipline.^[9] Sarajevo i njegove olimpijske planine bili su domaćin Evropskog olimpijskog festivala mladih 2019, zbog čega je uloženo u izgradnju moderne žičare i dodatnih smještajnih kapaciteta, pogotovo na Bjelašnici i Jahorini. Planina Vlašić također postaje važan centar za zimski turizam zbog odličnih smještajnih kapaciteta i uvjeta za skijanje, snoubording i druge zimske sportove. Ova planina također je popularna destinacija za ljetni i ekoturizam zbog mnogih planinarskih staza i nesmetanog prilaza području izuzetnih prirodnih ljepota. Planina Kozara i istoimeni nacionalni park proteklih godina također su postali popularna turistička atrakcija za skijanje i planinarenje.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Nacionalni park Kozara

Nacionalni park Sutjeska

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko nacionalnih i parkova prirode.

Naziv	Osnovan	Površina (km²)
Nacionalni park Sutjeska	1965.	173
Nacionalni park Kozara	1967.	34
Nacionalni park Una[10]	2008.	198
Nacionalni park Drina[11]	2017.	63
Park prirode Hutovo Blato	1995.	74,11
Park prirode Blidinje	1995.	6
Park prirode Bardača	1995.	35

Regije i gradovi

Bosna i Hercegovina poznata je po različitim mjestima i arhitekturom koja je nastala pod utjecajem različitih kultura, kao što su rimska, srednovjekovna, osmanlijska ili austro-ugarska.

Sarajevo

Stari dio Sarajeva - Baščaršija

Kopija sarajevske Hagade

Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, je poznato po svojoj tradicionalnoj vjerskoj raznolikosti.^[12] U gradu se nalaze kako islamski, tako i objekti drugih religija kao što je pravoslavlje, katoličanstvo i judaizam koji tu egzistirajz vijekovima. Zbog ove duge i bogate historije vjerskih različitosti, Sarajevo je često naziva i "Jerusalemom Evrope".^[13] Sarajevo ima jaku turističku industriju, a 2006. godine je imenovan od strane Lonely Planet kao jedan od 50 najboljih gradova na svijetu.^[14] Sportski turizam razvijen je zahvaljujući objektima, odnosno naslijeđu Zimskih olimpijskih igara 1984. Skijanje je zastupljeno na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu, Jahorini, Trebeviću, kao i Treskavici.

Sarajevo je grad sa 600-godišnjom historijom, koji je bio pod različitim utjecajima, i zapadnih i istočnih carstava, te je i zbog toga poznata turistička atrakcija. To je grad koji je bio domaćin putnicima tokom cijelog svog postojanja stoljećima, jer je bio važan trgovački centar u vrijeme osmanlijske i austro-ugarske imperije. U popularna odredišta u gradu spadaju Vrelo Bosne, park s termalnim izvorima još iz rimskog doba, Gazi Husrev-begova džamija Katedrala, Stari dio grada - Baščaršija itd. Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. Grad je bogat muzejima, uključujući i Muzej Sarajeva, Ars Aevi - Muzej savremene umjetnosti, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (osnovan 1888). Dom je sarajevske hagade, iluminacionog rukopisa i najstarijeg jevrejskog sefardskog dokumenta u svijetu, napisanog u Barceloni oko 1350. U gradu se nalaze i mnoga pozorišta, između ostalih i Narodno pozorište, osnovano 1919, Pozorište mladih Sarajevo, Kamerni teatar 55 i Sarajevski ratni teatar - SARTR. Druge važnije kulturne ustanove su: Vijećnica, Centar za kulturu Sarajevo, Biblioteka grada Sarajeva, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut, biblioteka u privatnom vlasništvu kao i umjetnička kolekcija fokusirana na historiju Bošnjaka, Orijentalni institut. Grad obiluje mnogim manifestacijama od kojih su najpoznatije: Sarajevo Film Festival, pokrenut 1995, koji je postao najvažniji filmski festival u regiji, festival Sarajevska zima, Sarajevski jazz festival i Sarajevo International Music Festival kao i festival Baščaršijske noći.