Kronologija evolucije

Ova kronologija evolucije života pokazuje sve važne događaje u razvoju života na planeti Zemlji. Za kontekst, v. članke biologija, evolucija, geološka kronologija i historija Zemlje. Datumi se temelje na naučnim dokazima. Tablica koristi skraćenice "MYA " za "prije xx miliona godina" i "kYA" za "prije xx tisuća godina."

Za historiju evolucijske biologije, v. Historija evolucijske misli.

U biologiji, evolucija je proces u kojem populacije organizama stječu i prenose nove karakteristike s generacije na generaciju. Taj proces kroz duge periode objašnjava porijeklo nove vrste i, konačno, veliku raznolikost biloškog svijeta. Moderne vrste su srodne jedna drugoj kroz zajedničkog pretka, te produkti evolucije i specijacije kroz milijarde godina.

Datum	Događaj
4600 MYA	Planeta Zemlja se formira od akrecijski disk koji se okretao oko mladog Sunca.
4100 MYA	Površina zemlje se dovoljno ohladila da kora postane tvde. Formiraju se atmosfera i oceani[1].
4000 MYA	Pojavljuje se život, vjerojatno od samoreproducirajućih molekula RNA. Kopiranje i reproduciranje tih molekula zahtijeva resurse kao što su energija, prostor i manji građevinski bllovi, koji su uskoro postali oskudni, što je dovelo do natjecanja. Prirodna selekcija je pogodovala onim molekulama koje su bile efikasnije u replikaciji. Mokekule DNK su nakon toga preuzetle ulogu glavnih replikatora. Uskoro su razvile vanjsku membranu koja je stvorila stabilnu fizičku i kemijsku okolinu pogodnu za vlastitu replikaciju - rađanje proto-stanica. Atmosfera u to doba nije sadržavala slobodni kisik.
3900 MYA	Kasno teško bombardiranje: vrhunac udara na Zemlju, Mjesec, Mars i Veneru od strane asteroida i kometa (planetezimala); ovo konstantni poremećaji su možda potakli dalju evoluciju života (V. Panspermija). Smatra se da su ti udari uzrokovali višestruko prokuhavanje oceana; usprkos tome život se nastavio [2]. Stanice nalik na prokariote se prvi put pojavljuju. Ti prvi organizmi su kemoautotrofi: oni koriste karbon dioksid kao izvor ugljika i oksidiraju anorganske materijale kako bi dobili energiju. Kasnije prokariote evoluiraju u organizme sposobne za glikolizu, niz kemijskih reakcija koje oslobađaju energiju iz organskih molekula kao što je glukoza. Glikoliza stvara molekule ATP kao kratkotrajnu energetsku valutu koja se koristi u skoro svim organizmima do današnjeg dana. To je doba u kome živi posljednji univerzalni predak; nastaje razdvajanje na bakterije i arheje.
3500 MYA	Bakterije razvijaju primitivne oblike fotosinteze koji na početku ne stvaraju kisik. Ovi organizmi stvaraju ATP koristeći protonski gradijent, mehanizam koji se dan-danas koristi u skoro svim organizmima.
3000 MYA	Evoluiraju fotosinteske cijanobakterije; one koriste vodu kao reduktant, te stvaraju kisik kao sporedni proizvod. Kisik ispočetka oksidira željezo u oceanima, stvaraju željeznu rudaču. Razina kisika potom počinje rasti u atmosferi, djelujući kao otrov za mnoge bakterije.
2500 MYA	Neke bakterije evolucijom stječu sposobnost da efikasnije koriste kisik kako bi se koristili energiju iz organskih molekula poput glukoze. Gotovo svi organizmi koji koriste kisik se služe istim nizom reakcija - ciklusom limunske kiseline i oksidativnom fosforilacijom. Efekt "nagle ledare" [3] rezultira u huronijskoj glacijaciji (2.500 million-2.100 mya)[4].
2100 MYA	Pojavljuju se složenije stanice: eukariote, koje sadrže razne organele. Njihovi najbliži srodnici su vjerojatno arheje. Većina organela koje su vjerojatno nastale od simbiotskih bakterija: mitohondriji, koji koriste kisik kako bi izvukli energiju iz organskih molekula i sliče današnjim rikecijama, te vrlo česti kloroplasti, koji preuzimaju energiju iz svjetla te sintetiziraju organske molekule su nastali iz cijanobakterija i sličnih oblika. Ovo je primjer koevolucije.
1200 MYA	Seksualna reprodukcija evoluira i ubrzava opću evoluciju[5]. Dok većina života postoji u oceanima i jezerima, neke cijanobakterije su možda već živjele u tlu u to vrijeme.
1000 MYA	Pojavljuju se višestanični organizmi: ispočetka kolonijalne algei kasnije, morske trave, koje žive u oecanima.[6]
1000-750 MYA	Prvi poznati superkontinent, Rodinija, se stvara, a potom razbija.
950-780 MYA	Sturtijsko ledeno doba. Ovo je doba višestrukih gotovo globalnih glacijacija s periodima koji su oscilirali od snježne grudve Zemlje do stakleničke Zemlje.
900 MYA	Imna 481 dana od po 18 sati u godini. Rotacija Zemlje se otada usporila.
750-580 MYA	Prema hipotezi o snježnoj grudi Zemlji, prakambrijsko varangijsko ledeno doba je tako oštro da su se svi Zemljini oceani potpuno smrzli; ostali su tekući jedino u tropima.
600 MYA	Spužve (Porifera), meduze (Cnidaria), pljosnati crvi (Platyhelminthes) i druge višestanične životinje se pojavljuju u oceanima. Cnidaria i Ctenophora su neke od najstarijih stvorenja sa živcima; oni su u obliku jednostavne mreže, bez mozga i centralnog nervnog sistema. Formira se ozonski omotač, dozvolivši tako prve izlaske na kopno.
600-540 MYA	Drugi superkontinent, Pannotia, se formira i nestaje.
565-525 MYA	Kambrijska eksplozija, brzi niz evolucijskih promjena, stvara sve moderne planove tijela za (phyle) modernih životinja. Uzrok ove velike ekspanzije raznolikosti života je još uvijek predmet nazčne rasprave. Arthropoda, predstavljeni u mnoštvu trilobita, su dominantni phylum. Pikaia, a mali plivač iz phyluma svitkovaca, je mogući predak današnjeg čovjeka. Anomalocaris je grabežljivac dug do 2 metra čiji danas živući potomak može biti Pycnogonid, ili morski pauk [7].
530 MYA	Prvi tragovi nogu na zemlji [8]
505 MYA	Pojavljuju se prvi kralježnjaci: ostrakodermi, ribe bez čeljusti srodne današnjim paklarama i sljepuljama. Haikouichthys i Myllokunmingia su primjeri tih besčeljusnih riba, isto kao i Agnatha. (V. također prahistorijske ribe).
488 MYA	Prvo od sedam velikih izumiranja u geološkom dobu se događa za vrijeme kambrijsko-ordovicijske tranzicije.
475 MYA	Prve primitivne biljke dolaze na kopno[9], nakon što su evoluirale od zelenih algi[10] i žive u blizini obale jezera. Prate ih gljive, i vrlo je vjerojatno da su živjeli simbiotski ; lišajevi su primjer takve simbioze.
450 MYA	Člankonošci, čiji egzoskeleton drži tijelo i sprečava gubitak vode[11], su prve životinje koje se sele na kopno[12]. Među prvima su Myriapoda (millipedes i centipede), koje su kasnije pratili pauci i škorpioni.
450-440 MYA	Dva Ordovicijsko-silurska masovna izumiranja. Zajedno predstavljaju drugo masovno izumiranje u historiji.
400 MYA	Prvi insekti su bez krila: Lepisma saccharina, collembola, archaeognatha. Pojavljuju se prvi morski psi[13]. Pojavljuje se prvi celakant; za ovaj red životinja se vjerovalo da nema živućih pripadnika sve dok primjerci nisu otkriveni godine 1938. Za njega se često govori da je živi fosil.
375 MYA	Tiktaalik je rod sarkopterigijski (glatkorepih) riba iz kasnog devona koji je imao mnoge tetrapodske karakteristike.
370 MYA	Cladoselache, morski pas, je brzi grabežljnivac [14].
365 MYA	Kasno devonijsko izumiranje je treće masovno izumiranje. Insekti su evoluirali na kopnu i slatkim vodama iz stonoga. Neke slatkovodne glatkorepe ribe (Sarcopterygii) razvijaju noge i evoluiraju u tetrapoda. Ovo se događa u vodi; tetrapods (Ichthyostega , Acanthostega i Pederpes finneyae) potom koriste noge kako bi se pomaknule na kopno, vjerojatno u lovu na insekte. Razvijaju se pluća i riblji mjehur. Današnji vodozemci su zadržali mnoge karakteristike nekadašnjih tetrapoda.
360 MYA	Biljke evoluiraju sjeme, strukturu koja štiti biljni embrio i omogućava biljkama da se brzo šire na kopnu. Stvaranje kratera Woodleigh (100 km širokog) i Siljanskog prstena (40 km širokog, kraj Dalecarlije u Švedskoj).
360-286 MYA	Zlatno doba morskih pasa[15].
350-250 MYA	Karoosko ledeno doba, počinje u ranom karboniferu i završava u kasnom permiju. Dva posebna perioda u kojima je većina Gondwanalanda bila pod ledom koji se širio iz Afrike i Južne Amerike, a kasnije imao središte u Indiji i Australiji, su uzrokovana polarnim pomakom
300 MYA	Superkontinent Pangea se stvara te će trajati slijedećih 120 miliona godina; ovo je posljednje vrijeme kada će svi Zemljini kontinenti biti jedan. Evolucija amniotskog jaja dovodi do uspona Amniota, reptila, koji se razmnožavaju na kopnu. Insekti počinju letjeti, i uključuju niz raznovrsnih redova (npr. Palaeodictyoptera, Megasecoptera, Diaphanopterodea i Protorthoptera) vilinkonjici (Odonata) koji sliče na mnoge današnje insekte. Prostrane šume Lycopodiophyta (lycopods), horsetails i Cyatheales pokrivaju zemlju; njihovo truljenje će s vremenom stvoriti ugljen i naftu. Golosjemenjače postaju sve raznolikije. Prve koje će se pojaviti su palmolike cikade.
280 MYA	Protodonata vilinkonjic Meganeura monyi je među najvećim insektima koji je ikada živio, sa rasponom krila od 70 cm. Kralježnjaci uključuju mnoge temnospondilske, antrahosaurske, i lepospodnilske vodozemce i rane anapsidske i sinapsidske (npr. Edaphosaurus) reptile.
256 MYA	Diictodon, Cistecephalus, Dicynodon, Lycaenops, Dinogorgon i Procynosuchus su neki od mnogih reptila nalik na sisavce čiji su tragovi pronađeni u Južnoj Africi i Rusiji. Pareiasauri su bili veliki i nespretni biljožderi. Prve Archosauriformes.
250 MYA	Permsko-trijasko masovno izumiranje briše skoro 90% svih životinjskih vrsta; ovo četvrto po redu masovno izumiranje je najgore u historiji. Lystrosaurus je obični biljožder koji preživljava izumiranje. Arhosauri se počinju odvajati od ostalih reptila. Teleosti evoluiraju od Actinopterygii (zrakorepih riba) i postupno postaju dominatna grupa među ribama. Kisik čini 10% atmosfere, odnosno na trećini svoje nekadašnje razine, pa životinje sa sistemom disanja nalik na današnje ptice dobro napreduju. Neke spore bakterije Bacillus rod 2-9-3 (Sali bacillus marismortui) su uhvaćene u kristalima soli - halitu u New Mexicu. Godine 2000. su reanimirane te su brzo razmnožile. Trenutno čine najstariji živući organizam. [nedostaje referenca]
220 MYA	Klima je vrlo suha, i organizmi koji se mogu prilagoditi suši napreduju: arhosauri i golosjemenjače. Archosauri se granaju u krokodile, dinosaure i pterosaure. Od sinapsida dolaze prvi preci sisavaca, terapsidi, točnije eucinodonti. Ispočetka su mali i slični rovkama. Svi sisavci imaju mliječne žlijezde kojima hrane mlade, te konstatnu tjelesnu temperaturu. Isto tako, par autozoma dobija gen SRY (izveden iz SOX3 gena X kromozoma) kako bi postao Y kromozom, koji se s vremenom počeo smanjivati u dužini. Golosjemenjače (uglavnom crnogorica) su dominantne kopnene biljke. Biljožderi će bitno narasti za vrijeme dominacije golosjemenjača, jer su im potrebna velika crijeva kako bi mogli probaviti lošu hranu koju nude golosjemenjače.
208-144 MYA	Druga velika dominacija morskih pasa[16].
200 MYA	Peto masovno izumiranje označava prijelaz iz trijasa u juru. Morski reptili uključuju ihtiosaure i pleziosaure. Amoniti i školjkaši cvjetaju. Dinosauri preživljavaju izumiranje i rastu do ogromnih veličina, ali thecodonti, ili "šupljozubi" reptili, izumiru. Evouilraju modenrni vodozemci: Lissamphibia; uključujući Anura (žabe), Urodela (daždevnjake) i Caecilia. Geminiviridae, raznolika grupa virusa, se mogu datirati u ovo doba i ranije[17].
180 MYA	Superkontinent Pangea se počinje raspadati na nekoliko kopnenih masa. Najveća je Gondwana, sastavljena od kopna koje danas čini Antarktik, Australiju, Južnu Ameriku, Afriku, i Indiju. Antarktika je još uvijek zemlja šuma. Sjeverna Amerika i Eurazija su još spojene u sjeverni superkontinent - Lauraziju.
164 MYA	Najstariji plivajući sisavac, Castorocauda lutrasimilis, predstavlja prethodnika modernih sisavaca kao što su čudnovati kljunaš i echidna.
160 MYA	3 metra dug, Guanlong wucaii - ili zmaj s krijestom od pet boja iz provincije Xinjiang u sjeverozapadnoj Kini je najstariji poznati tiranosaur.
150 MYA	Veliki dinosauri su česti i raznoliki - Brachiosaurus, Apatosaurus, Stegosaurus, Allosaurus, zajedno s manjim oblicima kao Ornitholestes i Othneilia. Ptice evoluiraju od teropodskih dinosaura. Archaeopteryx je predak ptica, s kandžama i perjem, ali bez kljuna.
135 MYA	Novi dinosauri Iguanodon, Hylaeosaurus, itd., se pojavljuju nakon izumiranja jurskih oblika. Microraptor gui, a 77 cm dug dinosaur iz Liaoninga u sjeveroistočnoj Kini, ima pticolika pernata krila na četiri uda.
133 MYA	Jeholornis prima, primitivna ptica iz formacije Jiufotang u sjeveroistočnoj Kini jede sjemenje. Ova ptica ima velika, snažna krila, ali i dugi, koštani rep, poput većine dinosaura.
130 MYA	Kritosjemenjače razvijaju cvijeće, strukture koje privlače insekte i ostale životinje koje će širiti pelud. Ova novina kritosjemejnača predstavlja naglu eksploziju životinjske evolucije i koevolucije.
128 MYA	Rani tiranosaur je Dilong paradoxus iz provincije Lioning u Kini. Ima perje i malo tijelo dužine 1,5 m.
125 MYA	Eomaia scansoria, je placentalni sisavac, od koga će kasnije nastati moderni placentalni sisavci. Izgleda poput modernog miša, penje se na gmrlje u Liaoningu u Kini. Psittacosaurus s kljunom nalik na papagaja je predak kasnijih rogatih dinosaura.
123 MYA	Sinornithosaurus millenii je dinosaur iz Liaoninga u Kini koji ima primitivno perje koje se ne koristi za let. Ostali dinosauri s perjem su Sinosauropteryx (najprimitivnije perje, jednostavnih cijevnih oblika) i Changchanornis. Zajednički predak im je Archaeopteryx. Ostali dinosauri su Polacanthus (oklopljeni biljožder) i Eotyrannus (rani tiranosaur).
110 MYA	Sarcosuchus imperator, osam kubnih tona, 12 m duga, glava 2 m duga, je najveći krokodil. Grabežljivi dinosauri uključuju "raptora" Deinonychusa i poluvodenog spinosaura s jedrolim leđima, dok biljožderi uključuju najvišeg poznatog sauropoda Sauroposeidon protelesa, isto kao i iguanodonta s bubuljastim nosom Altirhinus (pretka hadrosaura) i oklopljenog Sauropelta.
100 MYA	Veliki teropodski dinosauri Carcharodontosaurus i Giganotosaurus su čak veći od tiranosaura.
88 MYA	Raspad Indo-Malagaške kopnene mase.
80 MYA	Mnoge vrste sauropoda, hadrosaura, rogatih i grabežljivih dinosaura; polovica svih poznatih vrsta su iz posljdnjih 30 MY mezozoika, odmah nakon razvitka kritosjemenjača. Indija se počinje kretati prema Euraziji.
75 MYA	Oviraptor je bio jedan od najpticolikijih dinosaura koji nije bio ptica. Posljednji zajednički predak ljudi i miševa[18].
65 MYA	Kredsko-tercijarno masovno izumiranje (šesto masovno izumiranje) briše polovicu svih životinjskih vrste uključujući sve dinosaure osiim ptica, vjerojatno zbog zahlađenja klime izazvanog velikim udarom asteroida: iridijumski prašak iz asteroida je stvorio talog po cijeloj Zemlji. Stvaranje kratera Chicxulub (promjera 170 km, danas napola potopljenog u more kraj Yucatana u Meksiku). Bez prisustva velikih dnevnih dinosaura, sisavcis mogu povećati raznolikosti i veličinu. Neki će se vratiti u more (kitovi, sirenia, tuljani) a neki će poletjeti (šišmiši). Grupa malih, noćnih, šumskih sisavaca koji se hrane insektima zvana Archonta grana se u ono što će postati primati, šumske rovke i šišmiši. Primati imaju binokularnu viziju i prste za hvatanje, karakteristike koje im pomažu da skaču s grane na granu. Jedan primjer proto-primata je Plesiadapis koji je izumro prije 45 miliona godina.
60 MYA	Creodont, mesožder u sjevernoj hemisferi i izumro prije 5,2 miliona godina,je mogući predak miacida.
55 MYA	Australija se razdvaja od Antarktike. Proto-primati se prvi put pojavljuju u Sjevernoj Americi, Aziji i Evropi. Jedan primjer je Carpolestes simpsoni u bazenu Clarks Fork u Wyomingu. Imao je prste za hvatanje, ali ne i pogled unaprijed. Drugi (najstariji?) euprimat Teilhardina asiatica (Hunan, Kina) je veličine miša, dnevna životinja i s malim očima. Mako psine su vjerojatni preci velikih bijelih psina [19].
50 MYA	Evolucija konja počinje s Hyracotheriumom: veličine lisice s dugim noktima umjesto kopitima. Predatk kitova (što uključuje delfine), Ambulocetus natans (Pakistan) vjerojatno hoda po kopnu kao moderni morski lav i pliva poput modernih vidri. Ima stopala koja mu daju dodatnu snagu kod plivanja, a još uvijek može čuti ušima. Pezosiren portelli, predak modernih manatija, hoda poput nilskog konja i pliva kao vidra. Miacidi uključuju Miacisa, petokandžastog pretka svih pasa, mačaka, medvjeda, rakuna, lisica, hijena, šakala i civitki; to je mesožder nalik na lasicu koji se penje po drveću.
48.5 MYA	Gastornis geiselensis (Evropa, SAD), 1,75 m visoka ptica-mesožder, je glavni grabežljivac
46.5 MYA	Rodhocetus, predak kita, potomak Ambulocetusa, više ne treba piti običnu vodu.
43 MYA	Najraniji slon, Moeritherium (Egipat): 1m dug, veličine krupne svinje, jede meke, slasne biljke. Ima dug nos, ali ne i surlu ili kljove.
40 MYA	Red primata se dijele u pod-redove Strepsirrhini (lemuri) i Haplorrhini (majmuni); potonji su dnevni biljožderi.
37 MYA	Basilosaurus, 20 m dug, zmijolik predak kitova, ima zakrljžale udove. Čuje zvukove kroz srednje uho pomoću vibracija donje čeljusti. U egipatskoj 'dolini kitova', koja će kasnije postati pustinjom Wadi Hitan, postoji mnoštvo Basilosaurus isisa koji moraju dići glavu iz vode kako bi disali. Rani preci strepsirrhines primata se pojavljuju u egipatskoj pustinji, Biretia fayumensis i Biretia megalopsis.[20].
35 MYA	Trave evoluiraju među kritosjemenjačama.
30 MYA	Haplorrhini (podred) se razdvaja u infraredove Platyrrhini (majmuni Novog svijeta) i Catarrhini (primati Starog svijeta). Majmuni Novog svijeta imaju prehenzilne repove i migriraju u Južnu Ameriku. Catarrhines ostaju u Africi kako se dva kontinenta razdvajaju. Jedan od predaka Catarrhines mogao bi biti Aegyptopithecus. Mužjaci majmuna Novog svijeta su daltonisti. Haplorrhines: Bugtipithecus inexpectans, Phileosimias kamali i Phileosimias brahuiorum, slični današnjim lemurima, žive u kišnim šumama Brda Bugti u centralnom Pakistanu. Predak svih mačaka, 9 kg težak Proailurus, živi u šumama Evrope, izumire prije 20 miliona godina.
27.5 MYA	Indrikoterij, rođak nosoroga, 4,5 m visok, najviši sisavac, živi u Mongoliji.
27 MYA	Phorusrhacos longissimus (ptica užasa) 2,5 m visoka u Americi. Izumrla prije 15.000 godina.
25 MYA	Catarrhini mužjaci stječu osjet za boje, ali gube sposobnost prepoznavanja feromona[21]. Catarrhini se razdvajaju u 2 superporodice, majmune Starog svijeta (Cercopithecoidea) i majmune (Hominoidea). Primati Starog svijeta nemaju prehenzilni rep (npr. babun); neki uopće nemaju rep. Svi hominidi su bez repa.
22 MYA	Indija se sudara s Azijom, stvarajući Himalaju i Tibetsku visoravan. Odsječena od vlage, Centralna Azija postaje pustinjom. Pojava deinotheriuma, drevnog slona, izumrlog prije 2 miliona godina. Životinja koja je nalik na mješavinu psa, medvjeda i rakuna je zorni medvjed (Ursavus elmensis), predak svih današnjih medvjeda. Ima veličinu lisice, lovi na vrhovima drveća, a dijetu podržava i dijelovima bilja i insektima. Prva grupa, Ailuropodinae, se oslanja na biljnu hranu, razvija vlastitu hranu od koje će do danas preživjeti jedino velika panda (Ailuropoda melanoleuca).
21 MYA	Stvorenje nalik na mungosa na splavu od bilja uspijeva doći iz Afrike na Madagaskar. Postaje predak svih tamošnjih sisavaca-mesoždera.
20 MYA	Afrička ploča se sudara s Azijom. Cynodictis, predak pasa, ima skraćenu petu kandžu koja će postati karakteristikom modernih pasa. Izgleda poput modernih civetki i ima stopala i prste za trčanje. Dvije superporodice grabežljivaca (canines i felines) su u ovom dobu već različiti. Gomphotherium, drevni slon.
19 MYA	Megatherium americanum (divovski ljenjivac dug 6m). Izumro prije 8000 godina.
16 MYA	Squalodon pokazuje ranu eholokaciju kitova. Megalodon je divovski morski pas veličine autobusa[22]; dugo vlada i iznenada nestaje oko 1,6 MYA.
15 MYA	Čovjekoliki majmuni iz Afrike migriraju u Euraziju kako bi postali giboni (niži majmnuni) i orangutani. ljudski preci se granaju od predaka gibona. Orangutani, gorille i čimapnze su veliki majmuni. Ljudi su hominini.
13 MYA	Preci čovjeka se odvajaju od predaka orangutana. Rođak orangutana: Lufengpithecus chiangmuanensis (Sjeverni Tajland). Pierolapithecus catalaunicus, Španija, mogući zajednički predak čovjekolikih majmuna i ljudi.
10 MYA	Klima počinje postajati suha; savane i livade počinju istiskivati šume. Majmuni se šire, a veliki majmuni su u padu. Preci čovjeka se počinju odvajati od predaka gorila. Ovo je zenit konja koji se šire sjevernom hemisferom. Nakon 10 MYA se suočavaju s konkurencijom artiodaktila. Tomarctus, predak pasa, je psolika životinja.
7 MYA	Najveći primat Gigantopithecus je visok 2 m i živi u Kini (Gigantopithecus blacki), Vijetnamu i sjevernoj Indiji (Gigantopithecus bilaspurensis). Izumro prije 300.000 godina.
5.6 MYA	Isušivanje Sredozemnog mora (Mesinski događaj).
5 MYA	Erupcije vulkana stvaraju mali komad kopna koji će spojiti Sjevernu i Južnu Ameriku. Sisavci iz Sjeverne Amerike prodiru u Južnu i izazivaju izumiranje tamošnjih sisavaca. Preci čovjeka se razdvajaju od predaka čimpanze. Posljednji zajednički predak Sahelanthropus tchadensis (Čad, Sahara, zapadno od Doline Rasjeda). Najstariji u ljudskoj grani je Orrorin tugenensis (Milenijski čovjek, Kenija). Čimpanze i ljudi dijele 98% DNK: biokemijske sličnosti su tako velike da se hemoglobinske molekule razlikuju samo po jednoj aminokiselini. Jedna grupa čimpanza može imati više genetske raznolikosti nego svih šest milijardi ljudi koji danas žive, zahvaljujući kasnijem efektu grlića na ljudsku lozu. I čimpanze i ljudi imaju larinks koji se razmješta tokom prve dvije godine života na točku između farinksa i pluća, ukazujući da su i zajednički preci imali tu karakteristiku, preteču govora.
4,8 MYA	Ardipithecus, hominimski rod veličine čimpanze, hoda uspravno
3,7 MYA	Neki Australopithecus afarensis ostavlja trag na vulkanskom pijesku u Laetoli, Kenija (Sjeverna Tanzanija).
3,5 MYA	Orangutani se dijele na bornejske (Pongo pygmaeus) i sumatranske (Pongo abelii) pod-vrste. Velika bijela psina se pojavljuje.
3 MYA	Bipedalni australopitecini (rani hominini) evoluiraju u savanama Afrike dok ih lovi Dinofelis. Vrste uključuju Australopithecus africanus, Australopithecus bosei. Ostali rodovi uključuju Kenyanthropus platyops. Gorile izumiru južno od rijeke Kongo. Sjeverna i Južna Amerika se spajaju, dozvoljavajući migraciju životinja. Moderni konji, Equus se prvi put pojavljuju. Deinotherium (4 m visok), je divovski rođak slona, s kljovama koje idu nadolje iz donje čeljusti.
2,5 MYA	Smilodon (sabljozuba mačka) se pojavljuje.
2,2 MYA	Gorile se dijele na zapadnonizinske (Gorilla gorilla) i istočne (Gorilla beringei) pod-vrste.
2 MYA	Homo habilis (spretni čovjek) koristi primitivni kameni alat (rezače) u Tanzaniji. Vjerojatno živi s Paranrhropusom robustusom. Pojava Brocine oblasti (oblasti za govor u ljudskom mozgu). Vrsta homo su mesožderi dok Paranthropus jede bilje i termite. Neke čimapnze (Pan troglodytes) u južnom dijelu rijeke Kongo se granaju kako bi stvorili Bonoboe (Pan paniscus/pigmejske čimpanze). Bonoboi žive u matrijarhalnom društvu. Sabljozuba mačka se kreće iz Sjeverne u Južnu Ameriku.
1,8 MYA	Homo erectus evoluira u Africi i migrira na druge kontinente, pretežno Južnu Aziju.
1,75 MYA	Dmanisi čovjek/Homo georgicus (Gruzija), s malim mozgom je došao iz Afrike, s karakteristikama Homo erectusa i Homo habilisa. Primjerak je proveo posljednje godine života sa samo jednim zubom, što ukazuje da je ovisio o milosrđu drugih ljudi kako bi uspio preživjeti. Gliptodont, pasanac veličine današnje Volkswagen "Bube", živi u južnom Peruu.
1,6 MYA	Najveći tobolčari: Pojava divovskom kratkolicog klokana (Procoptodon goliah) u Australiji, izumrlog prije 40,000 godina. 2–3 m visok i težak 200–300 kg, to je najveći poznat klokan. Vombatoliki Diprotodon optatum, 2.800 kg, 3 m dug, u Australiji, izumro prije 45.000 godina.
1,5 MYA	Tobolčarski lav (Thylacoleo carnifex ili Leo) pojavljuje se u Australiji i izumire prije 46.000 godina.
1 MYA	Rod Canis (kojoti, šakali, vukovi, dingoi, obični psi) razvija se od Tomarctusa. Siva lisica, Urocyon cinereogenteus je najprimitivniji canid koji danas živi.
800 kYA	Sivi vuk (Canis lupus) se seli u arktičku Sjevernu Ameriku.
780 kYA	Zemljin posljednji geomagnetski zaokret.
700 kYA	Zajednički genetski predak ljudi i neandertalaca.
500 kYA	Homo erectus (Choukoutien, Kina) s drvenim ugljenom kontrolira vatru, iako možda nije znao kako je napraviti.
400 kYA	Istočne gorile (Gorilla beringei) se razdvajaju u istočnonizinske (G. beringei graueri) i planinske (G. beringei beringei) pod-vrste. Divovski jelen Megaloceros giganteus, Irska; rogovi imaju raspon od 3,6 m i više, izumro prije 9,5 kYA.
355 kYA	Tri 1,5 m visoka Homo heidelbergensisa se spuštaju niz vulkan Roccamonfina u južnoj Italiji, ostavivši najstarije ljudske otiske nogu, napravljene prije nego što je vulkanski pepeo očvrsnuo.
250 kYA	Polarni medvjed evoluira od izolirane populacije smeđih medvjeda na visokim geografskim širinama.
195 kYA	Omo1, Omo2 (Etiopija, rijeka Omo) su najstariji poznati ostaci Homo sapiensa.
160 kYA	Homo sapiens (Homo sapiens idaltu) u Etiopiji, kraj rijeke Awash i sela Herto, prakticira grobne rituale i komada nilske konje. Njihovi mrtvi su kasnije prekriveni vulkanskim stijenama.
150 kYA	Mitohondrijska Eva živi u Africi. Ona je posljednji zajednički predak svih mitohondrijskih loza danas živućih ljudi.
130 kYA	Homo neanderthalensis (Neandertalac) evoluira iz Homo heidelbergensisa i živi u Evropi i Bliskom istoku, pokapa mrtve i brine se o bolesnima. Ima hijoidsku kost (prije 60.000 godina, pećina Kebara, Izrael), korištenu za govor kod modernih ljudi. (Danas se ljudi koriste s oko 6000 živih jezika). Koristi koplje, vjerojatno za probadanje umjesto bacanja. FOXP2 gen se pojavljuje (povezan s razvojem govora).
100 kYA	Prvi u anatomskom smislu moderni ljudi (Homo sapiens) se pojavljuju u Africi u ovo doba ili nešto ranije; dolaze od Homo heidelbergensisa. Homo sapiens (ljudi) žive u Južnoj Africi (Ušće rijeke Klasies) i Palestini (Qafzeh i Skhul), vjerojatno u blizini neandertalaca. Moderni ljudi ulaze u Aziju kroz dvije rute: sjeverno kroz Bliski Istok, i južno iz Etiopije preko Crvenog mora i južne Arabije. (V. Hipoteza jedinstvenog porijekla). Mutacija izaziva promjenu boje kože kako bi se apsorbirala optimalna količina UV zraka na različitim geografskim širinama. Počinje stvaranje modernih "rasa". Afričke populacije ostaju 'raznolikije' po genetskom materijalu od svih drugih ljudi, jer je samo dio njih (a s time i dio njihove raznolikosti) napustio Afriku. Na primjer, mtDNA pokazuje da je osoba engleskog porijekla genetski sličnija osobi japanskog porijekla nego dvije osobe iz afričke populacije.
82,5 kYA	Ljudi u Zairu love ribu koristeći oštra koplja napravljena od životinjskih kostiju.
80 kYA	Ljudi prave koštane harpune u Katandi, Demokratska republika Kongo.
74 kYA	Supervulkanska erupcija u Tobi, na Sumatri, u Indoneziji izaziva da populacija Homo sapiensa spadne na 2.000 primjeraka. Šest godina bez ljeta slijdi ledeno doba od 1,000 godina. 5 m vulkanskog pepela prekriva Indiju i Pakistan.
70 kYA	Posljednje ledeno doba, Wisconsinska glacijacija, počinje. Ljudi u pećini Blombos u Južnoj Africi prave alat od kostiju, te pokazuju tragove simboličko mišljenja kroz slikanje okerom. Također skupljaju i buše školjke kako bi napravili ogrlice. Divovski dabars (Castoroides ohioensis, Toronto, Kanada) najveći glodavac, dužina oko 2,5 m, izumire prije 10.000 godina.
60 kYA	Y-kromozomski Adam živi u Africi. On je posljednji muškarac od koga potječu svi današnji muškarci s kromozomom Y.
50 kYA	Moderni ljudi se šire iz današnje Azije u Australiju (kako bi postali Australski Aboridžini) i Evropi. Napredovanje duž obala je brže nego apredovanje u unutrašnjosti. Dlakavi nosorog (Coelodonta antiquus) u Britaniji.
40 kYA	Kromanjonski ljudi slikaju i love mamute u Francuskoj. Imaju izvanredne kognitivne sposobnosti koje odgovaraju današnjim ljudima, što im omogućava da postanu grabežljivci/lovci na vrhu hranidbenog lanca. Istrebljenje divovskih tobolčara u Australiji, vjerojatno zbog ljudi, rezultira nedostatkom domaćih životinja, što će kasnije biti razlogom da tamošnji domoroci žive primitivnim načinom života u usporedbi s ostatkom svijeta.
32 kYA	Prva skulptura pronašena u Vogelherdu u Njemačkoj. Prva svirala (od ptičje kosti) pronađena u Francuskoj. Kameni alat pronađen u Kota Tampanu u Maleziji.
30 kYA	Moderni ljudi ulaze u Sjevernu Ameriku iz Sibira na različite načine, neki od kasnijih valova preko kopnenog mosta u Berinškom prolazu, ali raniji valovi su vjerojatno išli preko Aleutskih otoka. Barem dva od najranijih valova su imali malo ili nimalo genetskih potomaka u doba kada su Evropljani stigli u Ameriku preko Atlantika. Ljudi dopiru do Solomonskih otoka. Ljudi naseljuju Japan. Lukovi i strijele se koriste na livadama Sahare. Keramički prikazi životinja pronađeni u Moravskoj (Češka Republika).
28 kYA	Najstarija poznata slika: u Kamenom skloništu Apollo 11 [23]., u Namibiji. 20 cm dug, 3 cm širok predmet u pećini Hohle Fels Cave blizu Ulma u Švapskoj Juri Uu Njemačkoj je najstariji umjetnički prokaz penisa[24].
27 kYA	Neanderthalci izumiru, ostavivši Homo sapiensa i Homo floresiensisa kao jedine žive predstavnike roda Homo. U Češkoj pronađen tekstil, odnosno glina.
25 kYA	Bacači koplja za lov na životinje napravljeni od kostiju mamuta (Poljska).
23 kYA	Willendorfska Venera, mali kip ženske figure, pronađen na paleolitskom nalazištui kraj austrijskog Willendorfa, datira iz ove ere.
20 kYA	Ljudi ostavljaju tragove ruku i nogu na Tibetanskoj visoravni. Uljne svijeće napravljene od životinjske masti i školjaka pronađene u pećinama Grotte de la Mouthe u Francuskoj. Koštane igle korištene za šivanje životinjskih koža. (Shandingdongski čovjek, Kina). Mikrolitska kultura (Sjeverna Kina). Kosti mamuta korištene za gradnju kuća (Rusija).
18 kYA	Homo floresiensis je postojao u Liang Bua vapnenačkoj pećini na otoku Flores u Indoneziji.
15 kYA	Posljednje ledeno doba završava. Razina mora širom svijeta raste, plavi mnoge obalne oblasti, i dijeli kopno od novih otoka. Japan se dijeli od azijskog kopna. Sibir se odvaja od Aljaske. Tasmanija se odvaja od Australija. Stvaraju se Javanski otoci. Sarawak, Malezija i Indonezija se razdvajaju. Pećinske slike u Lascauxu i Altamiri su stvorene. Sjedilačka društva lovaca-sakupljača se pretvaraju u Natufijsku kulturu Bliskog istoka - preteču kasnijih poljoprivrednih društava.
14 kYA	Izumiranje megafaune započinje (i traje do naših dana), prilikom čega je nestalo 100 vrsta krupnih sisavaca, vjerojatno zbog djelovanja ljudi.
11,5 kYA	Izumiranje sabljozubog (Smilodona).
11 kYA	Ljudska populacija doseže 5 miliona. Izumiranje Homo floresiensisa. Izumiranje mamuta. Pripitomljeni psi (prve pripitomljnene životinje) iz podvrste sivog vuka (Canis lupus pallipes). Svi današnji moderni psi (5 glavnih grupa, oko 400 pasmina) pripadaju jednoj podvrsti Canis lupus familiaris.
10 kYA	Ljudi u Plodnom polumjesecu Bliskog istoka razvijaju poljoprivreda. Domestikacija bilja započinje s uzgojem neolitskih žitarica. Ovaj proces proizvodnje hrane, uz kasnije pripitomljavanje životinja je uzrokovao nagli porast ljudske populacije koji traje do danas. U Jerihonu (moderni Izrael) osnovano naselje s oko 19.000 stanovnika.
10 kYA	Sahara je zelena s rijekama, jezerima, stokom, krokodilima i monsunima. Japanska Jomon kultura lovaca-sakupljača stvara prvo svjetsko grnčarstvo. Ljudi dosežu Ognjenu zemlju na dnu Južne Amerike, posljednju kontinentalnu oblast nastanjenu ljudima (osim Antarktike).
8 kYA	Obična (krušna) pšenica Triticum aestivum nastaje u jugozapadnoj Aziji zahvaljujući hibridizaciji divlje pšenice sa sortom, Aegilops tauschii.
6,5 kYA	Dvije vrste riže su domesticirane: azijska Oryza sativa i afrička Oryza glaberrima.
3 kYA	Ljudi počinju koristiti željezni alat.
AD 1	Ljudska populacija doseže 150 miliona.
AD 1835	Ljudska populacija doseže 1 milijardu.
AD 1961	Prvi čovjek u svemiru.
AD 1969	Ljudi šeću po mjesecu.
AD 2025	Ljudska populacija se približava brojci od 6,5 milijardi[25]. Holocensko masovno izumiranje se nastavlja s time da je stopa izumiranja dramatično narasla u posljednjih 50 godina. Većina biologa vjeruje[26] da smo ovog trenutka na početku nevjerojatno ubrzanog antropogenog masovnog izumiranja. E.O. Wilson s Harvarda, u knjizi Budućnost života (2002), predviđa da će nastavak ljudskog uništavanja biosfere dovesti da polovica svih živih vrsta nestane u slijedećih 100 godina.

Povezano

• Masovna izumiranja
• Fosili i geološka kronologija
• Geološka kronologija
• Lista arheoloških perioda
• Lista prahistorijskih sisavaca
• Prahistorijski život
• Period (geologija) - lista geoloških perioda
• Kronologija ljudske evolucije
• Historija Zemlje