Radohova
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Radohova je naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina. U stvarnosti to je niz padinskih sela – zaselaka, koja se prostiru od Uličkog potoka do izvorišta Demićke (lijeve pritoke Vrbanje) i Djevojačke ravni, u rasponu od 10-ak kilometara.
Administrativno područje Radohova obuhvata sela: Ulice, Letići, Lapići, Traljići, Gigovići, Demići i Dunići.
Na popisu stanovništva 1991. na tom prostoru je živjelo ukupno 700 stanovnika[1][2], a prema preliminarnim rezultatima popisa 2013. bilo ih je 267.
Remove ads
Geografija
Radohova obuhvata niz zaselaka na padinama Zastijenja na nadmorskim visinama od 640–850 m i pojasu dugom oko 10 km. Lokalnim putevima, svi zaseoci imaju izlaz na regionalnu cerstu R-440: Šiprage − Kotor-Varoš − Banja Luka.[3][4][5][6]
Historija
Najveći zaseoci Radohovei da su veoma stara naselja na nepristupačnim lokacijama, pa se pretpostavlja da je njihva daleka historija vezana za događaje u dolini Vrbanje, od autohtonog starobosanskog naselja i Ilira do današnjih dana. Iznad Dunića su otkriveni i ostaci nekropole stećaka.
U toku Drugog svjetskog rata, Radohova je bila ustanički kraj, sa više prvoboraca Narodnooslobodilačkog rata.
Ispod Dunića stijena i Demića, u klisuri Demićke bila je smještena partizanska Divizijska bolnica, koja je višekratno bombardirana (za vrijeme Šeste neprijateljske ofanzive).[7]
Do 15. maja 1944. kada su zbog bombardovanja bolnice iz vazduha, koja je bila delimično oštećena, teški ranjenici prebačeni u s. Demiće u blizini bolnice (na tri četvrt sata udaljenosti), a lakši smešteni u bajte u gustoj jelovoj šumi, kroz ovu bolnicu prošlo je 536 ranjenika i bolesnika, od čega 152 obolela od pegavca, 229 ranjenika i 155 ostalih, među njima i više promrzlih. Pored prve banjalučke operacije koja je pred sanitetsku službu na teritoriji Bosanske krajine i srednje Bosne postavila obimne zadatke, od značaja za njen rad u ovom periodu u srednjoj Bosni, iako u manjem obimu, bile su borbe u septembru 1944. godine za Prnjavor, Kotor Varoš, docnije Doboj i Teslić, kao i drugi napad na Banju Luku.[8]
Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95.), Vojska Republike Srpske, policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do Banje Luke.[9][10][11][12][13]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru EUFOR-SFOR-a. Među neobnovljenim naseobinama su Demići, Selačka i još neka.[14][15][16][17][18][19][20]
Hronologija
- ? ← 550. p.ne.;
- Zajednica ilirskog plemena Mezeji: 550. p.n.e − 300. n.e.;
- Rimsko Carstvo: 6./9. − 395.;
- Zapadno Rimsko Carstvo: 395. − 476.;
- ← ? → : 476-1137.
- Bosanska banovina: 1137. − 1377.;
- Kraljevina Bosna: 1377. − 1463.;
- Hrvatsko-Ugarska personalna unuja; Jajačka Banovina: 1464. − 1529.
- Osnanlijski period (Bosanski sandžak): 1529. − 1864.; (ejalet) / 1864. – 1908. (vilajet)
- Austro-Ugarska: 1878. − 1918.
- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS): 1918. − 1928.
- Kraljevina Jugoslavija: 1928. − 1941.
- Nezavisna Država Hrvatska: 1941. − 1943.
- Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ): 1943g. − 1946.
- Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ): 1946. − 1963.
- Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ): 1963. − 1992.
- Republika Bosna i Hercegovina (RBiH): 1992. − 1995.
- Država Bosna i Hercegovina: 1995. − →
Remove ads
Stanovništvo
| Nacionalnost | 1991. |
| Srbi | 49 |
| Muslimani | 644 |
| Hrvati | 0 |
| Jugosloveni | 4 |
| ostali | 3 |
| Ukupno | 700 |
| Radohova; Popis 2013: Ukupno 267 stanovnika | ||||||
| Godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Bošnjaci | 644 (92,00%) | 625 (90,97%) | 680 (85,10%) | |||
| Srbi | 49 (7,00%) | 36 (5,24%) | 113 (14,14%) | |||
| Hrvati | 0 | 0 | 4 (0,50%) | |||
| Jugoslaveni | 4 (0,57%) | 26 (3,78%) | 1 (0,12%) | |||
| Ostali i nepoznato | 3 (0,42%) | 0 | 1 (0,12%) | |||
| Ukupno | 700 | 687 | 799 | |||
Privreda
|
Povezano
Literatura
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads