Samonikle jestive biljke

From Wikipedia, the free encyclopedia

Samonikle jestive biljke
Remove ads

Samonikle jestive biljke, uključujući i gljive – poznate i kao samoniklo jestivo bilje, divlje povrće ili korovsko povrće i kratko korov – naziv je za divlje, jednogodišnje ili višegodišnje biljke, koje su jestive. Razlika između ovih pojmova je često teške za laika. Biljke ili dijelovi divljeg povrća mogu se jesti sirovi ili kuhani i često imaju intenzivan miris. Samoniklim biljkama se, za razliku od usjeva, često pridaje manji ekonomski značaj kao povrću ili nedostatak upotrebljivosti kao korova.

Thumb
Urtica dioica – kopriva, jedna od najpoznatijih samoniklih jestivih biljaka

Tokom druge polovine 20. stoljeća, širom svijeta, sve do danas ubrzano raste interesovanost za ovu oblasti. Iako je najčešće korišteno u projektima osposobljavanja za samostalno preživljavanje u prirodi i u vrijeme raznih nepogoda i nestašica i ratova, samoniklo jestivo bilje polahko ali sigurno ponovo zauzima mjesto koje mu i pripada.[1]

Branje samoniklog jestivog i ljekovitog bilja je od davnina poznato i širom Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Tokom četverogodišnje opsade Sarajeva (1992.-1995.) mnogim porodicama i osobama ovakve biljke su često bile jedini izvor vitamina i ostalih hranjivih tvari.

Obično su divlji tipovi biljaka bogatiji vitaminima, mineralima, mikroelementima aromatskim supstancama od uzgojenih kultivara i sorti, a bitno su manje zagađene pesticidima i ostalim hemijskim sredstvima koja se upotrebljavaju u suvremenoj poljoprivredi.

Osnovno i nezaobilazno pravilo u prikupljanju jestivih i vitaminoznih biljaka je pouzdano poznavanje razlikovanja biljnih vrsta svoga područja, što se odnosi i na gljive. Greške u izboru biljaka i gljiva koje su namijenjene za ishranu, relativno često imaju smrtonosne posljedice i/ili teška trovanja.

Remove ads

Spisak jestivog divljeg povrća

Popis koji slijedi sadrži izbor poznatog divljeg povrća i biljaka koje se mogu naći u evropskom području distribucije za potrošnju. U literaturi se ove biljke često nazivaju kao slabije toksične od jestivih. Ova lista ne uključuje većinu ovih biljaka. Tako, naprimjer, podbjel sadrži lahko varljive sastojke, ali i pirolizidin-alkaloide,[2] može dovesti do sloma proizvodnje i disfunkcije jetre. Također, naprimjer, gavez (Symphytum officinale) ili neveni (koristi se u hrani i napicima) sadrže biljne toksine koji mogu biti štetni za ljude. Neke biljke kao što je maslačak[3] ili drugi, koji spadaju u "klasično" samoniklo bilje, mogu uticati na ljudsko zdravlje kada se konzumiraju u velikim količinama.

Biljke koje se smatraju ugroženim u bilo kojoj kategoriji, također nisu navedene, jer se, u skladu sa međunarodnim pravilima, ne mogu iskorištavati bez posebnih odobrenja.

Više informacija Slika, Ime ...
Remove ads

Šumsko voće i plodovi

Više informacija Latinsko ime, Narodno ime ...
Remove ads

Biljke sa jestivim podzemnim organima

Ne brati biljke koje rastu u blizini prometnica ili na zagađenim mjestima!

Više informacija Latinsko ime, Narodno ime ...

Začinske biljke

Više informacija Latinsko ime, Narodno ime ...
Remove ads

Čajne biljke

Više informacija Latinsko ime, Narodno ime ...
Remove ads

Jestive gljive

Više informacija Latinsko ime, Narodno ime ...

[4][5]

[6] [7][8][9][10][11]

Remove ads

Galerija

Remove ads

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads