10. 5. - U New Yorku izbija Panika 1837., recesija u SAD traje do 1844.
maj - William Fothergill Cooke i Charles Wheatstone patentirali svoj sistem električnog telegrafa (demonstrirali ga u julu na železnici između stanice Euston i Camden Towna).
29. 5. - Uspostavljeni diplomatski odnosi između Velike Britanije i Kneževine Srbije - prvi konzul u Beogradu George Lloyd Hodges.
Ove godine: misija ruskog carskog emisara Dolgorukova u Srbiji, Knez Miloš ulazi u sukob sa Rusijom jer ova podržava ustavobranitelje, oslanja se na engleskog konzula Hodžesa[3][4].
30. 5. - Ugovor iz Tafne: Abdelkader potpisao ugovor sa francuskim generalom po kome bi mu ostalo dve trećine Alžira - u Francuskoj ovo ne prihvataju.
maj-jun - Njegoš u poseti Sankt Petersburgu, ruski car povećava novčanu pomoć sa 1.000 na 9.000 dukata godišnje.
Posle puta u Rusiju se privremeno vraća na tradicionalnu grafiju, umesto Vukove[5].
5. 6. - Knez Miloš Obrenović doneo uredbu o unapređenju srpskog sela i zemljodelačkim poslovima ("poljska regula") - postavljeni prvi ekonomi (agronomi) da savetuju i podstiču seljake.
5. 6. - Inkorporiran grad Houston u Republici Teksas.
9. 6. (28. 5. po j.k.) - Spasovska skupština u Kragujevcu, rasprava o poreskoj reformi, preporuka za ušoravanje sela itd.[6].
11. 6. - Neredi na Broad Streetu - tuča u Bostonu između Yankee-ja i Iraca.
18. 6. - U Španiji proglašen novi ustav, kompromis između prethodnog iz 1834. i Kadiskog iz 1812. (traje do 1845.).
30. 10. - U Rusiji otvorena Carskoselska železnica.
1. 11. - Novi kralj Hanovera Ernst August I. ukinuo ustav, što izazova protest Göttingenske sedmorice (među kojima su i braća Grimm).
7. 11. - Abolicionista Elijah Parish Lovejoy ubijen od rulje u Ilinoisu.
novembar - decembar - Kratkotrajne pobune u Gornjoj i Donjoj Kanadi (Louis-Joseph Papineau i William Lyon Mackenzie).
novembar - Persijanci sa ruskim savetnicima započeli neuspešnu opsadu Herata (do sledećeg septembra).
19. 11. - Linija Havana-Bejucal je prva železnička pruga s parnim lokomotivama na španskoj Kubi i u Latinskoj Americi (11 godina pre same Španije).
23. 11. - Prva željeznica u Austriji: prvo putovanje na dionici Sjeverne željeznice cara Ferdinanda, Floridsdorf - Deutsch-Wagram.
23. 11. - Crkveno-narodni sabor izabrao Stefana Stankovića za novog karlovačkog mitropolita (do 1841). Pripadnici građanstva želeli "raspravni sabor" sa iznošenjem narodnih tegoba i zahteva, ali car ne dozvoljava [8]
decembar - U Požarevcu otvorena Vojna akademija, sledeće godine premeštena u Beograd[9], ali ukupno radi šest meseci[10].