1902.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1902 (MCMII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

  • 1. 1. - Nathan Stubblefield demonstrira bežični telefon u Murray, Kentucky, izgleda putem kondukcije kroz zemlju.
  • 1. 1. - U Britanskoj Istočnoj Africi organizovani King's African Rifles.
  • januar - Alfred Loisy piše L'évangile et l'Eglise što izaziva modernističku krizu u katoličkoj crkvi. Istog meseca, Friedrich Delitzsch drži predavanje u kome tvrdi da su delovi Starog zaveta pozajmljeni iz babilonskih mitova (→ panbabilonizam).
  • 4. 1. - Stojan Danev bugarski premijer (do 1903)
  • 5. 1. - Praizvedba "Dantonove smrti" Georga Büchnera.
  • 7. 1. - Udova carica Cixi i ostatak dvora se vraćaju u Zabranjeni grad u Pekingu - započinje reformsku politiku.
  • 13. 1. - Ibn Saud povratio Rijad od Emirata Džabal Šamar - početak Treće saudijske države i trideset godina ratova za Ujedinjenje Saudi Arabije.
  • 23. 1. - U mećavi na planini Hakkōda gine 199 japanskih vojnika.
  • 28. 1. - Osnovan Karnegijev institut za nauku.
  • 29. 1. - Socijaldemokratske novine Vorwärts objavljuju tajni dokument o Tirpitzovim planovima za naoružanje nemačke flote.
  • 30. 1. - Sklopljena Anglo-japanska alijansa - traje do 1921-23, smatra se krajem britanske "Sjajne izolacije".
  • 30. 1. - Scottova Ekspedicija Discovery otkrila Zemlju kralja Edwarda VII na Antarktiku.

Februar/Veljača

  • 1. 2. - U Kini zabranjeno ukalupljivanje ženskih stopala (zabrana ubrzo povučena, vraćena 1912).
  • 4. 2. - U Parizu održan prvi Kongres osmanske opozicije (→ Mladoturci).
  • 6. 2. - Talijanska vlada mobilizira željezničare da spriječi štrajk.
  • 15. 2. - Otvoren Berlinski U-voz.
  • februar - Guglielmo Marconi plovi brodom SS Philadelphia iz Britanije i sprovodi striktne eksperimente sa radio-talasima - kontakt na daljinama od 3.400 km noću i 1.100 km danju.
  • 17. 2. - Izbori u Bugarskoj, ubedljiva pobeda Progresivnih liberala premijera Daneva.
  • 22. 2. - Nemačka Gausova ekspedicija otkrila Zemlju cara Wilhelma II na Antarktiku.
  • 25. 2. - Buri tjeraju britansku vojsku na povlačenje kod Klerksdorpa.

Mart/Ožujak

  • 5. 3. (20. 2. po j.k.) - Izvesni Rade Alavantić, karađorđevićevac iz Mitrovice (AU), pokušao da preuzme kontrolu nad žandarmima u Šapcu.
  • 6. 3. - Osnovan Real Madrid CF.
  • 7. 3. - Drugi burski rat: poslednja pobeda Bura, zarobljeni britanski general i 200 vojnika.
  • 7. 3. - U Osmanskom carstvu zabranjene škole na jermenskom.
  • mart - U Beogradu okršaj velikoškolaca i žandarma, nakon što su se prvi ražestili zbog toga što je Nikola Pašić glasao za vladin predlog zakona.
  • mart - Lenjin objavio u Nemačkoj pamflet "Što da se radi" - potrebna je marksistička partija posvećenih revolucionara kao avangarda radničke klase.
  • mart-april - Seljačka pobuna u poltavskoj i harkovskoj guberniji Ruskog Carstva, ugušila je vojska.

April/Travanj

  • 1. 4. - Puštena u promet prva dionica željezničke pruge Parenzana, Trst-Buje, u prosincu i Buje-Poreč (zatvorena 1935).
  • 5. 4. - Tragedija na Ibroxu: 25 gledalaca fudbalske utakmice Škotska–Engleska u Glazgovu poginulo kada se srušila tribina.
  • 7. 4. - Bugarsko-makedonski revolucionar Metodi Patčev poginuo u Kadinom Selu kod Prilepa.
  • 8. 4. - Rusko-kineska konvencija o povlačenju ruskih trupa iz Mandžurije.
  • 13. 4. - U Francuskoj novi automobilski rekord: 119 km/h (firma Gardner-Serpollet).
  • 15. 4. - Ruski ministar unutrašnjih poslova Dmitrij Sipjagin ubijen od strane esera; nasleđuje ga Vjačeslav fon Pleve (do sopstvenog ubistva 1904) - peh za ministra finansija Vitea, koji je u lošim odnosima s novim ministrom.
  • 18. 4. - Zemljotres u Gvatemali, 800 - 2.000 mrtvih.
  • 18. 4. - Josif Džugašvili uhapšen prvi put u Batumiju, organizovao je radničke demonstracije.
  • 23. 4. - Počinje erupcija Mont Peléea na Martiniqu, vulkan izbacuje pepeo.
  • 25. 4. - Firma Carl Zeiss patentirala foto-objektiv Tessar.
  • 30. 4. - Praizvedba Debussyjeve opere Pelléas et Mélisande.

Maj/Svibanj

  • 1. 5. - Prvomajske demonstracije u Sormovu, predgrađu Nižnjeg Novgoroda - događaji su inspiracija za roman Gorkoga "Mati".
  • 1. 5. - 416 ljudi poginulo u tornadu u Dacci u Britanskoj Indiji.
  • 5. 5. - Bosanski Srbi predali caru Franji Josipu i četvrti memorandum o svojim problemima.
  • 6. 5. - Britanski parobrod SS Camorta stradao od ciklona u delti Iravadija, stradalo svih 737 putnika i članova posade.
  • 7. 5. - Bitka kod Tita: Francuzi porazili Tuarege na jugu Alžira.
  • 7. 5. - Erupcija vulkana La Soufrière na Svetom Vincentu - 1680 mrtvih.
Thumb
Ruševine St. Pierra na Martiniqeu
  • 8. 5. (Uzašašće) - Glavna erupcija Mont Peléea, 30 000 ljudi je poginulo od piroklastičnog toka proizašlog iz vulkana u mjestu St. Pierre na otoku Martinique na francuskim Karibima.
  • 11. 5. - Parlamentarni izbori u Francuskoj, drugi krug: pobeda Bloka levice (socijalisti, radikali, umereni republikanci), Émile Combes premijer do 1905.
  • 12. 5. - Počinje štrajk rudara antracita u istočnoj Pensilvaniji (do oktobra).
  • 15. 5. - Počinje Bailundoanska pobuna u portugalskoj Angoli (poražena 1904).
  • 17. 5. - Alfonso XIII počinje samostalnu vladavinu u Španiji (do 1931).
  • 20. 5. -  Kuba dobila formalnu nezavisnost od SAD; stupio je na snagu njen prvi ustav, koji sadrži i Plattov amandman. Prvi predsednik je Tomás Estrada Palma, koji je do prošle godine bio državljanin SAD.
  • 20. 5. - Još jedna jaka erupcija Mont Pelea, stradalo 2.000 spasilaca i drugih.
  • 28. 5. - Čile i Argentina zaključili Majske paktove u vezi teritorijalnog spora i trke u naoružanju.
  • 31. 5. - Mirom u Vereenigingu završen Drugi burski rat - Buri se moraju razoružati i zakleti na vernost britanskoj Kruni, formirane su kolonije Transvaal i Oranje (deo Južnoafričke Unije od 1910).
  • 31. 5. - Bugarsko-ruska vojna konvencija: pomoć Bugarskoj u slučaju rumunskog napada (nije važila u ratu 1913).
  • maj - U Srbiji nakratko pala Vujićeva vlada, Nikola Pašić dobio mandat u jednom trenutku.
  • maj - U Kosovskoj Mitrovici otvoren ruski konzulat radi zaštite srpskog naroda, konzul je Grigorij Ščerbina.
  • maj - Na izborima za srpski Narodno-crkveni sabor u Ugarskoj pobedila Radikalna stranka.

Jun/Juni/Lipanj

Thumb
Nedovršena Wardenclyffska kula
  • 7. 6. - Italijani uzeli u posed koncesiju u Tjencinu od 46 ha (faktički do 1943).
  • 12. 6. - Zakon o pravu glasa u Australiji: druga zemlja na svetu, posle Novog Zelanda, koja priznaje pravo biranja ženama na nacionalnom nivou i prva sa pravom da budu birane; ipak, pravo nemaju neki domoroci i drugi obojeni.
  • jun - Nikola Tesla premešta laboratoriju u zgradu pored Wardenclyffske kule, koja se još uvek gradi - nedostaje mu novca jer J. P. Morgan više nije zainteresovan za projekat.
  • jun - U Njujorku završena zgrada Flatiron.
  • jun - Na Haitiju, gde treba biti izabran novi predsednik, izbija građanski rat između pristalica Anténora Firmina i Pierre Nord Alexisa.
  • 17. 6. - Newlandsov zakon o reklamaciji: obezbeđeno finansiranje za projekte navodnjavanja sušnih zemalja u 20 zapadnih država SAD. Preko 600 brana će omogućiti navodnjavanje 4.000.000 hektara zemlje.
  • 28. 6. - Posle nekoliko godina otezanja, za skopskog vladiku ustoličen Firmilijan Dražić iz SPC (trzavice Srbije i Bugarske).
  • 28. 6. - Obnovljen Trojni savez Nemačke, Austrougarske i Italije - ali Italija ubzo postiže tajni sporazum sa Francuskom: biće podržana u Tripolitaniji, ostaće neutralna u slučaju nemačke agresije na Francusku.
  • 28. 6. - U SAD donesen Spoonerov zakon: kupiti imovinu francuske Nove kompanije Panamskog kanala, ako se može sklopiti ugovor sa Kolumbijom (druga opcija je bila Nikaragvanski kanal, odbačena nakon što su proturene dezinformacije o tamošnjoj vulkanskoj aktivnosti).

Jul/Juli/Srpanj

Thumb
Flatiron Building
  • 1. 7. - Kongres SAD doneo Filipinski organski zakon - predviđen izbor skupštine nakon perioda smirivanja i popisa (izabrana 1907).
  • 1. 7. - Prvi broj liberalnog emigrantskog ruskog lista "Osvoboždenije"
  • 4. 7. - Zvanični završetak Filipinsko-američkog rata, ali neke grupe nastavljaju borbu do 1913 - Filipini postaju neinkorporirana teritorija SAD.
  • 6. 7. - Ubijena Maria Goretti (11), kanonizovana 1950.
  • 10. 7. - Eksplozija u rudniku uglja Rolling Mill u Johnstown, Pennsylvania, 112 poginulih.
  • 11. 7. - Britanski premijer Lord Salisbury se povlači, dolazi njegov nećak Arthur Balfour (do 1905).
  • 14. 7. - U Sarajevu osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta", pružaće znatnu pomoć školovanju Srba[1].
  • 14. 7. - Srušio se Zvonik Bazilike sv. Marka u Veneciji (obnovljen 1912).
  • 17. 7. - Willis Carrier predstavio rešenje za kontrolu vlažnosti u jednoj litografskoj firmi - početak klimatizacije (masovnije tek posle Drugog svetskog rata).
  • 21. 7. - Na Elbi blizu Hamburga potonuo parobrod Primus, 103 mrtvih.
  • 25. 7. - Princ Mirko Dimitrije Petrović-Njegoš se oženio Natalijom Konstantinović, unukom Anke Obrenović - mogućnost nasleđenja prestola Srbije.
  • leto - Britanac Edward Raymond Turner snima prve poznate filmove u boji.

Avgust/August/Kolovoz

  • 1. 8. - Eksplozija u rudniku Wollongong u Australiji, 96 mrtvih.
  • 9. 8. - Krunisanje britanskog kralja Edwarda VII.
  • 19. 8. - U "Srpskim novinama" od 6. avgusta po starom kalendaru objavljena prva prognoza vremena u Srbiji (Milan Nedeljković, osnivač astronomske i meteorološke opservatorije u Beogradu).
  • 22. 8. - Osnovana auto-kompanija "Cadillac" - nastala iz ostataka Henry Ford Company nakon Fordovog povlačenja.
  • 22. 8. - Jak zemljotres na severozapadu Kine, 2.500 stradalih.
  • 27. 8. - Srpska vlada traži u Carigradu da se počne uvođenje reda i da se prestane sa povlašćivanjem "Arnauta", zahteve podržava ruska diplomatija[2].
  • 29. 8. - Preko 9000 ljudi umire od kolere u Egiptu.
  • 30. 8. - Nova erupcija Mont Peléea, još 1000 mrtvih.

Septembar/Rujan

Thumb
Le Voyage dans la Lune
  • 1. 9. - Premijera Mélièsovog filma Le Voyage dans la Lune.
  • 1 - 3. 9. - Protusrpske frankovačke demonstracije u Zagrebu, nakon prenesenog članka "Srbi i Hrvati" u zagrebačkom "Srbobranu" (novine kasnije transformisane u "Novi Srbobran", gl. urednik Svetozar Pribićević).
  • 2. 9. - Incident Markomannia: haićanska topovnjača Crête-à-Pierrot zaplenila municiju sa nemačkog parobroda, što će dovesti do nemačke odmazde i samopotapanja Crête-à-Pierrota 6. 9. kako ga Nemci ne bi zarobili - admiral Hammerton Killick potonuo s brodom.
  • 15. 9. - Italijanski premijer Zanardelli boravi u Sorrentu, u njegovu čast je napisana pesma Torna a Surriento.
  • septembar - Alfred Thayer Mahan prvi put koristi izraz Srednji Istok za područje između Arabije i Indije, u članku u londonskoj Nacionalnoj reviji.
  • 19. 9. - Booker T. Washington drži govor u crnačkoj Shiloh baptističkoj crkvi u Birmingham, Alabama, usled zabune dolazi do stampeda sa 115 mrtvih.
  • 26. 9. - Ciklon pogodio istočnu obalu Sicilije, naročito Cataniju.

Oktobar/Listopad

  • 1. 10. - Osnovana prva zanatska škola u Srbiji - Građevinska škola u Beogradu.
  • 1. 10. - Dakar postaje glavni grad Francuske Zapadne Afrike.
  • 2. 10. - "Priču o zecu Petru" Beatrix Potter objavljuje veliko izdavačko preduzeće
  • 10. 10. - Kralj Aleksandar Obrenović saznao da ni ove godine neće biti primljen u Rusiji - zavera protiv njega dobija definitivan zamah.
  • 12. 10. - Fudbalska utakmica Austrija-Ugarska 5:0 - prva zvanična utakmica dve nacionalne reprezentacije van Britanije.
  • 12. 10. - Miting Društva Srba iz Stare Srbije i Makedonije u Beogradu, osuđeni zločini nad srpskim narodom i turska vlada koja ih ne sprečava.
  • 15. 10. - U Zagrebu osnovan prvi hrvatski mačevalački klub.
  • 20. 10. (7. 10. po j.k.) - U Srbiji pad vlade Mihaila Vujića (povod novo otkazivanje posete Aleksandra i Drage Rusiji), novi predsednik ministarskog saveta je Pera Velimirović, takođe radikal.
  • 24. 10. - Rat hiljadu dana u Kolumbiji zvanično završen potpisivanjem mira na plantaži Neerlandia (odn. definitivnim ugovorom 21. 11. na američkom brodu Wisconsin) - konzervativci su pobedili u ratu, ostaju na vlasti do 1930; rat se pominje u Márquezovim delima; Panama je bila glavno ratište u kasnijem delu rata.
  • 24 - 26. 10. - Kolosalna erupcija (VEI 6) vulkana Santa María u Gvatemali, najmanje 5.000 mrtvih.
  • oktobar-novembar - Vrhovni makedonsko-odrinski komitet pokušava dići Gornjodžumajski ustanak - organizacija je zabranjena u Bugarskoj. Ovo ubeđuje velike sile da intervenišu u korist pravoslavnih hrišćana[3].
  • jesen? - Knjaz Nikola u pismu uverava kralja Aleksandra Obrenovića da ne stoji iza eventualnih planova princa Mirka, takođe mu iznosi mišljenja o susedima: "Jači smo mi Srbi od Bugara!... I njih i Hrvate strah je od nas, pa zato tutnje s njihovom Velikom Bugarskom i Velikom Hrvatskom"[4].

Novembar/Studeni

  • 1. 11. - Tajni ugovor Italije i Francuske o razgraničenju interesnih sfera u severnoj Africi (Libija i Tunis).
  • 11. 11. - U Sarajevu osnovano "Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu", od 1904. "Napredak" (u Mostaru u rujnu osn. "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike").
  • 15. 11. - Otvoren Egipatski muzej u Kairu.
  • 15. 11. - Francisco de Paula Rodrigues Alves novi predsednik Brazila (do 1906).
  • 15. 11. - Anarhist Gennaro Rubino pokušao ubiti belgijskog kralja Leopolda II.
Thumb
Teddy bear
  • novembar - Na lovu u Misisipiju, predsednik Ruzvelt odbio da ustreli medveda kojeg su njegovi pratioci pretukli i vezali - događaj će biti tema karikatura a Morris Michtom je napravio punjenog medvedića, teddy bear-a (u isto vreme, Richard Steiff je u Nemačkoj napravio sličnu igračku).
  • 19. 11. (6. 11. po j.k.) - Pala vlada Pere Velimirovića, za predsednika vlade postavljen general Dimitrije Cincar-Marković, raspuštena skupština (povratak ličnog režima kralja Aleksandra Obrenovića).
  • 20. 11. - Uz britansku medijaciju povučena granica između Argentine i Čilea u patagonskim Andima.
  • novembar - Porta objavila reformni program za rumelijske vilajete - Albanci se suprotstavljaju na Kosovu.

Decembar/Prosinac

  • 9. 12. - Otvara se Venecuelanska kriza 1902–1903. - britanska, nemačka i italijanska flota blokira Venecuelu jer ova ne plaća dugove.
  • 10. 12. - Dovršena prva Asuanska brana na Nilu.
  • 16. 12. - Andižanski zemljotres u današnjem Uzbekistanu odnosi preko 4.000 žrtava.
  • 17. 12. - U Rusiji osnovana telegrafska agencija, Torgovo-Telegrafnoe Agentstvo ("Trgovačko-telegrafska agencija").
  • 18. 12. - Prvi sastanak Odbora za obranu carstva u Londonu.
  • 18. 12. - U Moskvi prikazan najpoznatiji komad Maksima Gorkog, "Na dnu".
  • 21. 12. - General Pierre Nord Alexis postaje predsednik Haitija nakon pobede u građanskom ratu (do 1908).
  • 25. 12. (12. 12. po j.k.) - Ruski ministar inostranih poslova Vladimir Lamsdorf se u Nišu sastao sa kraljem Aleksandrom, kako bi ublažio posledice otkazivanja posete; Lamsdorf je posetio i Sofiju, poručuje Srbiji i Bugarskoj da ostanu mirne u vezi Turske, tj. Makedonije.
  • 29. 10. - Dragova doktrina: argentinski ministar šalje notu u Washington, predlaže da nijedna strana sila, uključujući SAD, ne bi smela koristiti silu u naplati dugova od latinoameričkih zemalja (usvojeno na Haškoj konferenciji 1907).
  • 30. 12. - Ekspedicija Discovery: Scott, Shackleton i Wilson stižu uz velike teškoće do 82° južne geografske širine, do tada Najdaljeg juga.

Kroz godinu

  • Objavljena Domanovićeva "Stradija".
  • Ivana Brlić-Mažuranić objavljuje prvo djelo "Valjani i nevaljani".
  • Milan Rakić objavio prve pesme u "Srpskom književnom glasniku".
  • Posvećena Bazilika Srca Isusova u Zagrebu.
  • Izgrađena Subotička sinagoga.
  • Vrijednost stare Hrvatsko-ugarske nagodbe (financijskog dijela) produljivana je do ove godine.
  • Stjepan Radić dolazi u Zagreb, uređuje mjesečnik "Hrvatska misao", objavljuje knjigu "Hrvati i Srbi".
  • Osnovan Glavni odbor četničke organizacije (dr Milorad Gođevac, Luka Ćelović, Vasa Jovanović, Žika Rafailović, Nikola Spasić i Ljuba Kovačević)[5].
  • Ali Fehmi Džabić otišao u Carigrad sa deputacijom - bosanska vlada ga proglasila neovlašćenim iseljenikom i zabranila mu povratak; borbu nastavlja Šerif Arnautović.
  • Arhitektura: završena Kuća sa himerama u Kijevu.
  • Ernest Rutherford i Frederick Soddy predstavili teoriju atomske dezintegracije - atomi nisu neuništivi, već se mogu raspasti.
  • Léon Teisserenc de Bort i Richard Assmann nezavisno objavljuju da je atmosfera raslojena - otkriće stratosfere.
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1902.

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

Remove ads

Nobelova nagrada za 1902. godinu

Remove ads

Umjetnost

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads