1485.
Godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1485 (MCDLXXXV) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1485.
Remove ads
Događaji
- 4. 1. - Ivan Crnojević u Obodu (Rijeka Crnojevića) izdao ktitorsku povelju Cetinjskom manastiru, koji postaje i sjedište mitropolije; Cetinje će postati Ivanovo sjedište.
- 29. 1. - Kralj Matija Korvin započeo bombardiranje habsburške prestonice Beča (car Fridrih III je u Lincu).
- 16. 3. - Totalno pomračenje Sunca, u sh. krajevima prekriveno od 96% diska (Međimurje) do 82% (Vranje)[1].
- 16. 4. - Umro srpski despot Vuk Grgurević Branković, "Zmaj Ognjeni Vuk", bez naslednika - kralj Matija će despotsku titulu dati Angelininom sinu Đorđu (od 1486).
- 1. 6. - Beč se predao ugarskum kralju Matiji Korvinu posle četiri meseca opsade - često će boraviti u njemu do smrti 1490.
- Rat se nastavlja, Matijine vojvode haraju po gornjoj Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj i Istri (ban Matijaš Gereb pokušava uzeti Trst i Rijeku).
- 17. 6. - Mletačka općina Šibenika ucenila glave vlaškog katunara Kožulića i tri brata Visića jer haraju u njenom kotaru; u isto vrijeme Hrvati iz Klisa napadaju kotare mletačkih Splita i Trogira[2].
- 8. 7. - U Insbruku se venčali Marija Branković (Stefanova) i Bonifacije III Paleolog od Monferata[3][4], prisustvuje i car Fridrih[5].
- ca. 7. 8. - U Engleskoj uočena tajanstvena bolest kasnije nazvana "engleski znoj".
- 22. 8. - Historijska Bitka na Bosworthskom polju - poginuo engleski kralj Richard III, kraj Rata dveju ruža pobedom kuće Lancaster;
- 26. 8. - Lajpciška podela: braća Ernest i Albert dele zemlje dinastije Wettin.
- 12. 9. - Ivan III., moskovski veliki knez, zauzeo Tver.
- 17. 9. - Od rana zadobijenih u katedrali umro Pedro Arbués, inkvizitor za Aragon.
- 2. 11. - Francuska: mirom u Buržu suspendovana neprijateljstva u "Ludom ratu" između feudalnih gospodara i francuske monarhije.
- 19. 11. - Marco Barbarigo je novi venecijanski dužd (vlada manje od godinu dana).
Tokom/tijekom godine
- Staniša Crnojević, Ivanov sin, poslat u Stambol gde će preći u islam i postati Skender-beg.
- Stolnobiogradski prepošt Dominik je novi gubernator grada i varoši Senja, nakon Dubrovčanina Maroja Žunjevića.
- Filip Gajo je novi barski nadbiskup nakon Stefana II.
- Osnovan Novski kadiluk.
- Turski popis u Skadarskom sandžaku.
- Albertijeva De Re Aedificatoria je prvo štampano delo o arhitekturi.
- Portugalac Diogo Cão stigao do Cape Crossa u Namibiji.
- Počinje gradnja zidina moskovskog Kremlja.
- Završena korejska hronika Dongguk Tonggam.
- 1485-87 - Blagajski knezovi u sukobu sa susjedima[6].
- Emerik Zapolja je novi ugarski palatin.
Remove ads
Rođenja
- 22. 8. - Beatus Rhenanus, nemački humanista († 1547)
- 16. 12. - Katarina Aragonska, kraljica Engleske († 1536)
- Hernán Cortés, konkistador († 1547)
- Giovanni da Verrazzano, italo-francuski istraživač († 1528)
- Ivan Karlović, hrvatski ban († 1531)
- ca. Thomas Cromwell, engleski državnik († 1540)
- ca. Sebastiano del Piombo, italijanski slikar († 1547)
- ca. Girolamo Romani, italijanski slikar († ca. 1566)
- ca. Grgur Budislavić, hrvatski filozof i političar († ca. 1551)
- ca. Hanibal Lucić, hrvatski pjesnik i dramatičar († 1553)
Remove ads
Smrti
- 16. 3. - Anne Neville, kraljica Richarda III (* 1456)
- 16. 4. - Vuk Branković, srpski despot (* ca. 1440)
- 22. 8. - Richard III, engleski kralj, poginuo na Bosworthu (* 1452)
- 14. 9. - Giovanni Mocenigo, mletački dužd (* 1409)
- 27. 10. - Rodolphus Agricola, nizozemski učenjak (* 1444)
- ca. Serafin Bunić, dubrovački književnik (* 1440)
Fikcija
- Prva serija "Crne guje" je napisana kao "tajna istorija" od dana pre Bitke na Bosworthskom polju.
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads