1646.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1646 (MDCXLVI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
- Ovo je članak o godini 1646.
Remove ads
Događaji
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- 20. 1. - Francesco Da Molin izabran za mletačkog dužda (do 1655).
- 16. 2. - Prvi Engleski građanski rat: bitka kod Torringtona je pobeda parlamentaraca i poslednji veći okršaj.
April/Travanj – Jun/Lipanj
- april - Nakon prošlogodišnjih sukoba normalizovani odnosi Crnogoraca i, novoimenovanog, skadarskog sandžakbega[1]; novi sandžakbeg u julu došao na Cetinje po harač[2].
- 24. 4. - Užgorodska unija: sveštenici u zakarpatskoj Ukrajini se ujedinjuju sa rimskom crkvom.
- 5. 5. - Engleski kralj Čarls I se predao Škotima.
- 16. 6. - Franko-španski rat (1635-59): pomorska Bitka kod Orbetella je španski uspeh pored Toskane.
- jun ili ranije - Kandijski rat: kliški sandžakbeg Miralem neuspešno napada Split, poražen kod Solina a lički sandžakbeg Halil Durakbegović neuspešno napada Biograd i Nadin[3].
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 3. 7. - Bosanski paša putem izdaje osvojio Novigrad, odredi pljačkaju do Zadra i Šibenika, razoreno 30 sela u Ravnim Kotarima[3][4].
- srpanj - Maine (Mainjani) kod Budve prišle Mlecima[2][5].
- jul - Mletački podanici Peraštani zaplenili brod Mata Fiskovića, Dubrovčanina - roba zaplenjena, jevrejski trgovci okovani za galije[6].
- ca. avgust - Mlečani zapalili Biograd, uzeli Zadvarje[3].
- 24. 8. - Vanredni providur Paolo Kaotorta stigao u Makarsku i dobio ključeve grada[5].
- 11. 9. - Ranuccio II Farnese je novi vojvoda Parme i Pjačence (do 1694).
- rujan - Nekoliko jačih potresa u Hrvatskoj, srušio se svod isusovačke crkve u Zagrebu[7].
- 18. 9. - Foskolo opustošio Skradin nakon što je zapalio Rakitnicu; u ovo vrijeme Makarani odbili jedan turski odred[5].

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- 6. 10. - Qingovske operacije protiv dinastije Južni Ming na jugu Kine: pogubljen imperator Longwu.
- 11. 10. - Francuzi uzeli Dunkerque Špancima (do 1652).
- oktobar - Patrijarh Pajsije Janjevac otišao na hodočašće u Jerusalim[8].
- listopad - Turci (zvornički i lički sandžakbeg) odbijeni od Šibenika[4]; Turci u ovo vreme povratili Zadvarje i zapalili Rogoznicu s mnogo stradalih žitelja; Zadvarčani se sklonili na Hvar i Brač.
- 22. 10. - Ugarski sabor na kraljev zahtjev unosi u zakon Mir iz Linca kojim se daje sloboda protestantima, koji zatim traže povrat 400 crkava - oštre rasprave sa katolicima sljedeća tri mjeseca[7].
- 13. 11. - Kandijski rat: Retimno na Kritu se predao Husein-paši usled nestašice i kuge[9].
- decembar - Na jugu Kine se za rivalske vladare dinastije Južni Ming proglasili Zhu Youlang, knez od Guia (imperator Yongli, do 1662) i Zhu Yuyue, knez od Tanga (imperator Shaowu, stradao sledećeg meseca od Mandžuraca).
- decembar - Turci se povukli u Livno na zimovanje[3].
- decembar, krajem - Makarski hajduci upali u Hercegovinu i vratili se sa stokom i robljem preko dubrovačkog Pelješca na Hvar (Dubrovčani protestuju)[10].
Kroz godinu

- Kandijski rat:
- Dugotrajne kiše izazvale poplave hrvatskih rijeka i potoka; srušio se raskvašeni svod zagrebačke stolne crkve, koja je bez krova od prošle godine[7].
- Izbjeglice s makarskog primorja osnovale Sumartin na Braču; inače Makarska je od ove godine pod mletačkom vlašću.
- 1646-47 - Maine, Pobori i Grbljani na strani Mlečana u Kandijskom ratu, uz njihovu pomoć zauzeli Cetinje (samo do 1649.)[1].
- Vlaški vojvoda Matei Basarab izdao povelju po kojoj svake godine daje 1800 aspri manastiru Trebinje[12].
- Drugi Anglo-Powhatanski rat okončan porazom Powhatana.
Remove ads
Rođenja
- 23. 2. - Tokugawa Tsunayoshi, šogun († 1709)
- 4. 4. - Antoine Galland, orijentalista i arheolog († 1715)
- 15. 4. - Kristijan V, kralj Danske i Norveške († 1699)
- 16. 4. - Jules Hardouin Mansart, arhitekta († 1708)
- 20. 4. - Charles Plumier, botaničar († 1704)
- 5. 6. - Elena Cornaro Piscopia, filozofkinja († 1684)
- 22. 6. - Maria Francesca di Savoia-Nemours, kraljica-supružnica Portugala († 1683)
- 1. 7. - Gottfried Leibniz, matematičar, filozof († 1716)
- 19. 8. - John Flamsteed, astronom († 1719)
- ? - Antonio Caraffa, austrijski maršal († 1693)
- ? - Ivan Skoropadski, ukrajinski hetman († 1722)
Remove ads
Smrti
- 3. 1. - Francesco Erizzo, mletački dužd (* 1566)
- januar - Jusuf-paša (pogubljen), osmanski admiral
- 11. 3. - Stanisław Koniecpolski, poljski komandant (* 1590-94)
- 31. 3. - Matej III (koptski papa)
- 13. 5. - Marija Ana Španjolska, supruga cara Ferdinanda III. (* 1606)
- 11. 9. - Odoardo I Farnese, vojvoda Parme (* 1612)
- 12. 10. - François de Bassompierre, maršal Francuske (* 1579)
- 16. 10. - Gjergj Bardhi, bivši barski nadbiskup (* 1575)
- c. 27. 10. - William Dobson, slikar (* 1611)
- ? - Opchanacanough, indijanski poglavica (* 1554)
- ? - Mihajlo Cizila, opat Sv. Đorđa kod Perasta[13]
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads