1716.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1716 (MDCCXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.

Ovo je članak o godini 1716.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

  • januar - Jakobitski ustanak u Škotskoj: na povratku iz bitke kod Sheriffmuira, jakobiti zapalili grad Crieff.
  • januar - U Toploj kod Herceg Novog umro Savatije Ljubibratić, vladika zahumski i dalmatinski; naslediće ga sinovac arhimandrit Stefan Ljubibratić (generalni providur ga priznao 1. avgusta[1]).
Thumb
Kopija Dekreta Nueva Planta kojim je ukinuta dotadašnja autonomija Katalonije.
  • 16. 1. - Počinje primjena posljednjeg od Dekreta Nueva Planta kojim španski kralj Filip V dotada autonomnu Kataloniju stavlja pod neposredni nadzor Krune Kastilje čime je dovršen proces transformacije Španije u unitarnu državu.
  • 21. 1. - Osmanlije zbacile i zatočile vlaškog kneza Ştefana Cantacuzina, postavljen Nicolae Mavrocordat (vl. 1716. i 1719-30.), prvi grčki fanariotski gospodar u toj zemlji (Cantacuzino će u junu biti pogubljen u Carigradu sa ocem i stricem).
  • 27. 1. - Rat Yamasee: Cherokeeji ubili 11-12 članova delegacije Creekova u mestu Tugaloo.
  • februar, početkom - Veliki vezir Damat Ali-paša prigovara habsburškom poslaniku na Porti zbog vojnih priprema[2].
  • 3. i 26. 2. - Grad Alžir pogođen razornim zemljotresima.
  • 8. 2. - David III postaje car Etiopije (do 1721), nakon pobune protiv njegovog obolelog predhodnika Jostosa.
  • 8. 2. - U Rusiji donet dekret po kome staroverci mogu živeti u zemlji, ali moraju plaćati dupli porez.
  • 10. 2. - Princ James od Walesa, pretendent na englesko i škotsko prijestolje iz dinastije Stuart zajedno sa nekolicinom pristaša napušta Škotsku čime de facto prestaje Jakobitski ustanak 1715. godine.
  • 1. 3. - Umro đakovački biskup Đuro Patačić, nasljediće ga Petar Bakić.
  • 3. 3. - U Etiopiji kamenovana trojica franjevaca: Liberat Weiß, Samuele Marzorati i Michele Pio Fasoli (beatifikovani 1988).
  • 8. 3. - Veliki severni rat: švedski kralj Karl XII ulazi u Norvešku - zauzima Kristijaniju (Oslo), opseda tvrđavu Akershus, ali mora se povući krajem aprila.
  • 18. 3. - Jezuita Ippolito Desideri stigao u Lhasu na Tibetu.
  • 28. 3. - Crnogorski vladika Danilo se vratio iz Rusije. Na skupštini pokazao carsku gramotu i razdelio poklone, što navodi Turke da napadnu Crnu Goru[3].
    • "Zatim, 1716. godine, dvije bosanske i hercegovačke paše, Čengići, s begom Ljubovićem, s drugim okolnim pašama i silnom vojskom, napadoše Crnogorce. Uz božiju pak pomoć crnogorskim oružjem bijahu pobijeđeni i pobijeni, a paše s begom Ljubovićem i drugim starešinama, ljudi, zarobljeni, te im svima glave posjekoše"[4] (zarobljeno je sedamdeset i pet aga i begova[5]).

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

  • 4. 7. - Šveđani napadaju norveški grad Fredrikshald (Halden), moraju se povući kada su ga Norvežani zapalili.
  • 8. 7. - Turci na čelu sa kapudan-pašom Džanim Hodža Mehmedom se iskrcavaju na Krf[8], mletačka mornarica ih pokušala sprečiti (Akcija 8. jula 1716.). Počinje neuspešna turska opsada grada Krfa, kojeg je u mletačkoj službi branio Johann Matthias von der Schulenburg.
  • 8. 7. - Veliki severni rat: pomorska Bitka kod Dynekilena je dansko-norveška pobeda nad švedskom flotom.
  • 26 - 27. 7. - Turska vojska prelazi Savu i kreće se desnom obalom Dunava prema Petrovaradinu[7].
Thumb
Bitka kod Petrovaradina
  • 2. 8. - Kod Sremskih Karlovaca došlo do prvog manjeg okršaja sultanske i carske vojske, nadjačali Turci, carevci izgubili 700 ljudi[7].
  • 5. 8. - Austrijsko-turski rat - Bitka kod Petrovaradina: austrijski feldmaršal Eugen Savojski sa armijom od 40.000 pešaka i 20.000 konjanika nanosi odlučujući poraz vojsci osmanskog velikog vezira Damad Ali-paše i njegovih 150.000 vojnika. Damat Ali-paša je poginuo, njegova vojska je u neredu pobegla ka Beogradu[9].
  • avgust? - Turci zapalili manastir Krušedol i Veliku Remetu[10] i uništili mošti sremskih Brankovića (slepi Stefan Branković, despoti Jovan i Maksim, mati Angelina[11]); zapaljeni i Sremski Karlovci. Kasnije će mitropolit Vićentije preneti sedište iz Krušedola u Sr. Karlovce[12].
  • avg., prvih dana - Puk. Ernst Anton von Petrasch pokušava osvojiti Bos. Gradišku, nešto kasnije kap. Patačić pokušava Novi[10].
  • avg., druga pol. - Srpska milicija osvojila turski šanac Lešnica[10].
Thumb
Schulenburgov spomenik na Krfu
  • 21/22. 8. - Turci napustili Krf, ostavljajući za sobom topove i mužare[13].
  • avgust, krajem - Carska vojska stiže pred Temišvar.
  • 30. 8. - Kapetani Treger i Monastirlija napali Šabac, Turci se povukli u tvrđavu, srpska milicija ušla u varoš, ali se morala povući[10].
  • septembar - Carska vojska zauzela Bijeljinu, graničari odbijeni od Bihaća[10].
  • septembar? - Mlečani pod Schulenburgom povratili Butrinto na jugu Albanije i ostrvo Lefkada.
  • 26. 9. - Ruski carević Aleksej Petrovič beži iz Sankt Petersburga sa ljubavnicom Jefrosinjom Fjodorovom, u novembru stiže kod svog rođaka cara Karla VI u Beč.

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Thumb
Temišvarski pašaluk
  • 12. 10. - Temišvar se nakon opsade predao Eugenu Savojskom (bio pod turskom vlašću od 1552).
  • oktobar? - Turci u povlačenju zapalili manastir Zlatica i izgleda manastir Bazjaš[17].
  • oktobar - Kapucin Francesco della Penna se vratio u Lhasu sa dvojicom kolega, dolazi do konflikta interesa sa jezuitom Desiderijem.
  • jesen - Ratni savet u Gracu ukorio preko generala Rabate biskupa Markovića zbog nasilnog unijaćenja Srba i nezakonitog uzimanja dažbina[18] (marčanski biskup Rafael Marković).
  • 3. 11. - Tarnogródska konfederacija plemića sklopila primirje sa poljsko-litvanskim kraljem Augustom II.
  • 4. 11. - Umro Leopold Johann, sedmomesečni sin cara Karla VI - više neće imati sinova, naslediće ga Marija Terezija (rođena sledeće godine).
  • 7. 11. - Papinom zlatnom bulom nastaje Lisabonska patrijarhija.
  • novembar - Eugen Savojski osvojio Pančevo i Novu Palanku - dovršeno osvajanje Banata[10], i poslednjeg dela nekadašnje ugarske kraljevine. Prvi guverner Temišvarskog Banata je grof Mercy.
  • novembar - Neočekivano sklopljena Anglo-francuska alijansa (1716–31).
  • 2. 12. - Ioan Mavrocordat je novi knez Vlaške (do 1719), nakon što je njegovog brata Nikolu zarobila habsburška vojska.
  • 10. 12. - U Lajpcigu osnovana "Sorabija", studentsko društvo Lužičkih Srba.
  • decembar? - Sastanak u Kotoru predstavnika Crne Gore, Kuča, Pipera i katoličkih Albanaca (Klimenta i Kastrata) - za savez sa Venecijom (vladika Danilo je za Rusiju i Austriju)[19].
  • decembar? - Mlečani odlučili otrovati vladiku Danila, zbog njegovih veza sa Austrijancima i protivljenju savezu Crne Gore sa Venecijom[20] (neće se ostvariti).
  • 25. 12. - Pomorski boj kod Drača: tripolitanski gusari i Dračani napali peraštanski brod, kapetan Đuro Bane poginuo, ali brodski pisar Krsto Krile Mazarović sa preživelima zarobio gusarsku tartanu (opevano u pesmama).
  • 1716/17 - Mletačko-osmanski rat (1714–1718): Mlečani osvojili nekoliko mesta u Hercegovini - Carinu kod Trebinja, Hutovo, deo Popova, u dolini Neretve dopiru do Mostara[21].

Kroz godinu

Thumb
Namesništvo vojvode d'Orléansa, veće s kardinalom Fleuryjem
  • Razbojnici upadali u predgrađe Osijeka (veliki problem ovih godina)[22].
  • U Kini objavljen Rječnik Kangxi, koji će služiti kao standardni rječnik kineskog jezika u 18. i 19. vijeku.
  • U Karibima počinje dvogodišnja karijera gusara Kapetana Crnobradog.
  • Nakon što su porazili Natcheze, Francuzi osnovali pored Velikog Sela Natcheza utvrđenje Fort Rosalie, današnji Natchez, Mississippi.
  • U Sibiru osnovan Omsk.
  • Petar Veliki u Holandiji, uzima časove od lekara Hermana Boerhaavea.
  • Pruski kralj Friedrich Wilhelm I. poklonio ruskom caru Petru Jantarnu sobu, Petar zauzvrat šalje nekoliko visokih vojnika za kraljeve "Potsdamske džinove".
  • Veliki vojvoda Toskane Cosimo III de' Medici definira područje zvanično priznate proizvodnje Chiantija.
  • U Škotskoj osnovan prvi curling klub, za igru se zna od 16. stoleća.
Remove ads

Rođenja

  • 15. 1. - Pierre-Marie-Jérôme Trésaguet, inženjer, graditelj puteva († 1796)
  • 20. 1. - Karlos III, kralj Španije († 1788)
  • 20. 1. - Jean-Jacques Barthélemy, pisac, numizmatičar († 1795)
  • 4. 3. - Josip Kazimir Drašković, austrijski general († 1765)
  • 29. 5. - Louis Jean-Marie Daubenton, prirodnjak, lekar († 1800)
  • 18. 6. - Joseph-Marie Vien, slikar († 1809)
  • 10. 8. - Evgenios Vulgaris, monah, teolog, edukator, episkop hersonski († 1806)
  • 4. 10. - James Lind, lekar, pionir mornaričke higijene († 1794)
  • 5. 10. - Aleksej Senjavin, ruski admiral († 1797)
  • 1. 12. - Étienne Maurice Falconet, skulptor († 1791)
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1716.

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads