1843.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1843. (MDCCCXLIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Ovo je članak o godini 1843.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

  • 1. 1. - Prvi i poslednji izbor za kneza (hospodara) Vlaške: Gheorghe Bibescu (do 1848).
  • 2. 1. - Praizvedba Wagnerove opere "Leteći Holanđanin" u Drezdenu.
  • 3. 1. - U Kini izašao "Ilustrovani traktat o pomorskim kraljevinama", prvo značajno kinesko delo o Zapadu.
  • 3. 1. - Praizvedba Donizettijeve opere "Don Pasquale" u Parizu.
  • 11. 1. - Po traženju bana Hallera i nakon žalbe carigradske Porte na ilirsku agitaciju među bosanskim katolicima, kralj Ferdinand zabranjuje ilirsko ime - Gajeve "Ilirske novine" postaju "Narodne novine" a Ilirska stranka Narodna; uvedena stroga cenzura štampe koju vrši profesor Mátsik[1].
  • 13. 1. - Osmanske snage ušle nakon opsade u ranije poluautonomni irački grad Karbala, stradalo nekoliko hiljada stanovnika.
  • januar - Počinje feljtonsko objavljivanje Dickensovog Martina Chuzzlewita (do jula 1844).
  • januar - Knez Adam Jerzy Czartoryski sastavio memorandum Conseils sur la conduite à suivre par la Serbie, viziju unutrašnje i spoljne politike Kneževine Srbije[2] (→ Načertanije iz sledeće godine).
  • januar? - Porta pristala preduzeti mere za poboljšanje položaja raje u današnjoj južnoj Srbiji (nakon ustanka iz 1841. mnogo hajdučije u Zaplanju i prokupačkom kraju)[3].
  • 20. 1. - Honório Hermeto Carneiro Leão faktički postaje prvi premijer Brazilskog Carstva.
Thumb
Spomenik prvoj kocki šećera
  • 23. 1. - Jacob Christoph Rad dobio austrijski patent za presu kojom se proizvode kocke šećera.
  • 3. 2. - Tokom Urugvajskog građanskog rata počinje Velika opsada Montevidea (do 1851); grad brani i Giuseppe Garibaldi sa Italijanskom legijom.
  • 8. 2. - U zemljotresu razoren grad Pointe-à-Pitre na Guadeloupei.
  • 25. 2. - Pod pritiskom kapetana Pauleta, kralj Kamehameha III stavio Kraljevinu Havaji pod britansku vlast ("Privremena predaja Havajskih ili Sandwichkih ostrva") - poništeno 31. jula.
  • 7. 3. - Velika kometa 1843. dostiže najveći sjaj, vidljiva je i danju, ali bolje sa južne hemisfere.
  • 8. 3. - Danska vlada obnovila skupštinu Althing na Islandu kao konsultativno telo (prvi sastanak 1845).
  • 16. 3. - Osnovan Petrópolis u Brazilu.
  • 21. 3. - Prošao prvi termin smaka sveta koji je objavio William Miller (→ Millerizam).
  • 23. 3. - Paul-Émile Botta otkrio ruševine Dur Sharrukina (Korzabad).
  • 24. 3. - Bitka kod Hyderabada je britanska pobeda nad talpurskim emirima koja im donosi Sindh.
  • 25. 3. - Otvoren Thames Tunnel, delo Marca Isambarda Brunela, prvi tunel ispod plovne reke.

April/Travanj Jun/Lipanj

  • april - Eta Carinae je privremeno druga najsvetlija noćna zvezda.
  • 22. 4. - Hrvatski sabor u Zagrebu odgođen za dva dana zbog dolaska mnogo seljačkog plemstva, mađaronskih saveznika; izabrani poslanici za Ugarski sabor s uputom da brane hrvatska prava i da se služe samo latinskim jezikom[1].
  • proljeće - Pošto je Mehmed Husrev-paša počeo sakupljati mladiće za nizam i tražiti predaju oružja, dolazi do muslimanske pobune u Bosanskoj krajini (vezir će biti smjenjen).
  • 2. 5. - Ivan Kukuljević Sakcinski održao u Saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku, za kojeg traži da se uvede kao "diplomatički" u Hrvatskoj i Slavoniji (saborski, uredovni i nastavni) umjesto latinskog - pozdravljeno ali se smatra preuranjenim[4].
  • 4. 5. - Proglašena britanska Kolonija Natal - anektirana burska Republika Natalija (traje do 1910).
  • 14. 5. - Sazvan Ugarski sabor u Požunu (1843-44). Hrvatski zastupnici ne žele govoriti na mađarskom a patrijarh Rajačić će održati besedu u kojoj se žali na to što se pravoslavci ne uzimaju u državnu službu, kojima tako ostaje samo logor (tj. vojska) ili manastir[5].
  • 22. 5. - "Velika migracija": prva veliki konvoj kola (wagon train) kreće Oregonskom stazom prema britansko-američkoj Zemlji Oregon. Ove godine nastaje i Kalifornijska staza.
  • 23. 5. - Čile uzeo u posjed Magellanov tjesnac.
  • 17. 6. - Afera Wairau, sukob Maora i britanskih naseljenika na novozelandskom Južnom ostrvu.
  • 20. 6. - Mađarizacija: zaključak na Ugarskom saboru da se ubuduće govori drže na mađarskom - hrvatski predstavnici, Ožegović i Klobučarić, napustili sabornicu. Sabor kasnije odlučuje da jedino mađarski može biti službeni i nastavni u Ugarskoj i Hrvatskoj, a od 1853. i u Hrvatskoj će mađarski biti uslov za činovnike i svećenike[4].
  • 26. 6. - Ratifikacija Nankinškog ugovora između Kine i Velike Britanije - trgovina i Hong Kong.
  • 27. 6. (15. 6. po j.k., Vidovdan) - Skupština u Topčideru, započeta 4/16. 6., ponovo izabrala kneza Aleksandra Karađorđevića - ponovni izbor je zahtevala Rusija, koja za utehu dobija ostavku Tome Vučića Perišića i Avrama Petronijevića.

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

  • jul - U Skoplju počinje Albanski ustanak (1843-44), poznat i kao ustanak Derviša Care. Protiv njih će ratovati Omer-paša Latas[6]. Najviše stradaju područja vranjske, kumanovske, gnjilanske i skopske kaze[7].
  • 29. 7. - Pokušaj sastanka Njegoša sa Turcima Ali-paše Rizvanbegovića, nepoverenje dovodi do sukoba - Pokolj na Bašinoj Vodi[8], sumnjalo se da Ali-paša hoće ubiti Njegoša, Crnogorci ubili deo turskih poslanika[9] (i inače se ne poštuje ugovor od prošlog septembra)[10].
  • 30. 7. - Suočen s pobunom, regent Španije Baldomero Espartero napušta zemlju.
  • avgust? - Albanci napali jedno crnogorsko pogranično selo[10].
  • 9. 8. (28. 7. po j.k.) - Skupština u Kragujevcu nerado daje pristanak za udaljavanje Vučića i Petronijevića iz Srbije.
  • 19. 8. - Berlinska opera stradala u požaru.
  • 6. 9.? - Osmanska vojska organizovana u pet armija, npr. Prva je u Carigradu, a Treća je zadužena za Rumeliju i ima sedište u Monastiru (Bitolju)[11].
  • 14. 9. - Na Kalemegdanu pročitan kneževski berat, čime je okončano pitanje izbora kneza Srbije.
  • 15. 9. (3. 9. po j.k.) - Revolucija 3. septembra u Grčkoj: vojska i narod protiv apsolutističke vladavine kralja Ota, koji pristaje dati ustav. Andreas Metaksas postaje prvi predsednik vlade.
  • septembar? - Fra Ivan Franjo Jukić šalje pismo Iliji Garašaninu (Poljaci utiču na bosanske franjevce, nastoje ih vezati za Srbiju)[12].
  • septembar - Prvi broj The Economist-a.
  • 28 - 29. 9. (16 - 17. 9. po j.k.) - Hercegovački Turci napadali Crnogorce kod Grahova; s druge strane Crnogorce napao novi skadarski paša Osman-paša Skopljak sa Albancima i zauzeo ostrva Lesendro, Vranjina i Grmožur[10][13].

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

  • 1. 10. - Izlazi prvi broj News of the World (traje do 2011).
  • 3. 10. - Potpisan Humenski ugovor, dopuna Nankinškom - ekstrateritorijalnost i status najpovlašćenije nacije Britaniji.
  • 12. 10. - Kraljevo rješenje dozvoljava poslanicima da na Ugarskom saboru govore bilo latinski bilo mađarski[4].
  • 15. 10. - Rajnska železnica (Rheinische Eisenbahn-Gesellschaft) otvorila sekciju do belgijske granice, čime je nastala veza Keln-Antverpen i prva međunarodna železnička linija.
  • 16. 10. - Pod pseudonimom Johannes de silentio, Søren Kierkegaard objavljuje filozofsko delo "Strah i trepet".
  • oktobar - U Srbiju stigao František Zach, koji će imati uticaja na politiku Srbije (Načertanije)[14].
  • 27. 10. (15. 10. po j.k.) - Ustrojenije poštanskog zavedenija - u Srbiji uspostavljena državna pošta (→ Pošta Srbije).
  • 8. 11. - Španski Kortes proglašava 13-godišnju Izabelu II punoletnom.
  • 11. 11. - Objavljene "Nove bajke" Hansa Christiana Andersena, među kojima i "Ružno pače".
  • novembar - U austrijskom Kotoru potpisan mirovni ugovor između Crne Gore i Hercegovine - Grahovo će Turcima plaćati harač i rentu za korišćenje zemljišta[9].
  • novembar - Albanski ustanici zauzeli Gostivar.
  • 28. 11. - Velika Britanija i Francuska zvanično priznale nezavisnost Kraljevine Havaji.
  • 1. 12. - Hrvatski poslanici onemogućeni govoriti na latinskom u Ugarskom saboru[4].
  • 19. 12. - Izašla Dickensova novela A Christmas Carol. Ove godine su poslate i prve komercijalno proizvedene božićne čestitke.

Kroz godinu

  • Bosanski vezir zabranjuje pristup biskupu fra Rafi Barišiću u Bosnu (u toku je spor između bosanskih i hercegovačkih katolika)[15].
  • Početak turizma u Opatiji nakon izgradnje ceste prema Rijeci.
  • Dragojla Jarnević se popela na Okić (Plešivica) s južne, strmije strane.
  • 1843-48 - U Beogradu izlazi časopis "Podunavka", urednik Miloš Popović.
  • Mnogi đaci iz Karlovačke i Novosadske gimnazije prelaze u luteranske gimnazije u Ugarskoj radi učenja mađarskog jezika, neophodnog za državnu službu; sarađuju sa Slovacima u odupiranju mađarizaciji[16].
  • U bugarskom gradu Elena otvorena prva škola sa razredima, nazvana Daskalolivnica.
  • Društveni otoci postali francuski protektorat.
  • Sanusi se nastanio u Kirenaici, osnovao zaviju u Beidi.
  • Nauka i tehnika
Remove ads

Karte

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1843.
Remove ads

Fikcija

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads