1880.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1880 (MDCCCLXXX) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom, odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

Februar/Veljača

  • 2. 2. - Brodom SS Strathleven prvi put iz Australije u Englesku stiže smrznuta ovčetina i drugi proizvodi.
  • 4. 2. - Black Donnellys: u Ontariju, Kanada, ubijeno pet članova irske porodice koja je bila u dugom sporu sa susedima.
  • 7. 2. (26. 1. po j.k.) - Srbija sklopila stalni trgovinski ugovor sa Engleskom (koja se odrekla kapitulacija koje su ranije važile i za Srbiju).
  • 8. 2. (27. 1. po j.k.) - Prirez (povećanje poreza) u Srbiji, radi otplate ratnog duga.
  • 12. 2. (31. 1. po j.k.) - Zakon o naseljavanju žitelja, ima u vidu novoosvojene okruge Srbije.
  • 13. 2. - Španski Kortes ukida ropstvo na Kubi uz osmogodišnji period sistema patronato (ropstvo zaista ukinuto 1886.).
  • 15. 2. (3. 2. po j.k.) - Zakon o agrarnim odnošajima u novooslobođenim predelima - u novim krajevima Srbije omogućen otkup seljaka koji su u feudalnim odnosima (Srbija sa strane bila kritikovana zbog "nepravde" prema turskim zemljoposednicima).
  • februar - U SAD izašao časopis Science.
  • februar - Izbori u Bugarskoj, liberali ponovo dobijaju većinu, mada knez Aleksandar favorizuje konzervativce.
  • 17. 2. (5. 2. po j.k.) - Peti atentat na ruskog cara Aleksandra II: dinamitom dignuta u vazduh trpezarija Zimskog dvorca, 11 mrtvih, ali car izbegao.
  • 19. 2. - Alexander Graham Bell i Charles Sumner Tainter napravili fotofon, spravu za prenošenje zvuka na snopu svetlosti.
Thumb
Ladislav Pejačević
  • 21. 2. - Hrvatski ban Ivan Mažuranić razriješen dužnosti na sopstvenu molbu, postavljen Ladislav Pejačević (do 1883). Mažuranić je zahtjevao da se Vojna krajina odmah sjedini sa Hrvatskom i Slavonijom i financijsku nagodbu Ugarske i Hrvatske u korist hrvatskog prijedloga[1].
  • 22. 2. - Parlamenti Austrije i Ugarske izglasali Zakon o upravljanju Bosnom i Hercegovinom ("Bosanski zakon"), uprava u BiH pokriva sopstvene troškove.
  • 24. 2. (12. 12. po j.k.) - U Rusiji formirana Vrhovna administrativna komisija na čelu sa Mihailom Loris-Melikovim - legalni metodi protiv terorizma, preporučuju se administrativne i ekonomske reforme.
  • 26. 2. - Car Franjo Josip I. odlučio da vrhovnu civilnu upravu u BiH sprovodi zajedničko AU ministarstvo finansija (do aprila ministar je Leopold Friedrich von Hofmann, a zatim do 1882. József Szlávy).

Mart/Ožujak

  • 14. 3. - Spajanjem lokalnih udruga nastaje Austrijsko društvo Crvenog križa.
  • 28. 3. - Austrougarska zaključila konvenciju sa Carigradskom patrijaršijom - AU car dobio pravo da imenuje mitropolita i episkopa u BiH.
  • 31. 3. (19. 3. po j.k.) - Adam Bogosavljević, narodni tribun u Srbiji, umro u zatvoru od zapaljenja pluća - opozicija sumnjiči vladu da ga je otrovala.
  • 31. 3. - Wabash, Indiana, 3.800 stanovnika, postaje prvi grad na svetu osvetljen elektrikom.

April/Travanj

Thumb
Utrka za Afriku
  • 7. 4. - Liberal Dragan Cankov postaje premijer Bugarske - održava se samo do decembra, zbog loših odnosa sa knezom i grešaka.
  • 9. 4. - Sklopljena železnička konvencija između Srbije i Austrougarske - Srbija mora da u roku od tri godine napravi prugu Beograd - Vranje (ne i Niš - Pirot, što je ustupak Srbiji).
  • april - George Eastman dobio patent na "metod i aparaturu za oblaganje ploča", istog meseca je u Rochesteru započeo proizvodnju suvih ploča za fotografije (marka Kodak od 1888.).
  • 18. 4. - Potpisan protokol o razgraničenju između Crne Gore i Turske[2]; umesto Plava i Gusinja, Crnoj Gori bi pripali Hoti i Gruda, ali otpor na čelu sa Hodo-pašom Dervišijem to osujećuje[3].
  • 22. 4. - Turske vlasti predaju teritoriju Gruda i Hota vojsci Prizrenske lige[4].
  • 23. 4. - Liberal William Ewart Gladstone po drugi put postaje premijer Ujedinjenog Kraljevstva (do 1885), pošto su konzervativci Benjamina Disraelija izgubili na izborima.
  • 24. 4. - Adolf Erik Nordenskiöld svečano dočekan u Stokholmu na povratku iz plovidbe Sjevernim morskim putem.
  • 25. 4. - Misija francuskog kapetana Gallienija u Africi: sklopio je ugovor sa Tokontan Keitom, kojim je Kita u Maliju došla pod francuski protektorat.

Maj/Svibanj

  • 2. 5. - SS Columbia je prvi brod osvetljen Edisonovim sijalicama.
  • 24. 5. (12. 5. po j.k.) - Otvorena vanredna Narodna skupština u Kragujevcu, radi ratifikovanja železničke konvencije sa Austrougarskom.
  • 26. 5. - Pacifički rat Bitka kod Tacne - ubjedljiva pobjeda čileanske vojske nad peruansko-bolivijskom, Bolivija izlazi iz rata.

Jun/Juni/Lipanj

  • 1. 6. - U SAD instalirana prva javna telefonska govornica u svetu.
  • 1. 6. - Madžarska vlada otvorila "Davidovu školu" kod direkcije financija za Hrvatsku i Slavoniju, kako bi činovnici mogli učiti madžarski jezik (shvaćeno kao uvreda)[5].
  • 3. 6. - Umrla ruska carica-supružnica Marija Aleksandrovna, car Aleksandar II ulazi sledećeg meseca u morganatski brak sa Jekaterinom Dolgorukovom, s kojom već ima troje dece.
  • 7. 6. - Bitka za Aricu: Čileanci odnose ubedljivu pobedu i uzimaju grad Peruancima (ostaje u čileanskim rukama).
  • 10. 6. - Žičana željeznica na Vezuvu je otvorena za javnost (stradala u erupciji 1944). Za ovu priliku je skladana popularna pjesma Funiculì, Funiculà.
  • jun - Poslednji Argentinski građanski rat: nakon što je izgubio na predsedničkim izborima, guverner Buenos Airesa Carlos Tejedor diže pobunu - general Julio Argentino Roca ga je porazio, što vodi federalizaciji grada Buenos Airesa.
  • 20. 6. - Otvoren prvi stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu (u vlastitoj zgradi od 1909.).
  • 27. 6. - Knez Milan u poseti Beču i caru Franji Josipu.
  • 29. 6. - Kraljevina Tahiti postaje francuska kolonija (danas Francuska Polinezija, od 1946. prekomorska teritorija, od 2004. prekomorska zemlja), poslednji kralj Pōmare V dobija penziju.
  • maj-jun - Arnold Böcklin naslikao prve dve verzije "Ostrva mrtvih".

Jul/Juli/Srpanj

  • 7. 7. - Konrad Duden prvi put izdao rečnik njemačkog jezika Duden.
  • 14. 7. - Povlačenje iz Kulturkampf-a u Nemačkoj: povučen "Zakon hlebne košare" iz 1875, biskupi se više ne moraju zaklinjati na vernost Pruskoj.
  • 22. 7. - Abdur Rahman Khan zvanično priznat za emira Afganistana (do 1901).
  • 23. 7. (ili 23. 6.) - Kongres južnoalbanskih komiteta Prizrenske lige u Gjirokastru: pobuniće se ako se krajevi naseljeni Albancima budu predavali drugim državama.
  • 27. 7. - Memorandum mostarskih Srba caru Franji Josipu: žalba na potiskivanje ćirilice i srpske narodnosti i na nadzor od strane tajne i javne policije.
  • 27. 7. - Drugi anglo-afganski rat: Afganci odnose pobedu u Bici kod Maiwanda uz velike sopstvene žrtve.

Avgust/August/Kolovoz

Thumb
Kelnska katedrala
  • 14. 8. - Posle 632 godine gradnje završena Kelnska katedrala, sa 157 m najviša građevina na svetu do 1884.
  • 18. 8. - Vlasti zabranile zbor srpske omladine u Dubrovniku[6].
  • 26. 8. - Održana prva Palićka olimpijada, 16 godina pre prvih Olimpijskih igara.

Septembar/Rujan

  • 1. 9. - Bitka kod Kandahara je odlučujuća britanska pobeda nad Mohammad Ayub Khanom, okončanje Drugog anglo-afganskog rata.
  • 3. 9. - Matija Mrazović sa 22 poslanika osniva Neodvisnu narodnu stranku - reakcija na osnivanje "Davidove škole".
  • 10. 9. - Osnovan današnji Brazzaville: Pierre Savorgnan de Brazza je sklopio ugovor sa Makokoom, kraljem Batekea, o francuskom protektoratu (od 1882. Francuski Kongo).
  • 10. 9. - Lynchova ekspedicija: čileanski kapetan Patricio Lynch se iskrcava u Chimboteu na severu Perua - sakuplja "ratni porez" u tom i drugim gradovima.
  • septembar - Eskadra velikih sila pred Ulcinjem, lord Seymour namerava preduzeti kombinovanu akciju zajedno sa Crnogorcima[4].
  • septembar - Basuto Gun War: izbija sukob između Kolonije Rta dobre nade i Basothoa koji nisu želeli predati oružje.
  • septembar - Sinovi kurdskog Šejh Ubeydullaha dižu pobunu u graničnom delu Persije, nakon čega i sam prelazi granicu, tvrdeći da želi nezavisni Kurdistan[7].
  • 19. 9. - Na mitingu Zemljišne lige u Irskoj predloženo da se izbegavaju ljudi koji prihvate zemlju sa koje je agent Charles Boycott proterao zakupce; i on sam je ostrakizovan, tako nastaje termin "bojkot".
  • 30. 9. - Austrougarska ultimativno traži od Srbije jednostrani status najpovlašćenije nacije (na osnovu ugovora sa Turskom iz 1862.) - u protivnom carinski rat[8].
  • 30. 9. - Henry Draper fotografisao Orionovu maglinu.

Oktobar/Listopad

Thumb
Zgrada HAZU
  • 1. 10. - Otvorena Međunarodna izložba u Melbourneu, prva zvanična na južnoj hemisferi, daje veliki podsticaj razvoju grada.
  • 14. 10. - U Meksiku ubijen apački ratnik Victorio.
  • 14. 10. - De Raysova ekspedicija: na Novoj Irskoj se iskrcalo 300 italijanskih kolonista u organizaciji francuskog plemića de Raysa - umreće ih 123, na kraju će se naseliti u Australiji.
  • oktobar - U Severnoj Americi počinje niz mećava koji će trajati do sledećeg marta, najoštriju poznatu zimu u SAD je opisala Laura Ingalls Wilder u romanu "Duga zima".
  • 16. 10. - U oluji na jezeru Michigan potonuo parobrod SS Alpena, najmanje 80 mrtvih.
  • 20. 10. - Sastanak Prizrenske lige u Debru povodom ulcinjske situacije: tražena mobilizacija, odbrana grada i proglašenje autonomije, ali prevladala provladina struja[9].
  • 22. 10. - Održana prva razrednja sjednica u novoj zgradi JAZU (HAZU).
  • 26. 10. (14. 10. po j.k.) - Ostavka liberalne vlade Jovana Ristića u Srbiji (knez Milan, seoske gazde i trgovci ne žele carinski rat sa AU).
  • 29. 10. - Osnovana činovnička Zemaljska vlada u Sarajevu (sprovodi odluke Zajedničkog ministarstva finansija).
  • 30. 10. - Tegucigalpa konačno postaje glavni grad Hondurasa (ranije se smenjivala sa Comayaguom).
  • 31. 10. (19. 10. po j.k.) - Milan Piroćanac je novi predsednik srpske vlade, čine je mladi konzervativci.

Novembar/Studeni

Thumb
Oštećenja u Zagrebačkoj katedrali
  • 2. 11. - Republikanac James Garfield izabran za predsednika SAD: demokrata Winfield Scott Hancock pobeđen sa 214 prema 155 elektora, ali razlika u narodnim glasovima manja od 2.000.
  • 3. 11. - Joseph Gallieni skicirao ugovor sa tukulerskim vladarom Ahmadu Tallom: Francuska dobija status najpovlašćenije nacije u zamenu za oružje, novac i garancije integriteta (potpisano sledećeg marta, ali Ahmadu nije ratifikovao).
  • 9. 11. - Jak Potres u Zagrebu, stotine oštećenih zgrada, uključujući katedralu.
  • 10. 11. - Srpska vlada prihvatila klauzulu najvećeg povlašćenja sa Austrougarskom, bez uzajamnosti.
  • 11. 11. - U Australiji obešen odmetnik Ned Kelly, koji će postati legenda.
  • novembar - Alphonse Laveran ustanovio da malariju izaziva protozoa plasmodium.
  • novembar - Američka firma Steinway & Sons otvorila fabriku klavira u Hamburgu.
  • 20. 11. - Na početku kampanje prema Limi, čileanske snage zauzimaju južniji grad Pisco.
  • 26. 11. (14. 11. po j.k.) - Crnogorska vojska preuzela Ulcinj[10].

Decembar/Prosinac

  • 2. 12. (20. 11. po j.k.) - Srpski ministar unutrašnjih dela Milutin Garašanin zabranio policiji mešanje u predstojeće izbore (policija je ranije koristila liberalnoj vladi).
  • 10. 12. - Liberal Petko Karavelov je novi premijer Bugarske (do maja).
  • 12. 12. (30. 11. po j.k.) - Skupštinski izbori u Srbiji, koalicija konzervativaca i radikala odnela veliku pobedu.
  • decembar - Derviš-paša uhapsio Hodo-pašu Dervišija, vođu albanskog pokreta oko Tuza[11].
  • 20. 12. - Sava Kosanović potvrđen od cara za mitropolita dabrobosanskog.
  • 20. 12. - Nakon što je Transvaal proglasio nezavisnost, počinje Prvi burski rat (burska pobeda u martu).
  • 23. 12. - Pat Garrett sa posadom uhvatio Billy Kida i još trojicu (nakratko će pobeći u aprilu).

Kroz godinu

Thumb
Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika
  • Izašla prva sveska Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (dovršen 1976).
  • Monopol na duhan u Bosni i Hercegovini, osnivanje tvornica u Sarajevu[12] i u Mostaru.
  • Neznatno promijenjen financijski dio Hrvatsko-ugarske nagodbe. Josip Frank ove godine izdao brošuru Die Quote Kroatiens u kojoj tvrdi da je Hrvatska previše opterećena.
  • Sava Bjelanović osnovao "Srpski list" u Zadru.
  • Na Cetinju otvorena Niža gimnazija.
  • Iseljava se dosta muslimana iz Spuža, Žabljaka i Zete i dijelom Podgorice[13]; neki se naseljavaju u okolini Skadra, dolazi do krvne zavade sa Vračanima[14].
  • Novopazarski sandžak podeljen na Pljevaljski sandžak (kaze Pljevlja i Prijepolje i pribojski mudirat) i Novopazarski mutesarifluk odn. Sjenički sandžak (kaze Sjenica, Nova Varoš, Bijelo Polje i Donji Kolašin).
  • Okvirni početak neoimperijalističke Utrke za Afriku.
  • Auguste Rodin počinje rad na "Vratima pakla".
  • Ilja Rjepin počinje rad na slikama "Kozaci pišu pismo sultanu" i "Litija u Kurskoj guberniji".
  • Zvanično zatvorene Catacombe dei Cappuccini u Palermu.
  • Izbija drugi rat između naroda Nama i Herero u današnjoj Namibiji - sukobi će omogućiti nemačku kolonizaciju[15].
  • Nauka i tehnika
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Kroz godinu

  • Emanuel Maša Muanović, srpski slikar († 1944)
  • Mitar Trifunović - Učo, učesnik Oktobarske revolucije († 1941)
  • Husejn Đogo Dubravić, književnik, urednik († 1961)
  • Ferhat Bey Draga, kosovskoalbanski političar († 1944)
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1880.

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

  • 26. 7. - Johann Baptist Coronini-Cronberg, bivši čelnik Vojvodstva srpskog i hrvatski ban (* 1794)
  • 2. 8. - Stevan Avramović, prota, vođa Trebavske bune
  • 5. 10. - Jacques Offenbach, kompozitor opereta (* 1819)
  • 5. 10. - William Lassell, astronom (* 1799)
  • 14. 10. - Victorio, vođa Čirikava Apača (* ca. 1825)
  • 22. 10. - Alphonse Pénaud, pionir avio-modelarstva (* 1850)
  • 24. 10. - Rikard Jorgovanić, književnik (* 1853)
  • 9. 11. - Edwin Drake, prvi bušač za naftom (* 1819)
  • 11. 11. - Ned Kelly, australski odmetnik (* 1854)
  • 23. 11. - James Craig Watson, astronom (* 1838)
  • 5. 12. - Sava Rajković, glumac, reditelj (* 1848)
  • 22. 12. - George Eliot, pseudonim književnice (* 1819)

Kroz godinu

Reference

Vidi takođe:

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads