3. 5.

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

3. maj/svibanj (3. 5.) je 123. dan godine po gregorijanskom kalendaru (123. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 242 dana.


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.

Događaji

  • 1481. – Bajazid II. postaje sultan poslije smrti oca Mehmeda II.
  • 1494. – Španski moreplovac Kristifor Kolumbo otkrio ostrvo kasnije nazvano Jamajka.
  • 1500. – Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugalije.
  • 1791. – Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao liberalan Ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle Ustava SAD.
  • 1814. – Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz posle bezuslovne predaje i abdikacije cara Napoleona I.
  • 1841. – Novi Zeland proglašen za britansku koloniju.
  • 1895. – Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od reke Zambezi dobile naziv Rodezija.
  • 1919. – Kraj Bavarske sovjetske republike u Münchenu.
  • 1922. – U Parizu osnovana Međunarodna železnička unija, među osnivačima i predstavnici "Jugoslovenske železnice".
  • 1936. – U Jagodini u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata.
  • 1939. – Smenjen sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, nov ministar postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju s nacističkom Nemačkom.
  • 1945. – Drugi svetski rat: Britanci u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme, danas Mjanmara, oslobodivši ga od japanske okupacije.
  • 1946. – U Tokiju zasedanje počeo Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a pet na vremenske kazne.
  • 1968. – Žestokim sukobima s policijom u Parizu počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo zahvatili i druge evropske zemlje, a protest prerastao u revolt protiv građanskog društva.
  • 1971. – Valter Ulbriht se povukao sa mesta generalnog sekretara Komunističke partije Istočne Nemačke. Zamenio ga Erih Honeker.
  • 1991. – U rodno selo Lelić kod Valjeva iz SAD prenete mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.
  • 1992. – Rat u Bosni i Hercegovini: Muslimanske snage u Sarajevu napale kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici.
  • 1996. – Delegati 55 zemalja saglasili se, na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi, o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.
  • 1999. – Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju pogođen putnički autobus kod Pećii na Kosovu. Poginulo 20 ljudi, 43 povređeno. U Novom Sadu pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.
  • 2003. – Kongres SAD, većinom glasova, izglasao budžet sa skoro 80 milijardi dolara namenjenih ratu u Iraku, a deo saveznicima i borbi protiv terorizma.

.

Remove ads

Rođenja

  • 1469. – Niccolo Machiavelli, talijanski političar, historičar i pjesnik.
  • 1748. – Emanuel Žozef Siej, francuski političar. .
  • 1886. – Marcel Dupré, francuski skladatelj i književnik.
  • 1898. – Golda Meir, izraelska političarka.
  • 1902. – Alfred Kastler, francuski fizičar. .
  • 1912. – Virgil Fox, američki orguljaš.
  • 1913. – Heinz Kohut, američki psihoanalitičar i osnivač autopsihologije.
  • 1925. – Olivera Marković, srpska glumica (u. 2011).
  • 1925. – Vladimir Devidé, hrvatski matematičar, japanolog, akademik i književnik (u. 2010.).
  • 1931. – Aldo Rossi, talijanski arhitekt.
  • 1933. – Džejms Braun, soul muzičar.
  • 1934. – Georges Moustaki, grčki kantautor i pjevač francuskih šansona.
  • 1942. – Věra Čáslavská, čehoslovačka gimnastičarka (u. 2016.).
  • 1959. – Željko Ninčić, srpski glumac.
  • 1961. – Milorad Mandić, srpski glumac i televizijski voditelj.
  • 1967. – Sam Greco, umirovljeni australijski kickboksač u superteškoj kategoriji i borac mješovitih borilačkih vještina (Mixed Martial Arts, MMA).
  • 1973. – Michael Reiziger, nizozemski nogometaš.
  • 1981. – Murilo Endres, brazilski odbojkaš.
  • 1985. – Ezequiel Lavezzi, argentinski nogometaš.
  • 1989. – Katinka Hosszú, mađarska plivačica.

.

Remove ads

Smrti

Blagdani/Praznici

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

Remove ads
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads