8. 1. - Austrijski konzul Ferdinand Has umro u Busovači, na putu prema Sarajevu, gde će biti sahranjen.[1]
8. 1. - Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora kojim dominiraju unionisti, opozicija napušta sabor.
9. 1. - U Zapadnu Australiju stigao poslednji brod sa britanskim osuđenicima (od 1788. ih je prevezeno oko 162.000).
30. 1. - U hrvatsku regnikolarnu deputaciju (kraljevinski odbor), koja treba pregovarati sa Ugarskom, izabrani isključivo unionisti ("mađaroni").
Februar/Veljača
februar - Srpsko-rumunski ugovor, uglavnom o potrebi unapređenja trgovine.
3. 2. - Osnovana Tehničarska družina Srbije, danas Savez inženjera i tehničara Srbije.
8. 2. - Pogubljen Lai Wenguang, lider slomljene Nianske pobune u Kini.
februar - Posle zapadnih konzula, i Rusija poručuje Srbiji da popusti u ratnoj spremi, zbog evropske situacije.
24. 2. - Predstavnički dom SAD glasa za opoziv predsednika Johnsona - prvi takav slučaj u istoriji SAD, posledica političke borbe predsednika, južnog demokrate, i radikalnih republikanaca (stvar se prosleđuje Senatu).
7. 4. - Ustoličenje cara Meiđija u Japanu, donesena Petočlana zakletva koja predviđa skupštine i jednakost.
9 - 13. 4. - Britanska ekspedicija u Abisiniju: Bitka kod Magdale je odlučujuća pobeda britanskih snaga; etiopski car Tevodros II se ubio, naslediće ga Tekle Georgis II (do 1871).
20. 4. - (8.4. po j.k.) - Novi austrougarski poslanik u Srbiji, Benjamin Kalaj, primljen u audijenciju kod Kneza (na službi do 1875). Andraši i Kalaj pokušavaju 1868-69 ubediti fon Bojsta i cara da Bosnu i Hercegovinu prepuste Srbiji, kako bi je odvojili od Rusije[2].
27. 4. - Hrvatski kraljevinski odbor otišao u Peštu, gdje će tri mjeseca raspravljati sa odgovarajućim ugarskim odborom.
29. 4. - Vlada SAD potpisala sa nekim plemenima Ugovor iz Fort Laramija, Lakotama je obećan posed Crnih brda u Južnoj Dakoti.
Maj/Svibanj
1. 5. - Otvorena zgrada Bolnice varoši i okruga Beograda (kasnije Očna klinika).
16. 5. - Senat SAD oslobodio predsednika Johnsona jednim glasom razlike.
18. 5. - Islam postao zakonom priznata veroispovest u Kneževini Srbiji, s punim pravom i slobodom veroispovedanja.
26. 5. - Fenijanac Michael Barrett je poslednja osoba javno obešena u UK - Parlament je tri dana kasnije ukinuo javna pogubljenja.
31. 5. - Pariski biciklistički klub održao valjda prvu biciklističku trku na svetu, u Saint-Cloudu.
Jun/Juni/Lipanj
10. 6. (29. 5. po j.k.) - Ubijen vladar Srbije, Knez Mihailo; poginula i njegova sestra od strica Anka Konstantinović. Privremeni namesnici (Jovan Marinović, predsed. Državnog saveta, Rajko Lešjanin, ministar pravde i Đorđe Petrović, predsed. Kasacije) najavljuju skupštinu koja će doneti "zaključenje o novom vladaocu".
jun-jul - Četrnaest atentatora na kneza Mihaila i njihovih pomagača osuđeno na smrt (među kojima glavni Pavle Radovanović), knez Aleksandar Karađorđević u odsustvu osuđen na 20 godina; vojni sud osudio na smrt oficire Mrcajlovića i Nenadovića (streljani na Karaburmi 18. jula).
2. 7. (20. 6. po j.k.) - Velika narodna skupština u Topčideru - u prisustvu vojske, za novog vladara proglašen maloletni Milan M. Obrenović IV.
Skupština izjavljuje da se bivši knez Aleksandar Karađorđević i "njegovo pleme" predaju "večnom prokletstvu" i da "ne može niti on, niti ko drugi od njegova plemena nikada za večna vremena na srpsku vladu doći" zbog njegove navodne umešanosti u Mihajlovo ubistvo[3] (→ 1903).
4. 7. - Pad Edoa: poraženi poslednji protivnici japanskog cara u Edou, sedištu Tokugavskih šoguna, ime grada u septembru promenjeno u Tokio, postaje nova carska prestonica umesto Kjota.
9. 7. - Rekonstrukcija: ratifikovan Četrnaesti amandman na Ustav SAD o pravu na državljanstvo i jednaku zaštitu pred zakonom. Odnosi se na bivše robove, a u budućnosti će biti osnova za odluke u vezi građanskih prava, abortusa i istopolnog braka.
jul - Na Andrašijev zahtev, namesnik Blaznavac uputio poruku biskupu Štrosmajeru da se Hrvati pomire sa Mađarima i prihvate nagodbenu politiku - pokvareni odnosi hrvatskih narodnjaka i Srbije[4].
28. 7. - Sklopljen Burlingameov ugovor između SAD i Kine - Kina dobija status najpovlašćenije nacije, omogućena imigracija Kineza (suspendovana 1880. i zabranjena 1882.).
10. 8. - Carskim reskriptom Franje Josifa potvrđena Uredba o uređenju autonomnih srpskih crkveno-školskih poslova (izglasana 1865), ali sa umanjenim nadležnostima[6].
13. 8. - Aricanski zemljotres: potres kod Arice (tada Peru, danas Čile) ubija preko 25.000 ljudi i izaziva cunami.
avgust - U Srbiji osnovan Odbor za škole i učitelje u Staroj Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini[7].
18. 8. - Pomračenje Sunca vidljivo iz Indije i Jugoistočne Azije: Jules Janssen registrovao spektralnu liniju helijuma, mada je pomislio da se radi o natrijumu; sijamski kralj Mongkut je tačno proračunao pomračenje i zarazio se malarijom posmatrajući ga.
22. - 25. 8. - Treća skupština Ujedinjene omladine srpske održana u Velikom Bečkereku: izraženo žaljenje zbog Mihajlovog ubistva (neki omladinski prvaci uhapšeni pod optužbom da su njegovi pokretači), donesen "ustav" organizacije[8].
16. 10. - Danska prodala Velikoj Britaniji prava na Nikobarska ostrva - biće priključena Britanskoj Indiji.
listopad - Biskup Štrosmajer u posjeti Beogradu, lep doček od naroda, namesnici za ugarsko-hrvatsku Nagodbu - prekid odnosa između srpske vlade i Narodne stranke[10]; također je razgovarao sa ruskim poslanikom[11].
19. 10. - Dekret o uvođenju pezete u Španjolskoj, umjesto eskuda (u opticaj ulazi 1869).
20. 10. - Norman Lockyer identifikovao helijum kao izvor spektralne linije opažene na Suncu.
oktobar - maj 1869. - Bitka kod Hakodatea, poslednja faza Bošinskog rata u kojoj su poražene pristalice šogunata na Hokaidu.
Novembar/Studeni
2. 11. - Britanski Novi Zeland je prva teritorija koja zvanično usvaja standardno vreme, GMT + 11½ sati.
3. 11. - Izbori za predsednika SAD, pobeđuje republikanski kandidat, general Ulysses S. Grant.
8. 11. - Kralj Franjo Josip I dao sankciju Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, grad Rijeka s kotarom pripada Ugarskoj[5], tj. postaje Corpus separatum (na izvorni tekst Nagodbe prilijepljena "Riječka krpica").
18. 11. - Carskom diplomom Austrijska Carevina menja ime u Austro-Ugarska monarhija.
29. 11. - Mađarizacija: Ugarski sabor usvojio Zakon o narodnostima: svi stanovnici čine "jedinstvenu i nedeljivu mađarsku naciju", manjinski jezici se mogu koristiti na lokalu (ni to neće biti poštovano).
5. 12. - Ugarsko-hrvatski sabor donio zakonski članak 41. o Domobranstvu: osobit položaj Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
8. 12. - Prougarski banski namjesnik Hrvatske Levin Rauch imenovan za bana, unionista Koloman Bedeković prvi hrvatski ministar u Pešti; kralj Franjo Josip dostavio hrvatskom saboru krunidbenu zavjernicu u hrvatskom izvorniku[5].
9. 12. - U Londonu instaliran prvi semafor, sa gasnim svetlima - ubrzo je eksplodirao.
11. 12. - Petersburška deklaracija o zabrani eksplozivnih projektila ispod 400 g.
14. 12. (2. 12. po j.k.) - Srbija zaključila poštanski ugovor sa Austrougarskom (nezavisno od Porte).
decembar - Vrhunac Kritske krize, prekid diplomatskih odnosa Grčke i Osmanske carevine, turska flota blokira grčku luku Siru[12].
26. 12. - Prvi broj dvojezičnog sedmičnog lista "Sarajevski cvjetnik", urednik Mehmed Šaćir Kurtćehajić (izlazi do 1872).
18 - 31. 12. (6-19. 12. po j.k.) - Nikoljski odbor - činovnici i inteligencija se izjašnjavaju o promenama ustava Srbije.
Kroz godinu
Kod Pančeva osnovano selo Ivanovo (banatski Bugari i Nemci).
U austrijskoj Dalmaciji donesen Odvjetnički red, što se smatra početkom samostalnog i neovisnog odvjetništva.