13. 11.

1002. – Masakr na dan sv. Bricea: Ethelred naredio etničko čišćenje Engleske od Danaca.
1093. – Umro škotski kralj Malkolm III, tokom petog bezuspješnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast došao 1057. pošto je pobijedio i ubio kralja Makbeta i time osvetio svog oca, kralja Dankana I, kojeg je Makbet ubio 1040.
1775. – Američki rat za neovisnost: Američki napad na Montreal.
1782. – Rođen Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih pjesnika, autor "Sage o Fritjofu".
1813. – U Njegušima rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, filozof i državnik, epski pjesnik, autor "Gorskog vijenca". Kao državnik postavio temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana prva štamparija u Cetinju 1834. i podignuta prva škola. U književnoj baštini ostavio i ep "Luča mikrokozma", dramu "Lažni car Šćepan Mali", pjesme.
1871. – Rođen Vladislav Ribnikar, osnivač lista Politika 1904, njen prvi direktor i glavni urednik. Jedan je od osnivača Tanjuga i prvi direktor te agencije. Bio ministar prosvjete Jugoslavije 1945. i predsjednik Komiteta za kulturu i umjetnost 1946.
1887. – Krvava nedelja u Londonu.
1917. – Žorž Klemanso zamenjuje Pola Penleva na mestu premijera Francuske.
1919. – Osnovan veterinarski fakultet u Zagrebu.
1941. – Prvi britanski nosač aviona Ark rojal pogođen u Drugom svjetskom ratu njemačkim torpedom u blizini Gibraltara i narednog dana potonuo.
1942. – Počela odlučujuća vazdušno-pomorska bitka japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obje strane pretrpjele velike gubitke u brodovima, a strateški uspjeh postigli Amerikanci.
1944. – Partizanske jedinice Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile Skoplje u Drugom svjetskom ratu.
1945. – Francuski general Šarl de Gol izabran glasovima svih 555 poslanika za predsjednika privremene vlade, poslije čega je formirao koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.
1956. – Umro srpski arheolog Vladimir Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak za srpsku srednjevekovnu umjetnost. Rukovodio otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.
1970. – U istočnom Pakistanu ciklon brzine 190 km/h izazvao je plimni val koji je odnio 300.000 ljudskih života. Više od tri milijuna stanovnika izgubilo je imovinu.
1970. – Hafez al Asad vojnim udarom preuzeo vlast u Siriji.
1974. – Umro italijanski filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma.
1975. – Svjetska zdravstvena organizacija objavila da su u Aziji, prvi put u historiji, iskorijenjene velike boginje.
1977. – U znak protesta zbog podrške Moskve Etiopiji u ratu za teritorije Somalija naredila sovjetskim savjetnicima da napuste zemlju i zabranila SSSR-u korišćenje pomorskih baza.
1980. – Američki svemirski brod Vojadžer I poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.
1985. – Erupcija Vulkana Nevado del Ruiz u Kolumbiji.
1985. – U erupciji vulkana Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren grad Armero, poginulo oko 25.000 ljudi.
1994. – Šveđani na referendumu s 52,2 posto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji.
1995. – U bombaškom napadu arapskih terorista na američki vojni centar u Rijadu u Saudijskoj Arabiji poginulo sedam ljudi, među kojima pet Amerikanaca.
1995. – Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo optužnicu protiv šestorice političkih i vojnih funkcionera republike Herceg-Bosna, optuženih za zločine nad civilima srednje Bosne. Na listi optuženih su bili Dario Kordić, Tihomir Blaškić, Mario Čerkez, Ivan Šantić, Pero Skopljak i Zlatko Aleksovski. Oni su se predali Sudu u Hagu 1997. Dario Kordić osuđen je 2004. na 25 godina zatvora, Mario Čerkez na šest godina. Optužnica protiv Ivana Šantića i Pere Skopljaka je povučena 19.decembra 1997. Tihomir Blaškić osuđen je na devet godina zatvora, a Zlatko Aleksovski na sedam godina zatvora 9. februara 2000.
1998. – u Belom Manastiru osnovana Srpska demokratska baranjska stranka (zvanično prestala s radom 12. VI. 2007. godine).
1999. – U zemljotresu u Turskoj poginulo više od 450 ljudi, a oko 2.500 povrijeđeno.
2000. – Predsjednik Filipina Džozef Estrada optužen za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske on se 20. januara 2002. povukao sa vlasti, a 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.
2001. – Borci antitalibanske Sjeverne Alijanse ušli u glavni grad Afganistana Kabul.
2001. – Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio bosanske Srbe Duška Sikiricu, Damira Došena i Dragana Kolundžiju na zatvorske kazne od 15, pet i tri godine zatvora za zločine protiv čovječnosti izvršene nad bošnjačkim civilima 1992. u logoru Keraterm u Prijedoru.
2011. – Opoziciona liderka Aung San Suu Kyi u Mianmaru puštena iz pritvora.

354. – Augustin iz Hippoa, kršćanski svetac i filozof.
1312. – Edward III, engleski kralj.
1836. – Jarosław Dąbrowski, poljski revolucionar (r. 1871.).
1850. – Robert Louis Stevenson, škotski književnik
1908. – Erik Bertil Holmberg, švedski astronom (u. 2000.).
1926. – Zvonimir Červenko, hrvatski general (u. 2001.).
1935. – Hrvoje Hegedušić, hrvatski glazbenik, skladatelj, producent i ton-majstor.
1939. – Karel Brückner, umirovljeni češki nogometni trener.
1943. – Roberto Boninsegna, talijanski nogometaš.
1947. – Joe Mantegna, američki glumac i producent.
1951. – Pini Gershon, izraelski košarkaški trener.
1952. – Josip Kuže, bio je hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik (u. 2013.).
1953. – Bob Brett, australijski teniski trener.
1954. – Chris Noth, američki glumac.
1955. – Whoopi Goldberg, američka glumica.
1959. – Hari Kostov, makedonski političar i državnik.
1964. – Jasmina Medenica, srpska folk pjevačica i glumica.
1967. – Jimmy Kimmel, američki tv-voditelj i komičar.
1969. – Ayaan Hirsi Ali nizozemska feministička aktivistica i političarka.
1969. – Gerard Butler, škotski glumac.
1972. – Takuya Kimura, SMAP.
1975. – Vlado Šćepanović, bivši crnogorski i jugoslovenski košarkaš.
1975. – Ivica Dragutinović "Drago", bivši srpski nogometni reprezentativac.
1982. – William Tabi, kamerunski nogometaš.
1984. – Slavko Sobin, hrvatski glumac.
1988. – Jelisaveta Orašanin, srpska glumica.

Događaji

Rođenja

Smrti

Praznici i dani sećanja

Wikiwand - on