1863.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1863 (MDCCCLXIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).

Ovo je članak o godini 1863.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

Thumb
Početak Londonskog metroa
Thumb
Bitke i čarke Januarskog ustanka
  • 22. 1. - U Kongresnoj Poljskoj izbija Januarski ustanak protiv ruske vlasti, kome se pridružuju i radikali u Litvaniji, Belorusiji i Ukrajini.
  • 29. 1. - Indijanski ratovi, Masakr na Bear River: vojska SAD razbila Šošone u današnjem Ajdahu.
  • 31. 1. - Objavljen prvi Verneov avanturistički roman, Cinq semaines en ballon.
  • 31. 1. - Prvi broj pariskih dnevnih novina Le Petit Journal.
  • početkom godine - Kneginja Julija Obrenović ide u diplomatsku misiju u London (ostaje u inostranstvu do novembra 1864, u međuvremenu će neuspešno tražiti razvod braka).

Februar/Veljača

  • 4. 2. - Osmanska banka prerasta u Carsku osmansku banku
  • 7. 2. - Korveta HMS Orpheus potonula uz obalu Novog Zelanda, 189 članova posade stradalo.
  • 8. 2. - Alvenslebenova konvencija Rusije i Pruske protiv pobunjenih Poljaka.
  • 9. 2. - U Ženevi osnovan Komitet petorice na čelu sa Henry Dunantom, prethodnica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
  • 10. 2. - Patuljci General Tom Thumb (Charles Stratton) i Lavinia Warren se venčali u organizaciji njihovog poslodavca P. T. Barnuma.
  • 12. 2. - Kapetan Miša Anastasijević poklonio srpskoj vladi zdanje u Beogradu, danas Kapetan-Mišino zdanje.
  • februar - Konzervativni predsednik Gvatemale Rafael Carrera poslao vojsku protiv liberalnog kolege u El Salvadoru, Gerarda Barriosa, ali poraženi 24. 2. kod Coatepequea.
  • februar - Objavljeni rezultati prošlogodišnjeg referenduma o šefu države u Grčkoj: 95% je za britanskog princa Alfreda, ali Britanija, Francuska i Rusija ne žele da neko iz njihovih vladarskih porodica preuzme Grčku.
  • 24. 2. - U SAD (Uniji) organizovana Teritorija Arizona (do 1912); pristalice Konfederativnih Država su prošle godine proglasile svoju teritoriju.
  • 26. 2. - Predsednik Linkoln potpisuje Zakon o nacionalnom bankarstvu, kojim se uspostavlja jedinstvena valuta i bankarski sistem SAD.

Mart/Ožujak

Thumb
Teritorije Arizona i Novi Meksiko (SAD) odn. konfederalna Arizona
  • 3. 3. - Stupio na snagu Enrollment Act, prvi federalni zakon o regrutaciji u SAD koji će se pokazati krajnje nepopularnim; regruti se mogu otkupiti za $300.
  • 4. 3. - U SAD organizovana Teritorija Idaho (do 1890).
  • 7. 3. - Službeno osnovan Muzej primjenjene umjetnosti u Beču, za javnost otvoren u maju 1864.
  • 10. 3. - Albert Edward, princ od Walesa, se oženio danskom princezom Aleksandrom.
  • 11. 3. - Japanski car Kōmei izdao Naređenje za proterivanje varvara, rok je 11. maj.
  • mart - Tajpinški ustanak u Kini: britanski oficir Charles George Gordon preuzima komandu nad Uvek pobedničkom armijom i započinje uspešne operacije protiv pobunjenika.
  • 19. 3. - Konfederalna krstarica SS Georgiana potopljena na svom prvom putovanju, iz Škotske do Charlestona.
  • 30. 3. (18. 3. po j.k.) - Danski princ Georg izabran za kralja Helena (Grčke), u Atinu stiže krajem oktobra (vlada do 1913).
  • mart - april - Southern bread riots - uglavnom žene pljačkaju radnje u gradovima Konfederativnih Država.

April/Travanj

Thumb
Vaznesenjska crkva u Beogradu
  • 5. 4. (24. 3. po j.k.) - Osvećena je Vaznesenjska crkva u Beogradu.
  • 14. 4. - Ugovor iz Huếa između Vijetnama i Francuske: otvorene tri vijetnamske luke, dozvoljena misionarska aktivnost, inostrani odnosi pod francuskom protekcijom.
  • 14. 4. - William Bullock patentirao poboljšanu rotacionu štamparsku presu tako da kontinualno prima papir.
  • 16. 4. - Porinuta francuska podmornica Plongeur, prva sa mehaničkim pogonom umesto ljudskog.
  • 17. 4. - 2. 5. - Griersonov upad: unionistička konjica vrši diverziju u Misisipiju i Lujzijani tokom Grantovih operacija prema Vicksburgu.
  • 19. 4. - Bivši koloradoski (liberalni) predsednik Urugvaja Venancio Flores započinje revoluciju (Cruzada Libertadora) protiv blankističkog (konzervativnog) predsednika.
  • 20. 4. - U Prima Porti, predgrađu Rima, pronađena poznata statua cara Augusta.
  • 24. 4. - Potpisivanjem ugovora okončan četvorogodišnji Federalni rat u Venecueli - pobeda federalista nad konzervativnom vladom.
  • 26. 4. (14. 4. po j.k.) - Knez Mihailo Obrenović organizovao prve galopske trke ("košija"[1]) na kružnoj stazi u Beogradu, "na vašarištu iza groblja pored carigradskog druma" - Trkalište ispod današnjeg hotela Metropol.
  • 27. 4. - Na obali Newfoundlanda potonuo parobrod SS Anglo Saxon, 237 stradalih.
  • 30. 4. - Bitka kod Camaróna: mala jedinica francuske Legije stranaca se suprotstavila mnogostruko jačim meksičkim snagama (danas svečani datum za legionare).
  • april, krajem - Bahá'u'lláh u vrtu blizu Bagdada tvrdi svojim sledbenicima da je božji glasnik (zatim po naredbi vlasti putuje u Carigrad, pa u Jedrene).

Maj/Svibanj

Thumb
Bitka kod Chancellorsvillea
  • 1. 5. - Nova nacionalna zastava Konfederativnih Država Amerike je "neokaljani stijeg" umjesto "zvijezda i pruga" (do 1865).
  • 6. 5. - Okončana krvava Bitka kod Chancellorsvillea, pobeda konfederalne strane u Virdžiniji na čelu sa Robert E. Leejem, ali Stonewall Jackson poginuo od prijateljske vatre.
  • 8. 5. - Kolumbija Granadinska Konfederacija transformisana u decentralizovane Sjedinjene Kolumbijske Države (aranžman traje do 1886).
  • 12. 5. - Ubijen madagaskarski kralj Radama II., udovica Rabodo/Rasoherina nastavlja nakon sporazuma sa plemstvom (do 1868).
  • 15. 5. - Succès de scandale: na margini zvaničnog pariskog Salona otvoren Salon odbijenih (Salon des refusés), izloženi Maneov "Doručak na travi" i Whistlerova "Simfonija u belom, br. 1: Bela devojka" - dočekani zgražanjem i podsmehom (Mane je ove godine naslikao i "Olympiju", prvi put izloženu 1865.).
Thumb
"Doručak na travi", replika

Jun/Lipanj

  • 3. 6. - Robert E. Lee započinje Gettysburšku kampanju, invaziju Severa (Merilend i Pensilvanija).
  • 7. 6. - Francuska intervencija u Meksiku: francuske snage ušle u prestonicu. (predsednik Benito Juárez i vlada su 31. 5. pobegli na sever, gde ostaju do 1867).
  • 9. 6. - Bitka kod Brandy Stationa u Virdžiniji - pretežno konjanička bitka bez jasnog pobednika.
  • 9. 6. - Emir Afganistana Dost Mohammad umire nekoliko dana nakon što je zauzeo Herat, nasleđuje ga Sher Ali Khan (vl. 1863-66 i 1868-79).
  • jun - Gvatemalske trupe ulaze u Honduras i opet u El Salvador.
  • jun - Bosanski vezir Osman Šerif-paša odredio mesta u koja će se naseliti "Turci" iseljeni iz Užica i Sokola[2].
  • 11. 6. - 26. 7. - Morganov upad: konfederalna konjica upala u Indijanu i Ohajo.
  • 17. 6. - U Beogradu osnovana Viša ženska škola.
  • 18. 6. - Počinje drugo zasjedanje Carevinskog vijeća, nema predstavnika Češke, Hrvatske, Ugarske, Mletačke i, u početku, Erdelja[3].
  • 20. 6. - Zapadna Virginia je 35. država primljena u SAD.

Jul/Srpanj

Thumb
Nacionalno groblje u Gettysburgu
  • 1. 7. - U Pruskoj uveden zakon o štampi koji sužava njenu slobodu - dolazi do prvog javnog spora između kralja Wilhelma i krunskog princa Friedricha.
  • 1. 7. - Ukinuto ropstvo u holandskim kolonijama Surinam i Curaçao, uz desetogodišnji prelazni period.
  • 1 - 3. 7. - Bitka kod Gettysburga je najveća bitka Američkog građanskog rata; Lee je potučen u Pensilvaniji ali se može vratiti u Virdžiniju.
Thumb
"Pogled na Vicksburg, Mississippi"
  • 4. 7. - General Grant prisilio južnjački garnizon u Vicksburgu na predaju čime je Konfederacija presječena napola.
  • 9. 7. - Opsada Port Hudsona u Lujzijani okončana posle 48 dana - utvrđenje se predalo unionistima.
Thumb
Njujorški regrutacioni neredi
  • 13 - 16. 7. - Njujorški regrutacioni neredi (Draft Riots): nezadovoljstvo radničke klase zbog regrutacije se pretvara u rasno nasilje, zvanično 119 mrtvih pre nego što je red uspostavljen uz pomoć vojske (izvlačenje brojeva za regrutaciju sprovedeno u avgustu bez incidenata).
  • 16. 7. - Bitka u Moreuzu Shimonoseki: američka (unionistička) šalupa USS Wyoming potopila dva broda japanskog Domena Chōshū - anticipacija zapadne kampanje.
  • 17. 7. - Novozelandski ratovi: počinje britanska invazija na Waikato, na Severnom ostrvu (do sledećeg aprila).
  • 17. 7. - Bitka kod Honey Springsa je važna unionistička pobeda u Indijanskoj Teritoriji (današnja Oklahoma).
  • 20. 7. - 14. 8. - Bombardiranje Shimonosekija: britansko-francusko-nizozemsko-američka koalicija protiv japanskog Domena Chōshū zbog pucanja na zapadne brodove.

Avgust/August/Kolovoz

  • 1. 8. - U današnjem Wuppertalu osnovana firma Friedr. Bayer et comp., tj. Bayer AG.
  • 4. 8. - Osnovana Matica slovačka.
  • 11. 8. - Kambodžanski kralj Norodom I sklopio sa Francuskom ugovor o protektoratu kako bi sačuvao zemlju od sijamskih (tajlandskih) i vijetnamskih pretnji (francuska vladavina traje 1863-1941. i 1945-53).
  • 15 - 17. 8. - Bombardiranje Kagoshime: britanska mornarica bombardira Kagoshimu, japanski Domen Satsuma, iz odmazde za prošlogodišnji incident u Namamugiju.
  • 16. 8. - Počinje Dominikanski rat za restauraciju (1863-65), dve godine nakon što se Dominikanska Republika vratila pod špansku vlast.
  • 21. 8. - Masakr u Lawrenceu: pro-robovlasnička grupa vođena Williamom Quantrillom je spalila veći deo Lawrenca i ubila oko 150-200 ljudi.

Septembar/Rujan

Thumb
Kapetan-Mišino zdanje u Beogradu
  • septembar - Luka Vukalović postigao sporazum sa Turcima po kome postaje bimbaša a oblast u istočnoj Hercegovini dobija poreske olakšice (ali Turci to ne poštuju)[4].
  • 18. 9. - Otvoren Finski sabor, prvi put od 1809, car Aleksandar II obećao promene ustava. Finski jezik postaje zvaničan, uz švedski.
  • 19 - 20. 9. - Bitka kod Chickamauge je kraj neuspješne unionističke ofenzive u Džordžiju, Braxton Bragg je pobijedio Williama Starkea Rosecransa.
  • 24. 9. - Donošenjem zakona o osnivanju Velike škole reformisan dotadašnji Licej u Beogradu. Velika škola je imala Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet, a nastava je održavana u Kapetan-Mišinom zdanju. Škola će 1905. prerasti u Beogradski univerzitet.

Oktobar/Listopad

Thumb
Crveni križ/krst
  • 3. 10. - Predsednik Linkoln proglasio praznik Dan zahvalnosti koji će se slaviti poslednjeg četvrtka u novembru (od 1941. četvrti četvrtak).
  • 15. 10. - Konfederalna podmornica H. L. Hunley potonula, po drugi put, pored Južne Karoline, sada sa konstruktorom Horaceom Lawsonom Hunleyem.
  • 18. 10. - Kampanja protiv "Pozora", zagrebačkog lista koji se protivi austrijskom centralizmu: nadbiskup Haulik poziva svećenstvo da ne čita list, kancelar Mažuranić odvraća od lista činovnike i učitelje, ban Šokčević ga u prosincu dva puta opominje[3].
  • 20. 10. - Zastupnici Erdelja se pojavili u Carevinskom vijeću nakon sporazuma sa ministrom Schmerlingom (do 1867. raskinuta unija sa Ugarskom)[3].
  • 26. 10. - U Ženevi je počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.
  • 26. 10. - Osnovana engleska Fudbalska asocijacija - The Football Association - početak modernog fudbala.

Novembar/Studeni

  • 15. 11. - Umire danski kralj Frederik VII, nasleđuje ga daleki rođak Christian IX (do 1906).
  • 18. 11. - Danski kralj Christian IX potpisuje novi ustav koji predviđa zajednički parlament za Dansku i Schleswig (ne i Holstein) - ovo dovodi do krize i Drugog rata za Schleswig sledećeg februara.
  • 19. 11. - Gettysburški govor (Gettysburg Address) predsednika Linkolna: jednakost, sloboda, "vlada naroda, od naroda, za narod, neće nestati s lica zemlje".
  • 23 - 25. 11. - Bitka kod Chattanooge (okršaji Lookout Mountain, Missionary Ridge): Ulysses Grant je pobijedio Braxtona Bragga, čime je deblokirao unionističke snage u Chattanoogi, Tennesee.
  • 30. 11. - Kamehameha V dolazi na čelo Kraljevine Havaji (do 1872), poslednji iz dinastije Kamehameha.

Decembar/Prosinac

  • 8. 12. - Požar u isusovačkoj crkvi u Santjagu: tokom proslave Bezgrešnog začeća stradalo 2.000 - 3.000 ljudi.
  • decembar - Ekvadorski predsednik Gabriel García Moreno optužuje Kolumbiju da namerava obnoviti Veliku Kolumbiju i započinje neuspešan rat.
  • 19. 12. - Frederick Walton patentirao linoleum u Ujedinjenom Kraljevstvu.
  • 24. 12. (12. 12. po j.k.) - Prema Zakonu o ustrojstvu đumruka (carine) u Srbiji, procenat se naplaćuje od prodajne, umesto fabričke, cene robe (Srbija je u carinskim pitanjima još uvek vezana turskim ugovorima).
  • 24. 12. - Počinje Savezno izvršenje: saksonsko-hanoverske trupe u ime Nemačke konfederacije ulaze u vojvodstva Lauenburg i Holstein, odakle se danske trupe povlače bez otpora.
  • 29. 12. (17. 12. po j.k.) - Izglasan Zakon o sekularizaciji manastirskih imanja u Rumuniji (jedna četvrtina zemlje) - prethodnica agrarne reforme sledeće godine.

Kroz godinu

  • Srbija:
    • 1862/3 - Rusija poklanja 70.000 pušaka Srbiji, od čega je preko Rumunije preneseno 31.000 (Austrija i Turska ne dopuštaju trgovinu oružjem sa Srbijom).
    • Zakon o prekim sudovima obuhvata šest okruga Srbije u kojima je rasprostranjena hajdučija.
    • Velika suša u Srbiji.
  • Ove godine se izjednačio broj srpskih knjiga štampanih starom i Vukovom azbukom[5].
  • Turska odustala od odredbe iz prošlogodišnjeg ugovora da podiže karaule na crnogorskoj teritoriji, obećala da će porušiti izgrađena utvrđenja (izvršeno 1865)[6].
  • Hrvatska: 1862-63 rascjep u Narodnoj stranci, pristaše carske vlade u Beču osnivaju Samostalnu narodnu stranku (na čelu Ivan Mažuranić).
  • Otkrivena Nika sa Samotrake.
  • Peredvižnjiki: grupa studenata napustila Carsku akademiju umetnosti u Sankt Peterburgu.
  • Objavljen utopistički roman Černiševskog "Šta da se radi?".
  • Peruanski lovci na robove odveli polovinu stanovništva sa Uskršnjeg Otoka, kasnije šire boginje.
  • Na jugu Francuske dokumentovan prvi slučaj filoksere - do polovine 1870-tih je stradalo 40% francuske vinove loze.
  • Nauka i tehnika
Remove ads

Karte

Rođenja

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

  • 1. 1. - Pierre de Coubertin, francuski sportski djelatnik, "otac" modernih Olimpijskih igara († 1937.)
  • 1. 1. - Ljubomir Miletić, bugarski lingvista, etnograf, predsednik Akademije († 1937)
  • 12. 1. - Swami Vivekananda, popularizator hinduizma, indijski patriota († 1902)
  • 13. 1. - Sava Urošević, mineralog, rektor BU († 1930)
  • 14. 1. - Richard F. Outcault, američki crtač i karikaturist, "otac" modernog stripa († 1928)
  • 17. 1. - David Lloyd George, premijer UK († 1945)
  • 17. 1. - Konstantin Stanislavski, ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj († 1938)
  • 22. 1. - Dimitrije T. Leko, srpski arhitekta i urbanista († 1914)
  • 11. 2. - John F. Fitzgerald, američki političar, deda po majci predsednika JFK († 1950)
  • 13. 2. - Milenko Vesnić, srpski političar, premijer KSHS († 1921)
  • 17. 2. - Milovan Milovanović, srpski pravnik, predsednik vlade († 1912)
  • 18. 2. - Josip Pazman, hrvatski svećenik, teolog, filozof († 1925)
  • 20. 2. - Lucien Pissarro, slikar († 1944)
  • 12. 3. - Gabriele D'Annunzio, talijanski pjesnik, ratnik, političar († 1938)
  • 12. 3. - Vladimir Vernadski, ruski geolog († 1945)
  • 23. 3. - Svetolik Radovanović, geolog, profesor BU, akademik († 1928)
  • 27. 3. - Henry Royce, pionir automobilizma († 1933)
  • 28. 3. - Svetozar Gođevac, srpski industrijalac († 1940)
  • 18. 4. - Leopold Berchtold, austrougarski političar, diplomata († 1942)
  • 29. 4. - William Randolph Hearst, izdavački magnat († 1951)
  • 29. 4. - Konstantin Kavafi, grčki pesnik († 1933)
  • 21. 5. - Eugen von Österreich-Teschen, austrougarski feldmaršal, Veliki majstor Tevtonskih vitezova († 1954)
  • 2. 6. - Felix von Weingartner, skladatelj, dirigent, pijanist († 1942)

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

Kroz godinu

  •  ? - Esad Paša Toptani, albanski političar († 1920)
  •  ? - Vojislav Šola, trgovac, političar u BiH († 1921)
  •  ? - Adalbert Kuzmanović, književnik († 1911)
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1863.
Remove ads

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads