11. 1. - Kamehameha IV postaje kralj Havaja (do 1863).
januar - Državni Savet u Srbiji traži raspuštanje polovine vojske (okupljena zbog Krimskog rata i eventualne austrijske okupacije) i povratak državne kase iz Kragujevca u Beograd.
27. 1. - Panamska željeznica postaje prva željeznička pruga s kojom su spojeni Atlantski i Tihi ocean; nagađa se da je tijekom gradnje umrlo 5 do 10 tisuća radnika.
5. 2. - Lord Palmerston postaje Premijer britanski premijer nakon ostavke Lorda Aberdeena u vezi vođenja Krimskog rata.
7. 2. - Potpisan Šimodski ugovor između Japana i Rusije - početak zvaničnih odnosa dve zemlje.
8. 2. - Na inicijativu pruskog predstavnika u nemačkom Bundestagu, Otta von Bismarcka, odlučeno da se proglasi oružana neutralnost, a ne mobilizacija protiv Rusije.
9. 2. - Đavolje stope u Devonu: neobjašnjen niz potkovičastih tragova u snegu.
3. 3. - Kongres SAD odobrio sredstva za Kamilji korpus (eksperiment traje desetak godina).
mart - Tajpinški ustanak: Tajpinška severna ekspedicija razbijena kod Lianzhena.
18. 3. - Otvoren Viseći most kod Nijagarinih vodopada, prvi železnički viseći most.
27. 3. (15.3. po j.k.) - Srbija: Savet odbio zahtev kneza Aleksandra da se savetsko ustrojstvo uskladi sa ustavom (počeci borbe između Saveta i Kneza).
28. 3. - Proradio prvi telegraf u Srbiji - Beograd povezan sa austrijskim Zemunom, u aprilu i sa Aleksincem.
30. 3. - Održani izbori za skupštinu Teritorije Kanzas na kojoj su većinu osvojili pristaše ropstva, uz pomoć "Graničnih siledžija" (Border Ruffians) iz Misurija.
30. 3. - Pešavarski ugovor: Britanci priznaju Dost Mohammad Khana za vladara Afganistana i sklapaju vojni savez s njim protiv Persije.
April/Travanj – Jun/Lipanj
3. 4. - Nepalskom invazijom počinje Nepalsko-tibetanski rat (do 1856).
18. 4. - Potpisan Bowringov ugovor između Sijama i Velike Britanije - liberalizovana trgovina, biće uspostavljen britanski konzulat u Bangkoku.
28. 4. - Italijanski patriota Giovanni Pianori pokušao atentat na cara Napoleona III u Parizu.
4. 5. - Ivan Zajc izvodi svoju "diplomsku" operu u Milanu, najbolju od svih među učenicima (u listopadu se vraća u Rijeku).
5. 5. (23. 4. po j.k.) - Crnogorski knjaz Danilo Petrović donio "Obšti zakonik crnogorski i brdski", poznat kao Zakonik knjaza Danila (tekst na rastko.org).
24. 5. - Krimski rat: saveznici brzo zauzimaju Kerč; nakon ovoga sledi bezuspešna Opsada Taganroga (jun-avgust).
7. i 17-18. 6. - Dva velika saveznička juriša na sevastopoljske fortifikacije odbijena s velikim žrtvama; Lord Raglan umire desetak dana kasnije.
9. 6. - Britanski brod HMS Merlin u Finskom zalivu je prvi brod oštećen morskom minom, zbog čega saveznici preduzimaju prvu minolovačku operaciju u istoriji.
jun - Krimski rat: Rusi započeli Opsadu Karsa na istočnom ratištu - traje do novembra, turskom tvrđavom komanduje britanski general Williams).
16. 6. - Avanturist William Walker se iskrcao sa 58 ljudi u Nikaragvi, gde ga je pozvala jedna strana u građanskom ratu.
29. 6. - U Londonu počeo izlaziti Daily Telegraph.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
4. 7. - Izlazi prvo izdanje Whitmanove zbirke poezije Leaves of Grass koju će sledeće četiri decenije stalno dograđivati.
10. 7. - Ruski admiral Pavel Nahimov smrtno ranjen snajperom kod Sevastopolja, umire dva dana kasnije.
16. 8. - Bitka na Černoj je neuspešni ruski napad kod opsednutog Sevastopolja.
24. 8. (12.8. po j.k.) - Državni Savet u Srbiji protestuje protiv eventualnog uzimanja nesavetnika za ministre u vladi.
27. 8. - Njegoševe kosti prenesene u kapelu na Lovćenu[1].
2 - 3. 9. - Ratovi sa Sijuksima: Bitka kod Ash Hollowa je osveta Vojske SAD za prošlogodišnji Grattanov masakr.
3. 9. - U Londonu održan poslednji Vartolomejski vašar (Bartholomew Fair) posle više od 700 godina tradicije - ukinut zbog "ohrabrivanja razvrata i nereda".
8. 9. - Francuska vojska zauzela Fort Malahov, otvorena vrata Sevastopolja.
9. 9. (28. 8. po j.k.) - Opsada Sevastopolja okončana posle blizu 11 meseci, savezničke trupe zauzimaju grad.
9. 9. - Ivan Josip Vitezić zaređen za krčkog biskupa (do 1877).
10. 9. (29. 8. po j.k.) - Beogradski paša zove predstavnike Kneza i Saveta radi izmirenja i da im poruči da samo Porta može tumačiti ustav.
septembar-novembar? - Ilija Garašanin u Parizu, u ime većine članova Saveta predlaže obaranje kneza Aleksandra Karađorđevića i postavljanje nekog evropskog princa (osim ruskog i austrijskog).
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
13. 10. - Zauzećem Granade, uporišta nikaragvanskih legitimista, William Walker stavlja zemlju pod kontrolu (u početku je komandant vojske).
21. 11. - Bleeding Kansas ("Krvavi Kanzas"): ubistvom protivnika robovlasništva Charles W. Dowa počinje period čarkanja nazvan Rat na Wakarusi (do decembra).
28. 11. - Osmanski grad Kars se predao ruskom generalu Muravjovu.
20. 12. - Seminolskim napadom počinje Treći i poslednji Seminolski rat na Floridi (do 1858).
28. 12. (16. 12. po j.k.) - Na čelu nove vlade u Srbiji Aleksa Janković, unutrašnje poslove dobio Radovan Damjanović (blizak Vučiću Perišiću, koji je knežev protivnik).
28. 12. - Nakon što je 9/21.12. za ministra finansija postavljen Aleksandar J. Nenadović, nesavetnik i kneginjin stric, Savet traži posredovanje Porte.
krajem godine - Dolazi do većih albanskih nereda u Prizrenskom pašaluku[2].
Kroz godinu
Buna u Drobnjacima protiv Turaka (o kojoj vojvoda Mirko Petrović piše pesmu[3]).
1855-56 - Bune u Kučima protiv knjaza Danila koje su surovo ugušene (200 mrtvih, 13 spaljenih sela).
Porez džizija u Osmanskom carstvu zamenjen vojnicom.
Anastas Jovanović uradio prve stereoskopske snimke Beča[4].
Zabrana trgovine robovima izaziva anti-osmanlijske nerede u Džedi.
U američkoj Teritoriji Washington izbijaju Rat Yakima (do '58.) i Rat u Puget Soundu (do '56) sa Indijancima.
Žuta reka se nakon poplave vratila u severno korito (oko pet stoleća se ulivala u more južno od Šantunga).
U kineskoj provinciji Yunnan počinje Treća pandemija kuge - traje stotinak godina, najviše u Kini i Indiji.
Nauka i tehnika:
Friedrich Gaedcke izolirao kokain (nazvao ga je eritroksilin).