1915.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1915 (MCMXV) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

1915:
123456789101112
RođenjaSmrti
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

  • 1. 1. - Potopljen britanski bojni brod HMS Formidable, stradalo 547 članova posade.
  • 1. 1. - Dvojica muslimana iz Britanske Indije ubila četvoricu kod Broken Hilla u Australiji, zbog ratnog stanja između Britanije i Osmanskog carstva.
  • 5. 1. - Amerikanac Joseph E. Carberry postigao visinski rekord avionom, 3.560 m.
  • 12. 1. - Predstavnički dom SAD glasao protiv ženskog prava glasa.
  • 13. 1. - Zemljotres kod L'Aquile u centralnoj Italiji, preko 30.000 mrtvih.
  • 17. 1. - Kavkaska kampanja: Bitka kod Sarikamiša se završava ruskom pobedom.
  • 18. 1. - Japan uručio Dvadeset jedan zahtev Kini, koja u maju prihvata revidiranu verziju.
  • 19. 1. - Georges Claude patentirao neonsko osvetljenje u SAD.
  • 19. 1. - Nemački cepelin bacio bombe na Great Yarmouth i King's Lynn u Engleskoj, preko 20 mrtvih.
  • 23. 1. - John Chilembwe digao antikolonijalni ustanak u Nyasalandu (Malaviju) ali poražen već posle dva dana.
  • 24. 1. - Bitka kod Dogger Banka je britanska pomorska pobeda.
  • 25. 1. - U SAD obavljen prvi transkontinentalni telefonski poziv: Alexander Graham Bell u New Yorku i Thomas A. Watson u San Franciscu.
  • 25. 1. - General Joaquim Pimenta de Castro postaje premijer Portugala nakon vojnog udara (biće zbačen već u maju).
  • 26. 1. - 4. 2. - Neuspešni turski napad na Suecki kanal.
  • 31. 1. - Bitka kod Bolimova: njemačke snage prvi put masovno koriste bojni otrov, ksilil bromid. Pokušaj napada na ruske položaje na istočnom frontu neuspio zbog loših meteoroloških uvjeta.

Februar/Veljača

Thumb
Film "Rođenje jedne nacije" raspalio rasistička osećanja

Mart/Ožujak

Thumb
Opsada Pšemisla: Rusi zauzeli tvrđavu
  • 2. 3. - Austrougari potopili brod "Rumija" u luci Bar.
  • 11. 3. - Austrougarska optužnica protiv Alekse Šantića.
  • 14. 3. - Bitka kod Más a Tierre: Britanci potopili laku krstaricu SMS Dresden, poslednji brod Nemačke istočnoazijske eskadre.
  • 18. 3. - Dardanelska operacija: Britanci i Francuzi imaju tri potopljena i tri teško oštećena broda od turskih mina - odustaju od čisto mornaričkih pokušaja proboja do Istanbula, u kome se očekivao pad grada.
  • 18. 3. - Carigradski sporazum: u slučaju pobede, Rusija bi dobila Carigrad i Dardanele.
  • 22. 3. - Opsada Pšemisla: austrougarski garnizon se posle 133 dana predao Rusima.
  • 27. 3. - "Tifusarka Mary" definitivno zatvorena u karantin.
  • 28. 3. - Potopljen britanski putnički brod Falaba - 104 mrtvih, među kojima i prvi američki državljanin.
  • 30. 3. - U blizini Beograda artiljerijom raznesen austrougarski brod "Belgrad" koji je prevozio municiju.
  • 31. 3. - Austrougarski avion bacio sedam bombi na Cetinje - četvoro ranjenih i materijalna šteta[2].
  • mart - oktobar - Najezda skakavaca u Palestini (1915), zahvata i Siriju sa Libanom što, zajedno sa ratnim okolnistima izaziva veliku glad 1915-18, najteže pogođen Liban.

April/Travanj

Thumb
Oblak gasa iznad bojišta
  • 2. 4. - Upad bugarskih komita u Srbiju kod Strumice, u Valandovskom pokolju je ubijen 281 srpski vojnik, često brutalno.
  • 4. 4. (pravoslavni Uskrs) - Austrijski avion bacio bombe na Podgoricu, ima mrtvih.
  • 4. 4. - Sastanak šefova generalštaba Austrougarske i Nemačke u Berlinu - plan koncentričnog napada na Srbiju iz AU i Bugarske.
  • 5. 4. - "Velika bela nada" Jess Willard nokautirao u Havani šampiona Jacka Johnsona.
  • 11. 4. - Premijera Chaplinovog filma The Tramp.
  • april - Pokret gladnih u Rijeci Crnojevića[3].
  • april - Sastanak političara iz Slovenije i Hrvatske u Istri - pokret za samoopredeljenje.
  • 21. 4. - 25. 5. - Druga bitka kod Ypresa - pat pozicija.
  • 22. 4. - Njemačke snage prvi put uspešno koriste bojne otrove, na Zapadnom frontu protiv francuskih položaja kod Ypresa.
  • 24. 4. - Deportacija jermenske elite iz Carigrada, jedan od prvih događaja Armenskog genocida.
  • 25. 4. - Galipoljska operacija: iskrcavanje ANZAC-a na Galipolje - neuspešni saveznički poduhvat traje do januara.
  • 26. 4. - Italija potpisala tajni Londonski ugovor sa Antantom, kojom joj su obećana proširenja na račun Austrougarske, uključujući Istru, Kvarner i deo Dalmacije (→ Jadransko pitanje).
  • 27. 4. - Austrougarska podmornica U-5 potopila francuski oklopni krstaš Léon Gambetta na vrhu italijanske "štikle" - 684 mrtvih.
  • 29. 4. - Italijani teško poraženi od sanusija kod mesta Gasr Bu Hàdi u Kirenaici.
  • 30. 4. - U Parizu osnovan Jugoslavenski odbor (predsednik Ante Trumbić, od 7. 5. prelazi u London).

Maj/Svibanj

Thumb
RMS Lusitania
  • 2. 5. - Počinje nemačka Gorličko-tarnovska ofanziva na istočnom frontu.
  • 3. 5. - Napisana ratna poema In Flanders Fields (objavljena u decembru).
  • 7. 5. - Nemačka podmornica potopila britanski putnički brod RMS Lusitania, poginulo 1198 od 1959 ljudi na plovilu, od čega 128 američkih građana.
  • 9. 5. - 18. 6. - Druga bitka kod Artois na Zapadnom frontu - pat-pozicija.
  • 17. 5. - Kraj poslednje čisto liberalne britanske vlade, premijer Asquith ubrzo formira koalicioni kabinet (pad vlade izazvan ostavkom Prvog pomorskog lorda Fishera i nestašicom granata). Konzervativci tražili i dobili smenu Prvog lorda admiraliteta Winstona Churchilla, koji je preuzeo odgovornost za neuspeh Dardanelske operacije.
  • 22. 5. - Quintinshillska železnička katastrofa u Škotskoj, 226 mrtvih.
  • 23. 5. - Italija stupa u rat na strani Antante, napadom na austrougarske položaje na Soči. Razarač Dinara bombardira Ankonu.
  • 25. 5. - Ugovor iz Kjahte: Rusija i Kina priznaju autonomiju (Spoljne) Mongolije pod kineskim sizerenstvom.
  • 27. 5. - Jermenski genocid: osmanski parlament donosi Zakon o deportaciji (Tehcir Kanunu) kojim je od 1. juna odobreno raseljavanje Jermena.
  • 27. 5. - Eksplozija na HMS Princess Irene, 352 mrtvih.
  • 29. 5. - Saveznička nota Srbiji za ustupak u Makedoniji uz proširenja na zapadu (još jedna 3. 8.).
  • 31. 5. - Nemački cepelin LZ 38 baca zapaljive bombe na London.

Jun/Juni/Lipanj

Thumb
Italijanski front 1915-17

Jul/Juli/Srpanj

Avgust/August/Kolovoz

Thumb
Nemci u Varšavi
  • 5. 8. - Nemci ušli u Varšavu.
  • 5. 8. - Austrougarska podmornica U-5 (kap. von Trapp) potopila talijansku Nereide kod Palagruže.
  • 6. 8. - Na Savi kod beogradske Čukarice porinut ratni brod "Jadar" (danas Dan Rečne flotile Vojske Srbije).
  • 6 - 21. 8. - Galipoljska operacija: Bitka na Sari Bairu je neuspešna poslednja saveznička ofanziva.
  • 13. 8. - U Egeju potopljen britanski brod za prevoz trupa HMT Royal Edward sa 935 mrtvih.
  • 17. 8. - U Atlanti linčovan Jevrejin Leo Frank, ranije osuđen na doživotni zatvor zbog silovanja maloletnice.
Thumb
Prikaz borbi kod Galipolja
  • 19. 8. - Južno od Irske potopljen putnički brod SS Arabic - 44 mrtvih od čega trojica Amerikanaca (mesec dana kasnije Nemci daju "Arabikovo" obećanje da će upozoravati nevojne brodove pre nego što ih potope).
  • 21. 8. - Usled "Velikog povlačenja" ruske vojske, car Nikolaj II smenio velikog vojvodu Nikolaja i sam preuzeo komandu nad oružanim snagama.
  • 27. 8. - Crnogorske snage divizijara Vešovića zauzele Skadar, protivno Antantinoj zabrani i ne obaveštavajući srpsku Vrhovnu komandu i načelnika Jankovića[5].

Septembar/Rujan

  • 6. 9. - Bugarska pristupila Centralnim silama.
  • 6. 9. - Britanska armija testira prototip tenka.
  • 10. 9. - Mobilizacija u Bugarskoj, koja je sklopila tajni ugovor sa Centralnim silama.
  • 18. 9. - Nemci ušli u Vilnius.
  • 24. 9. - Francuska i Velika Britanija odlučile da otvore Solunski front, na koji su upućene snage sa Galipolja.
  • 25. 9. - 14. 10. - Bitka kod Loosa: Britanci zauzimaju grad uz velike žrtve; prvi put su upotrebili otrovni gas i prva masovna upotreba "Kitchenerove vojske". Istovremeno počinje Treća bitka kod Artois i Druga bitka u Champagni.
  • 27. 9. - Austro-ugarskom sabotažom uništen italijanski bojni brod Benedetto Brin, 454 mrtvih.
  • 30. 9. - Oboren prvi neprijateljski avion iznad Srbije - Raka Ljutovac oborio nemačku letelicu topom sa Metinog brda u Kragujevcu - danas Dan roda PVO Vojske Srbije (pre rata se pominjao Miloš Kratovac?[6]).

Oktobar/Listopad

Thumb
Srpski vojnici na Adi Ciganliji
Thumb
Evakuacija Niša
  • 3. 10. - Francuske i britanske snage počele iskrcavanje u Solunu (Francuzi će napredovati do Strumice i Krivolaka, → Solunski front).
  • 5. 10. - Počinje Mojkovačka operacija u Crnoj Gori (do 6. 1. 1916).
  • 6. 10. - Trojna invazija na Srbiju počinje velike njemačkom i austro-ugarskom ofenzivom - artiljerijska priprema i prvi desanti (30.000 granata na Beograd).
  • 7. 10. - Glavno forsiranje Dunava i Save, major Dragutin Gavrilović izdao čuvenu naredbu o odbrani Beograda.
  • 9. 10. - Nemačko-austrougarska okupacija Beograda.
  • 12. 10. - Medicinska sestra Edith Cavell streljana zbog pomaganja bekstva savezničkih vojnika iz Belgije.
  • 14. 10. - Bitka na Moravi (ili Niška operacija) i Bitka na Ovčem Polju: bugarski napad na Srbiju.
  • 14. 10. - U Berlinu došlo do "puternih nereda", protesta zbog skupoće ove i druge hrane.
  • 17. 10. - 21. 11. - Krivolačka bitka: Bugari odbili francusko napredovanje, veliki gubici na obe strane. (bg Wiki)
  • 22. 10. - Bugari zauzimaju Skoplje, četiri dana kasnije i Kačaničku klisuru; u toku je albanska pobuna.
Thumb
Bugarska u Prvom svetskom ratu
  • 23. 10. - Torpedovan nemački oklopni krstaš SMS Prinz Adalbert, 672 mrtvih.
  • 28. 10. - Prvi sastanak hrvatsko-slovenskog kluba u Mariboru.
  • 29. 10. - Aristide Briand novi francuski premijer (do 1917).
  • oktobar, krajem - Alpski korpus nemačke vojske doveden iz Francuske na srpsko bojište.
  • oktobar - Objavljena Kafkina "Metamorfoza".

Novembar/Studeni

Decembar/Prosinac

  • decembar, početak - Albanska golgota: glavnina srpske vojske kreće preko Crne Gore i Albanije, sa mnogo civila; prve izbeglice stižu na more u okolini Skadra oko 15. 12. (→ Albanska spomenica).
  • 5. 12. - Kralj Petar je stigao u Lješ, a regent je ranije stigao u Skadar - u tom gradu umiru hiljade srpskih vojnika i civila, u odsustvu skloništa i hrane.
  • decembar - Italijanska vojska zauzela Valonu i Drač (do februara).
  • 4. 12. - Saveznička konferencija u Calaisu: Britanci privremeno ubedili Francuze da se evakuiše Solunski front[8].
  • 5. 12. - Francuska podmornica Fresnel se nasukala na ušću Bojane.
  • 6. 12. - Druga međusaveznička konferencija u Chantilly-ju: prvi pokušaj zajedničke strategije, odustaje se od napuštanja Solunskog fronta.
  • 7. 12. - Mesopotamska kampanja: Osmanlije započele opsadu Kuta u južno-centralnom Iraku (Britanci se predaju u aprilu).
  • 10. 12. - Ford proizveo milioniti Model T.
  • 12. 12. - Predsednik Kine Yuan Shikai se proglasio za cara (era Hongxian, "Ustavno obilje" - traje svega 83 dana).
  • 17. 12. - Transporter sa hranom i novcem za srpsku vojsku stiže u Sveti Jovan Medovski - blagovremeno, jer je noćas 46 vojnika umrlo od gladi, a za sutradan više nije bilo zaliha.[9]
  • 19. 12. - U Skadru organizovana srpska bolnica, radi oko mesec dana.
  • 19. 12. - U Petrogradu otvorena suprematistička Izložba 0.10, Kazimir Maljevič izložio "Crni kvadrat".
  • 19. 12. - Douglas Haig je novi komandant Britanskih ekspedicionih snaga.
  • 23. 12. - Prva plovidba HMHS Britannica.
  • 25. 12. - U Kini počinje građanski Rat nacionalne zaštite ili Antimonarhijski rat.
  • 28 - 29. 12. - Saveznički uspeh u pomorskoj Bitci kod Drača.
  • 30. 12. - Južno od Krita potopljen britanski putnički brod SS Persia, 343 mrtvih.

Kroz godinu

  • U Detroitu postavljen prvi znak Stop.
  • Alfred Wegener objavio Die Entstehung der Kontinente und Ozeane ("Poreklo kontinenata i okeana"), pretpostavio postojanje nekadašnjeg superkontinenta (kasnije nazvan Pangea).
  • Opisan Trokut Sierpińskog.
  • Nemačka Niedermayer-Hentigova ekspedicija: pokušaj ubeđivanja Afganistana da napadne Britansku Indiju (deo Indo-nemačke zavere).
  • Osnovan Drevni mistični red Rosae Crucis.
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1915.

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Kroz godinu

  • Vanđel Dimitrijević Skopljanče, četnički vojvoda (* 1875)
  • Jovan Dolgač, četnički vojvoda (* 1860)
Remove ads

Nobelove nagrade

Reference

Literatura

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads