18. 2. - Tanzimat: Visoka porta izdaje Reformski hatihumajun (→ en) kojim garantuje jednakost podanika bez obzira na veru.
Bosanski srpski seljaci će se tokom godine žaliti da su nasilja postala još jača nakon uvođenja reformi[1].
25. 2. - U Parizu počela mirovna konferencija nakon Krimskog rata.
mart - Veliki trigonometrijski premer Indije objavljuje da je Peak XV, danas poznat kao Mount Everest, sa 29.002 stope (8.840 m) "najverovatnije najviši na svetu"; vrh K2 je dobio oznaku u istom premeru.
mart - William Henry Perkin pokušava proizvesti kinin, ali slučajno pronalazi movein (ili anilinski purpur), prvu sintetičku organohemijsku boju.
mart - Nepalsko-tibetanski rat okončan potpisivanjem ugovora - Tibetanci plaćaju simboličan danak, dozvoljena nepalska ispostava u Lhasi.
20. 3. - Kostarikanska vojska razbila čete Williama Walkera koje su ušle u Kostariku.
26. 3. (14. 3.) - Turski poslanik na Pariskom kongresu daje izjavu da Crnu Goru smatra svojim sastavnim delom, čemu se Rusija ne može usprotiviti[2].
30. 3. - Potpisan Pariski ugovor, kojim je završen Krimski rat - zajedničke garancije velikih sila Srbiji i podunavskim kneževinama (Vlaška, Moldavija), umesto samog ruskog protektorata; slobodna plovidba Dunavom (Rusija je izgubila južnu Besarabiju i pristup reci); Osmanskom carstvu zagarantovana nezavisnost i integritet, postala je deo Evropskog koncerta.
Zabranjen prolazak stranih vojski kroz Srbiju bez prethodne saglasnosti garantnih sila, što najviše pogađa Tursku[3], koja je zadržala garnizone u nekim srpskim gradovima.
mart - maj - Kamenoresci u Australiji izborili osmočasovno radno vreme.
27. 4. - Aleksandar Gorčakov postavljen za ministra inostranih dela Ruskog carstva (čak do 1882).
april ili maj - Tinejdžerka Nongqawuse prenosi Xhosama "poruku" da će se duhovi predaka vratiti i pomoći im da oteraju belce ako ubiju svu stoku i unište svu hranu - preko dve trećine naroda umire od gladi u narednih godinu dana.
14. 5. - U San Franciscu obnovljen San Francisco Committee of Vigilance - do avgusta oduzeli vlast od mašine Demokratske partije, linčovali dvojicu kriminalaca.
21. 5. - Pohara Lawrencea: pro-robovlasnici u "Krvavom Kanzasu" opustošili grad Lawrence.
22. 5. - Južnjački kongresmen Preston Brooks pretukao štapom do besvesti severnjačkog senatora Charlesa Sumnera u dvorani Senata.
24/25. 5. - Masakr u Pottawatomieju: družina Johna Browna ubila petoricu naseljenika, pristalica robovlasništva.
31. 5. - Knez Danilo protestuje zbog Turske izjave da Crnu Goru smatra svojom pokrajinom; preorijentiše spoljnu politiku na Francusku Napoleona III[2].
2. 6. - Bitka kod Black Jacka u Kanzasu - povoljno za Johna Browna.
8. 6. - Na Otok Norfolk, sjeverozapadno od Novog Zelanda, stiglo 194 potomaka Tahićana i pobunjenika sa HMS Bounty.
16 - 20. 6. - Tajpinški ustanak, Bitka kod Jiangnana: pobeda Tajpingista koja im osigurava jugoistočnu Kinu.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
5. 7. (23.6. po j.k.) - Knez Aleksandar Karađorđević izdao proklamaciju o odredbama Pariskog ugovora koje se tiču Srbije (Savet zamera jer nije bio uključen).
5. 7. - Alfred Escher osnovao Schweizerische Kreditanstalt u Zürichu, kasniji Credit Suisse (banku je, ugroženu bankrotom, preuzeo UBS 2023).
12. 7. - William Walker se proglasio za predsednika Nikaragve, sprovodi amerikanizaciju u južnjačkoj varijanti, vratio je ropstvo u zemlju.
avgust - U dolini Neandertal blizu Düsseldorfa pronađen Neanderthal 1, prvi primerak neandertalca.
18. 8. - Guano Islands Act: građani SAD mogu zauzimati ostrva sa guanom, koja time postaju posed SAD, ako ne pripadaju nekoj drugoj vladi.
20. 8. - Otvorena je pruga Oravița - Baziaș pored Bele Crkve, prvo za teretni saobraćaj - ovo je prva železnička pruga na prostoru današnjih Srbije i Rumunije.
30. 8. - Bitka za Osawatomie: Border Ruffians uspeli isterati Johna Browna iz mesta Osawatomie i spaliti grad.
2. 9. - U unutrašnjem sukobu ubijen komandant tajpinških armija Yang Xiuqing. Tianjingski incident (septembar-novembar) je unutrašnji sukob u Tajpinškom pokretu u kome gine nekoliko lidera.
2/3. 9. - Neuchâtelska kriza: rojalisti u kantonu, ranijoj kneževini, Neuchâtel pokušali puč u korist pruskog kralja, ranijeg suverena kneževine.
28. 9. (16. 9. po j.k.) - Knez Aleksandar postavio drugi put Aleksu Simića za predsednika vlade; takođe još dvojicu nesavetnika za ministre (Konstantin Nikolajević, njegov zet i Jovan Marinović) i kneginjinog strica Aleksandra Nenadovića za člana Saveta, ne pitajući isti za odobrenje (Savet kasnije nudi komisiju za razrešenje spornih pitanja).
19. 10. - Umire omanski sultan Said bin Sultan Al-Said - jedan sin, Thuwaini bin Said al-Said, nasleđuje Oman (do 1866), a drugi, Majid bin Said Al-Busaid postaje prvi sultan Zanzibara (do 1870); Sultanat Zanzibar traje do 1964.
27. 10. - Britanski brodovi otvaraju vatru na Kanton, imaju na meti rezidenciju carskog komesara Ye Mingchena.
28. 10. - Lisabon - Carregado je prva železnička linija u Portugalu.
1. 11. - Počeo putnički saobraćaj na pruzi Oravița - Baziaș pored Bele Crkve.
1. 11. - Anglo-persijski rat: Velika Britanija objavila rat Persiji nakon što je ova zauzela Herat u Afganistanu.
3. 11. - Parobrod Lyonnais potonuo nakon sudara sa barkom kod Nantucketa, stradalo 130 ljudi.
4. 11. - Demokrata James Buchanan pobedio na predsedničkim izborima u SAD; protivkandidati bili pukovnik John C. Frémont (prvi republikanski kandidat) i bivši predsednik Millard Fillmore (nativisti i Vigovci).
4. 11. - U Galați počinje Dunavska konferencija evropskih sila, osnovana Evropska dunavska komisija.
novembar - Nakon Tianjingskog incidenta, general i pesnik Shi Dakai postaje šef vlade Tajpinške države (do 1857).
27. 11. - "Luksemburški puč": kralj Holandije i veliki vojvoda LuksemburgaWillem III samovoljno izmenio ustav velikog vojvodstva.
1. 12. - Zakon o okružnoj i opštinskoj policiji u Engleskoj i Velsu: obavezno osnivanje policijskih snaga gde to nije urađeno.
2. 12. - Bitka kod Ndondakusuke je odlučujući okršaj između sinova zuluskog kralja Mpandea, pobeđuje Cetshwayo koji postaje de fakto vladar.
2. 12. - Osnovana National Portrait Gallery u Londonu.
Bogoslav Šulek upozorava Vuka Karadžića da narečje ne može biti merilo narodnosti, jer je kod dela štokavskih katolika korišćeno hrvatsko ime (→ Srbi svi i svuda)[6].
posle 1856 - U Sarajevu osnovano društvo za iskorenjivanje podrugljivih naziva kao "vlah", "ćafir" ali i "rišćanin" i njihovom zamenom sa "Srbin" (usmereno na seljake)[7].
Završena Palata Dolmabahče, nova rezidencija osmanskih sultana.