1884.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1884 (MDCCCLXXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom, odn. prijestupna godina koja počinje u nedjelju po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

  • 2. 1. - Prvi pozorišni komad u Crnoj Gori - "Balkanska carica" knjaza Nikole Petrovića.
  • 4. 1. - U Londonu osnovano socijalističko Fabijansko društvo.
  • 6. 1. - Hermenegildo Capelo i Roberto Ivens na čelu portugalske ekspedicije koja istražuje prostor između Angole i Mozambika.
  • 9. 1. - Objavljen intervju u kome Charles George Gordon napada politiku britanskog premijera Gladstona koji želi evakuirati Sudan, u kome traje Mahdijev rat.
  • 18. 1. - Dr. William Price pokušava kremirati svog umrlog sina.
  • januar (po j.k.) - Izbori u Srbiji, većina za vladu (radikalska opozicija onemogućena u radu posle gušenja Timočke bune prošlog novembra).

Februar/Veljača

  • 1. 2. - Prvo izdanje Oxford English Dictionary.
  • 4. 2. - Mahdijev rat, Prva bitka kod El Teba - Osman Digna porazio Bejker-pašu blizu crvenomorske obale (Digna ipak poražen krajem meseca u Drugoj bici kod El Taba).
  • februar - Rusija anektirala oazu Merv u današnjem Turkmenistanu.
  • 18. 2. - Charles George Gordon stigao u Kartum, kuda ga je britanska vlada poslala na inisistiranje javnog mnenja.
  • 19. 2. (7. 2. po j.k.) - Milutin Garašanin novi predsednik vlade u Srbiji (do 1887), umesto Nikole Hristića koji se protivio kraljevim naprednjacima.
  • 26. 2. - Britansko-portugalski sporazum: priznanje portugalskog suvereniteta na ušću Konga u zamenu za slobodnu plovidbu - sporazum počiva na istorijskim pretenzijama što će na Berlinskoj konferenciji biti odbačeno u korist principa efektivne okupacije.

Mart/Ožujak

  • 6 - 24. 3. - Tonkinska kampanja Kampanja Bắc Ninh: Francuzi porazili kinesku armiju i osvojili vijetnamski grad.
  • 13. 3. - Počela desetomesečna mahdistička Opsada Khartouma; istog dana bitka kod Tamaia, Digna poražen uz značajne gubitke na britanskoj strani.
  • 13. 3. - Bitka kod Tamaia: Osman Digna ponovo potučen na istoku Sudana; vojnici iz naroda Hadendoa (Fuzzy-Wuzzy) se istakli hrabrošću.
  • mart - Muslimanski modernisti Jamal ad-Din al-Afghani i Muhammad Abduh izdaju novine "Najjača veza" u Parizu.
  • 21. 3. - Zakonom Waldeck-Rousseau odobreno stvaranje sindikata u Francuskoj.
  • 25. 3. - Konferencija srpskih notabiliteta u Budimpešti: odbačen Bečkerečki program slobodoumne stranke iz '69, prihvataju Nagodbu iz '67; osnovana Stranka notabiliteta (Nika Maksimović, Svetislav Kasapinović i dr.).
  • 28. 3. - U Berlinu osnovano privatno Društvo za nemačku kolonizaciju, od jeseni deluje u današnjoj Tanzaniji.

April/Travanj

  • 4. 4. - Ugovor iz Valparaísa između Čilea i Bolivije okončava Pacifički rat, ozvaničen bolivijski gubitak izlaza na more i rudnika nitrata.
  • 13. 4. - Kikindska konferencija - skupština srpskih birača: dolazi do podele zbog usvajanja novog programa Miletićeve stranke koja menja ime u Srpska narodna stranka (obrisano "slobodoumna"). Stranka će se nakon ovoga podeliti na radikale (Jaša Tomić, novine "Zastava") i liberale (Mihailo Polit-Desančić).
  • 14. 4. - Umro crnogorski mitropolit Visarion Ljubiša.
  • april - U Rusiji zabranjen književni magazin Otečestvenjije zapiski.
  • 20. 4. - Papina enciklika Humanum genus osuđuje masoneriju odn. filozofski naturalizam, narodni suverenitet i separaciju države i crkve.
  • 21. 4. - Američki biznismen Minor Cooper Keith sklopio ugovor sa kostarikanskom vladom: spojiće prugom prestonicu San José sa atlantskom lukom Limón u zamenu za 3.200 kv.km zemlje (5% teritorije) i 99-godišnje upravljanje prugom (završena 1890); Keith već gaji banane, 1899. će biti suosnivač United Fruit Company.
  • 24. 4. - Početak Njemačkog kolonijalnog carstva: Vlada odlučuje staviti pod zaštitu njemačke trgovačke interese u zaljeva Angra Pequena, kasniji Lüderitz, Namibija (zastava istaknuta 7. 8.). Bizmark se ranije protivio kolonijalizmu, dajući prednost evropskim poslovima.
  • 28. 4. (16. 4. po j.k.) - Austrougarski nadvojvoda Rudolf i nadvojvotkinja Stéphanie u kratkoj poseti Beogradu.[1]

Maj/Svibanj

  • 8. 5. - U zatočeništvu u Taifu ubijen bivši veliki vezir Mithat-paša.
  • 11. 5. - Tjencinski sporazum predviđa povlačenje kineske vojske iz Tonkina u zamenu za sveobuhvatni ugovor sa Francuskom.
  • 15. 5. - Grupa nezavisnih umetnika izlaže u Parizu, u julu osnivaju Društvo nezavisnih umetnika.
  • maj - Sprečen skup nove (provladine) Srpske narodne stranke u Uljmi, intervenisala žandarmerija i vojska, krvoproliće.
  • 16. 5. - Angelo Moriondo patentirao espresso mašinu.

Jun/Juni/Lipanj

Thumb
Edison Machine Works, prvo Teslino radno mesto u Americi
  • 3. 6. (22. 5. po j.k.) - Bugari zauzeli bregovsku karaulu na (bivšem) delu srpske teritorije na desnoj obali Timoka[2].
  • 3. 6. - Etiopsko-britanski ugovor, car Johanes IV dobija neke ustupke jer Britanci imaju probleme u Sudanu.
  • 5. 6. - Građanski rat među Zuluima: Dinuzulu kaCetshwayo, Cetshwayov naslednik, uz pomoć Bura porazio Zibhebhu kaMaphithaa.
  • 6. 6. - Nikola Tesla stiže u Njujork gde se zapošljava u Edison Machine Works.
Thumb
Francuska Indokina
  • 6. 6. - Ugovor iz Huếa: francuski protektorat nad Tonkinom i Annamom (do 1949. s pauzom u vreme Drugog svetskog rata; Kočinkinu na krajnjem jugu imaju od 1862).
  • 8. 6. - Na prijedlog Mihovila Pavlinovića, Dalmatinski sabor donio odluku da se sa strankama razgovara na hrvatskom jeziku i da se nitkog ne smije primiti u državnu službu ako uz talijanski jezik ne dokaže i poznavanje hrvatskoga jezika.[3]
  • 9. 6. - Srbija prekinula diplomatske odnose sa Bugarskom, nakon što ova nije pristala na ultimatum za povlačenje sa bregovskog imanja i da ukloni srpske emigrante sa granice.
  • 13. 6. - Statut o osnivanju parohijskih škola u Rusiji, pod jurizdikcijom Svetog sinoda - do 1903. broj škola će se uvećati sa 5.517 na 44.421[4].
  • 13 - 19. 6. - Izbori za Ugarski sabor, uobičajena pobeda vladinih liberala (izabrano 8 Srba, tri čista vladinovca, samo jedan pravi narodnjak, Miša Dimitrijević u Titelu).
  • 16. 6. - Prvi školski rat u Belgiji se okončava: klerikalac Jules Malou postaje premijer i poništava sekularizaciju obrazovanja.
  • 16. 6. - Na njujorškom Coney Island otvorena Switchback Railway, prvi tobogan (vlak smrti, roller coaster).
  • 17. 6. - Francuski protektorat u Kambodži: pokušaj zbacivanja kralja Norodoma, pojačan protektorat.
  • 23. 6. (11. 6. po j.k.) - Novi ili izmenjeni zakoni u Srbiji, kao posledice Timočke bune: umanjena sloboda štampe, otežano osnivanje stranaka i držanje zborova, sužena samouprava opština, predviđeno je njihovo uvećanje (najmanje 500 poreskih glava), umesto "sejmena" uvedena žandarmerija kao redovan kadar.
  • 23. 6. - Uveden parlamentarizam u Norveškoj (tada u uniji sa Švedskom).
  • 23. 6. - Francuzi tvrde da su ih Kinezi sačekali u zasedi kod Bắc Lệa na severu Vijetnama - gnev u Parizu vodi ka ratnoj opciji.
  • 26. 6. - Reformisan poreski sistem u Srbiji; uveden monopol na trgovinu duvanom.

Jul/Juli/Srpanj

  • 2. 7. - Osnovana Narodna banka Srbije, pod imenom Privilegovana narodna banka Kraljevine Srbije; prvi guverner Aleksa Spasić.
  • 5 i 14. 7. - Uspostavljeni nemački protektorati u Togolandu i Kamerunu (prvi guverner Gustav Nachtigal).
  • 6. 7. - U Nemačkoj donesen zakon o nezgodama na radu.
  • 11. 7. - Liberal Petko Karavelov po drugi put na čelu bugarske vlade (do 1886).
  • 14. 7. - Britanski Somaliland: Britanci se instalirali u Berberi (kolonija traje 1884-1940. i 1941-60).
  • 20. 7. - Pobuna naroda Massingire u portugalskom Mozambiku[5].
  • 27. 7. - U Francuskoj ozakonjen razvod, ukinut u vreme Restauracije 1816.

Avgust/August/Kolovoz

Thumb
Železnička stanica u Beogradu
  • 1. 8. - Francuski funkcioner Léonce Lagarde preuzima položaj guvernera Teritorije Obock - kasnije sklapa ugovore sa lokalnim poglavarima, iz čega nastaje Francuska Somalska Obala (od 1977. Džibuti).
  • 3. 8. - Završen je železnički most u Beogradu na reci Savi, a narednog meseca puštena je u saobraćaj pruga Zemun-Beograd. Most je razaran u oba svetska rata i potom obnavljan.
  • 5. 8. - Počeli radovi na pijedestalu za Kip slobode.
  • 5. 8. - Buri osnovali Nieuwe Republiek na zemlji koju im je dao Dinuzulu kaCetshwayo (traje do 1888).
  • 5. 8. - Keelunška kampanja: Francuzi se iskrcavaju na severu kineskog Tajvana, ali se već sutradan moraju povući.
  • 7. 8. - Istaknuta njemačka zastava u zaljevu Angra Pequena, kasniji Lüderitz, čime nastaje Njemačka Jugozapadna Afrika (do 1915).
  • 12. 8. - Mitrofan Ban imenovan za crnogorskog mitropolita (do 1920).
  • avgust - Počinje Građanski rat u Kolumbiji (1884-85), koji će dovesti do transformacije Sjedinjenih Kolumbijskih Država u centralizovaniju Republiku Kolumbiju 1886.
  • 23 - 26. 8. - Bitka kod Fuzhoua je početak Kinesko-francuskog rata, francuski Dalekoistočni eskadron uništio kinesku Fukiensku flotu.
  • 28. 8. - Hrvatski Sabor prihvatio zakonsku osnovu uređenja srpske crkveno-školske autonomije i upotrebe ćirilice, ali Kuen odlaže potvrdu do '87.
  • 30. 8. -
    • Završio se mandat Jovanu Radanoviću a počeo Stevanu Peci Popoviću kao gradonačelniku Novog Sada
    • Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice.

Septembar/Rujan

  • 3. 9. - Bogati filantrop Gregorio Pacheco je novi predsednik Bolivije (do 1884), ulazi u savez sa konzervativcima koji ostaju na vlasti do 1899.
  • 4. 9. (23. 8. po j.k.) - Novi univerzitetski statut u Rusiji, ukinuta autonomija univerziteta, zabranjena studentska udruženja.
  • 5. 9. - Iz manastira Ždrebaonika u Bjelopavlićima, u manastir Kosijerevo prenesene mošti Sv. Arsenija, drugog srpskog arhiepiskopa i učenika Sv. Save[6].
  • 10. 9. - Pušten je u promet konjski tramvaj u Osijeku.
  • 15. 9. (3. 9. po j.k.) - Iz Beograda je krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji, započetoj 21. juna 1881. Ispraćaju voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8:30, a u Niš je stigao u 18:23. Istovremeno otvorena austrougarska pruga Subotica-Zemun-Beograd.
  • 15. 9. - Karl Koller prezentirao kokain kao lokalni anestetik u operacijama oka.
  • septembar - Bitka na "Bojnoj planini" u Queenslandu, preko 200 Aboridžina Kalkadoona ubijeno iz odmazde za ranija ubistva naseljenika.
  • 15 - 17. 9. - Sastanak tri cara, ruskog, nemačkog i austrougarskog, u Skjernjevicama, u ruskoj Poljskoj.
  • 16 - 19. 9. - Izbori za hrvatski sabor, pobjeda Narodne stranke; među novoizabranima je i Josip Frank kao samostalni zastupnik.
  • 29. 9. - Spajanjem dve ranije partije, u Ugarskoj osnovana Partija nezavisnosti i '48.

Oktobar/Listopad

Thumb
Grinički meridijan
  • 1. 10. - Keelunška kampanja: Francuzi uspevaju zauzeti tvrđavu Keelung, ali se zatim nalaze pod opsadom do aprila.
  • 4. 10. - Srpska vlada dogovorila inostrani zajam od nominalnih 40 miliona dinara za isplatu zaostalih dugova; strane banke kontrolišu prodaju taksenih marki (zalog za vraćanje duga).
  • 7. 10. - Gustavo Bianchi i još dvojica italijanskih istraživača ubijeni u Afarskoj depresiji.
  • 8. 10. - Bitka kod Tamsuija: Kinezi porazili Francuze koji su se iskrcali na severu Tajvana.
  • 13. 10. - Konferencija o međunarodnom meridijanu u Washingtonu, DC - određeno da početni meridijan prolazi kroz Griničku opservatoriju (→ Grinički meridijan, Univerzalno vrijeme).
  • 16. 10. - Srpski samostalci pokrenuli "Srbobran" u Zagrebu (opoziciono prema Kuenovoj vladi).
Thumb
Mitraljez Maksim
  • oktobar - U Srbiji izašao radikalski list "Odjek".
  • oktobar - Ugarska vlada zabranila uvoz svinja iz Srbije - razočaranje u austrofilsku politiku.
  • oktobar - Članovi Srpske samostalnog kluba u Hrvatskom saboru će istovremeno biti i članovi provladinog Kluba Narodne stranke.
  • oktobar - Hiram Maxim predstavio prototip mitraljeza kasnije prozvanog "Maksim".
  • 18. 10. - Nakon smrti Muteese I, novi kralj Bugande je Mwanga II, proganjaće misionare i hrišćane.
  • 23. 10. - Na Borneu dolazi do Mandorske pobune Kineza i Dajaka protiv holandske vlasti, što vodi nestanku kineske Republike Lanfang.
  • 28. 10. - Izbori u Nemačkoj: katolički Centar ostaje najveća partija, socijaldemokrati udvostručili broj mesta, uprkos Bizmarkovim naporima da ih oslabi.
  • 31. 10. - Chichibuski incident: velika seoska buna u Japanu, ugušena desetak dana kasnije.

Novembar/Studeni

Thumb
Berlinska konferencija

Decembar/Prosinac

Thumb
Porfirio Díaz, predsednik Meksika do 1911.
  • 1. 12. - Porfirio Díaz po treći put predsednik Meksika: period Porfiriato označen stabilnošću i modernizacijom ali i represijom i siromašenjem seljaštva - biće zbačen u revoluciji 1911.
  • 1. 12. - U Nemačkom Rajhu stupa na snagu zakon o zdravstvenom osiguranju.
  • 1. 12. - Otvoren prvi Salon nezavisnih umetnika u Parizu, Georges Seurat izložio "Kupače kod Asnièresa".
  • 2. 12. - U današnjoj Tanzaniji umro Mirambo, poglavica Njamvezija.
  • 4. 12. - Carl Peters sklopio ugovor sa poglavicom regiona Uzagara - prethodnica Nemačke Istočne Afrike.
  • 4. 12. - Gapsinski puč: projapanski oficiri u Koreji izvode udar koji kineski garnizon suzbija.
Thumb
Završavanje Washingtonovog spomenika
  • 6. 12. - Washingtonov spomenik završen postavljanjem aluminijumskog vrha, trenutno najvećeg izlivenog komada aluminijuma na svetu, koji sada ima vrednost sličnu srebru. Spomenik je sa 169 m najviša građevina na svetu do podizanja Ajfelove kule 1889.
  • 6. 12. - Tzv. Treći reformski akt proširuje pravo glasa u UK na 60% muškaraca (u Engleskoj i Velsu 2/3, u Irskoj 1/2).
  • 10. 12. - U UK i Kanadi objavljen Twainov roman Adventures of Huckleberry Finn.

Kroz godinu

Thumb
"Kupači u Asnièresu", Georges Seurat
  • Prvo električno osvetljenje u Srbiji proradilo u pogonu Vojno-tehničkog zavoda u Kragujevcu.
  • U okviru Pamučne industrije u Dugoj Resi napravljena i mala hidroelektrana.
  • Prvi hotel na Jadranu je "Kvarner" u Opatiji.
  • Modra špilja na Biševu otvorena za javnost nakon što je miniranjem otvoren ulaz.
  • Ponovo otvoren Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima (pod imenom Collegium Hieronymium pro chroatia gente).
  • Osniva se prva moderna solana u Tuzli.
  • U Zavidovićima osnovana firma Eissler und Ortlieb za eksploataciju šume u bazenu Krivaje.
  • Austrougarska vlada osnovala pravoslavnu bogosloviju u Reljevu kod Sarajeva[7].
  • Stevan Stojanović Mokranjac nastavlja svoje studije u Rimu koje je privremeno prekinuo godinu dana ranije.
  • Episkop Nikodim Milaš izdaje jedno od svojih važnijih dela Krmčija Savinska.
  • Panika 1884. u SAD (deo Depresije 1882-85).
  • Britanci uspostavili Protektorat Naftnih reka u delti Nigera.
  • U Francuskoj je osnovano Centralno društvo za poboljšanje rasa pasa.
  • Nauka i tehnika
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1884.

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

  • 1. 7. - Allan Pinkerton, američki detektiv (* 1819)
  • 10. 7. - Karl Richard Lepsius, egiptolog (* 1810)
  • 10. 7. - Paul Morphy, šahista (* 1837)
  • 8. 8. - Miroslav Tirš, filozof, osnivač Sokolskog pokreta (* 1832)
  • 14. 8. - Đorđe Karađorđević, zet Miše Anastasijevića (* 1827)
  • 10. 9. - George Bentham, botaničar (* 1800)
  • 12. 10. - Emerih Lindenmajer, lekar u Srbiji (* 1806)
  • 17. 10. - Dimitrije Matić, filozof, političar (* 1821)
  • 31. 10. - Marie Bashkirtseff, slikarica (* 1858)
  • 11. 11. - Alfred Brehm, zoolog (* 1829)
  • 25. 11. - Hermann Kolbe, hemičar (* 1818)
  • 24. 12. - Jovan Mašin, lekar u Srbiji, svekar Drage Lunjevica (* 1820)

Kroz godinu

  • Đorđe Brkić, geolog (* 1832)

Reference

Povezano

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads