13. 1. - Rat za Ifni, Bitka kod Edchere: španski vojnici upali u zasedu na severu Zapadne Sahare, stradalo ih je 37, ali i marokanski gerilci imaju 50 mrtvih.
13-15.1. - Rudari u Trbovlju štrajkuju zbog razlika u platama (prvi veći štrajk od rata u FNRJ)[1].
18. 1. - Jugoslovenski teretni brod "Slovenija" sa 150 tona oružja i municije presretnut od francuske mornarice kod alžirskogOrana (pomoć alžirskim pobunjenicima, FNRJ tvrdi da je to bilo češko oružje za Maroko, optužuje Francusku za gusarenje, traži odštetu).
18. 1. - Bitka kod Hayes Ponda u Severnoj Karolini: Indijanci Lumbee razjurili Ku Klux Klanovce.
21. 1. - Alžirski rat za nezavisnost: počinje Bitka na granicama (do maja), najveća u ratu: francuski padobranci su sprečili upade alžirske gerile iz Tunisa.
25. 1. - 23 Jugoslovena u dva čamca prebegla u Italiju.
27. 1. - UNHCR izveštava da su poslednje mađarske izbeglice otišle iz FNRJ: od 19.857 na Zapad je otišlo 16.374, u Mađarsku se vratilo 2.773; program je koštao 12 miliona dolara, polovinu je platila FNRJ. (NYT)
27. - 29. 1. - Održan Šesti kongres Narodne omladine Jugoslavije. Miko Tripalo reizabran za predsednika CK NOJ.[2][3]
3. 2. - Potpisan ugovor o ekonomskoj uniji Beneluxa (na snazi od 1960).
4. 2. - Predratni socijalisti Aleksandar Pavlović i Bogdan Krekić i profesori Dragoslav Stranjaković (u martu) i Milan Žujović osuđeni na 4 - 8.5 godina zbog navodnog kovanja zavere sa četničkom emigracijom u Parizu[4] - protesti britanskih laburista i Socijalističke internacionale (oslobođeni 1960).
15. 2. - U Padangu na Sumatri proglašena revolucionarna vlada, uz pomoć SAD; priznaje je i pokret Permesta na Sulavesiju/Celebesu - indonežanske snage su ih razjurili za nekoliko meseci, ali gerila traje do 1961.
21. 2. - Sporazum o ekonomskoj saradnji Poljske i Jugoslavije (Poljska daje prednost jugoslovenskom modelu ekon. decentralizacije - NYT).
21. 2. - Rat za Ifni: franko-španska ofanziva s upotrebom avijacije razbija marokansku i zapadnosaharsku gerilu.
21. 2. - Gerald Holtom je dizajnirao znak mira za britansku Kampanju za nuklearno razoružanje.
23. 2. - Pobunjenici oteli vozača Juana Manuela Fangia iz hotela u Havani, pušten je posle 29 sati. U ovo vreme počinje emitovanje Radio Rebelde sa Sierra Maestre.
28. 2. - FNRJ: Pismo svim partijskim organizacijama u kojem se kritikuju korupcija, privilegije itsl. (radnici nezadovoljni razlikama u plati u odnosu na direktore i službenike) - slede smene. Za razliku od Đilasove kritike u "Novoj klasi", ovde su na meti samo niži funkcioneri.[7]
28. 2. - Školski autobus pao u reku kod Prestonsburga, Kentucky - stradalo 26 đaka i vozač.
Mart/Ožujak
1. 3. - Turski brod Üsküdar potonuo u Mramornom moru, stradalo 272 od 311 ljudi.
2. 3. - Međunarodna geofizička godina: Commonwealthska transantarktička ekspedicija nakon 99 dana i 3.473km završila prelazak Antarktika preko Južnog pola, koji je posećen prvi put od 1912.
2. 3. - Konzervativac Miguel Ydígoras Fuentes je predsednik Gvatemale (do 1963) - česti su protesti i korupcijski skandali.
3. 3. - Povučen jugoslovenski ambasador u Albaniji, Arso Milatović.
4. 3. - SIV doneo uredbu o društvenoj kontroli nad ekonomskim preduzećima u upotrebi fondova i distribuciji neto prihoda.[8]
24. 3. - Saudijski kralj Saud prinuđen preneti izvršnu vlast na brata Faisala (na kraju abdicira 1964).
26. 3. - Na Titovu inicijativu, okončana američka vojna pomoć Jugoslaviji - trajala je šest godina i vredela 750 miliona dolara[1]. Opremljeno osam od 28 divizija. (NYT)
27. 3. - Šef KPSS Nikita Hruščov postaje i sovjetski premijer (do 1964), nakon što je istisnut Nikolaj Bulganjin - za sada nema rivala (→ Antipartijska grupa).
27. 3. - Prva predstava u Belgrade Theatre u Coventryju (gradnju je pomogao i grad Beograd, sa drvetom vrednim 16.800$ - NYT).[9]
27-28. 3. - Prvi sekretar vladajuće mađarske partije, Janoš Kadar se sastaje sa Titom u Karađorđevu.
mart-april - Održani izbori za radničke savete u FNRJ, što je potrebno u 6.093 preduzeća sa više od 30 zaposlenih.[10]
April/Travanj
1. 4. - Ugovor iz Angra de Cintre: Španjolska prepušta Maroku i južni dio svog protektorata, područje Rt Juby na jugu Maroka.
4. 4. - Cheryl Crane, kćerka Lane Turner, ubila njenog dečka Johnnyja Stompanata - presuđeno kao opravdano ubistvo nasilnika.
4 - 7. 4. - Kampanja za nuklearno razoružanje održava prvi od Aldermastonskih marševa, antinuklearnih demonstracija u Engleskoj.
6. 4. - FNRJ: Dekret o upotrebi automobila - definisane četiri grupe za upotrebu službenih kola.[11]
8. 4. - Svetozar Vukmanović Tempo prelazi s mesta potpredsednika SIV na mesto predsednika Centralnog veća Saveza sindikata Jugoslavije.
april - Nezaposlenost u Detroitu dostiže 20% - vrhunac Recesije 1958, najgore u "zlatnom dobu" 1945-70.
17. 4. - 19. 10. - Expo 58 u Briselu: glavni paviljon je Atomium, koji će ostati simbol grada. Jugoslavenski paviljon je projektirao Vjenceslav Richter.
20. 4. - Veliki skok naprijed: u Chayashanu, Henan, osnovana je prva eksperimentalna narodna komuna - do kraja godine će ih biti osnovano oko 25.000 sa po oko 5.000 domaćinstava. Ukinuta su privatna imanja i uvedene zajedničke kuhinje.
22-26. 4. - Sedmi kongres SKJ u Ljubljani - novi Program i Statut SKJ: antidogmatski, protiv staljinizma (ali i socijaldemokratskog "revizionizma"), socijalističko jugoslovenstvo kao afirmacija zajedničkih interesa postojećih nacija; osnovni nosioci socijalističkog društvenog razvitka: radni kolektiv, komuna i društveno-političke organizacije.
5. 5. - Članak u Ženmin žibau "Moderni revizionizam mora biti kritikovan" označava nastavak negativnog stava NR Kine prema FNR Jugoslaviji; kineski ambasador je napustio zemlju pre tri dana.[13]
5 - 23. 5. - Drugo zasedanje Osmog kongresa KP Kine. Ideološki slogan Tri crvene zastave: Generalna linija socijalističke gradnje, Veliki skok naprijed i narodne komune. Pokreće se i Kampanja četiri napasti, za iskorenjivanje pacova, muva, komaraca i vrabaca. Uništavanje vrabaca će dovesti do ekološke krize.
12. 5. - SAD i Kanada postigli sporazum o NORAD-u - komandi odbrane severnoameričkog aerospacijalnog prostora.
13. 5. - Majska kriza, početak kraja Četvrte Francuske Republike: pošto je francuska skupština izglasala vladu Pierra Pflimlina, zagovornika pregovora sa FLN, Franko-alžirci i vojska preuzeli vlast u Francuskom Alžiru - traži se de Gaulleov povratak na vlast.
13. 5. - Tokom posete Karakasu napadnuta kola američkog potpredsednika Nixona.
maj - Sinod SPC odbija imenovati trojicu episkopa u Makedoniji, podržanih od države, na stolice koje su prazne od rata.[14]
17. 5. - Tito pustio u rad prvi nuklearni reaktor u Vinči[15].
18. 5. - Poupov incident: u Indoneziji oboren i zarobljen pilot CIA koji je ratovao za pobunjenike.
20. 5. - Umro Đuro Salaj, višegodišnji predsednik Centralnog veća Saveza sindikata Jugoslavije.
22. 5. - Predsednik Dwight D. Eisenhower je prvi put snimljen u boji za televiziju, prilikom otvaranja studija NBC u Washingtonu.
24. 5. - Francuski padobranci iz alžirskog korpusa preuzeli kontrolu nad Korzikom. Postoje i planovi za osvajanje Pariza.
27. 5. - Sovjetski ino. ministar Andrej Gromiko obavestio jugoslovenskog ambasadora da se obećani kredit od 285 miliona dolara odlaže na pet godina - jugoslovenski petogodišnji plan je ugrožen, ali je ostvaren uz američku pomoć, osim aluminijumskog kombinata u Crnoj Gori[16][17].
29. 5. - Francuski predsednik René Coty pozvao de Gaulle-a na čelo vlade.
Jun/Juni/Lipanj
1. 6. - Charles de Gaulle, novi francuski premijer, potvrđen u parlamentu - zahtevao je novi ustav sa predsedničkim sistemom i vanredna ovlašćenja na šest meseci.
3. 6. - Hruščov u Sofiji kaže da je osuda Tita iz 1948. bila u osnovi ispravna.[18]
ca. 3 - 7. 6. - Izveštava se da je uhapšeno stotinak bivših kominformista. (NYT) Pukovnik Vlado Dapčević i dr. prebegli u Albaniju, 31. maja.
4 - 7. 6. - De Gaulle u poseti Alžiru: kaže "Razumeo sam vas" i "Živeo Francuski Alžir" (zbog čega će ga pieds-noirs kasnije mrzeti).
8. 6. - Admiral Américo Tomás, Salazarov čovek, pobedio je na nepoštenim portugalskim izborima gen. Humberta Delgada (ovaj je u progonstvu do ubistva 1965).
8 - 29. 6. - Svetsko fudbalsko prvenstvo u Švedskoj, na kome je debitovao Pelé.
9. 6. - Incident na otočiću Snipe u Beagleovom kanalu: Argentinci granatirali čileanski svetionik i iskrcali trupe, nakon što su dvije strane od siječnja tri puta postavljale objekt.
15. 6. - Osnovan Pizza Hut, budući najveći lanac picerija.
16. 6. - Obešeni Imre Nađ, bivši mađarski predsednik vlade, gen. Pál Maléter i dr.. Uzajamne optužbe Jugoslavije i Mađarske[1] (jugoslovenska protestna nota upućena 23. juna).
16. 6. - Osnovan Chushi Gangdruk, "Četiri reke šest planina", gerilska tibetanska organizacija protiv NR Kine.
20. 6. - Potonuo peruanski željezni barkOmega, posljednji teretni jedrenjak na svijetu.
25. 6. - Ambasador Vladimir Popović napušta Peking, nije ga ispratio niko iz kineskih vlasti - sledeći diplomata stiže tek 1970[19].
28. 6. - Počinje Operacija Verano, letnja ofanziva kubanske vlade (do avgusta), neuspešni pokušaj uništenja Kastrovog pokreta na Sierra Maestri.
28. 6. - Poljski lider Gomulka takođe napada jugoslovensku poziciju.
29. 6. - Finale Svetskog kupa: Brazil - Švedska 5:2.
30. 6. - Okončava se Rat za Ifni: Španjolci zadržavaju, umanjenu, eksklavu Sidi Ifni (do 1969).
Ukupni nominalni prihodi stanovništva FNRJ u prvih šest meseci su 14% veći nego prošle godine a potrošnja 13% veća.[20]
Jul/Juli/Srpanj
2. 7. - Predsednik Tito otvorio put Avtovac-Foča povodom proslave 15-godišnjice Bitke na Sutjesci. Pokazuje Nasseru mesto bitke; tokom njihovih razgovora na Brionima 8. jula, pridružiće im se i grčki ino. ministar.
3. 7. - Potpisan Sporazum između SAD i UK o saradnji u upotrebi atomske energije za odbrambene svrhe - Britanija će dobijati američke rakete, npr. podmorničku Polaris 1960-tih.
5. 7. - Turistički autobus pao u provaliju u Jugoslaviji, 20 mrtvih[21].
7. 7. - Potpisan Zakon o državnosti Aljaske (3. januara postaje 49. država SAD).
9. 7. - Zemljotres pokreće klizište, koje izaziva megacunami u zalivu Lituya na Aljasci, visine 524 metra.
ca. 12. 7. - Jedan jugoslovenski sud zabranio filmski časopis sa B. Bardot na naslovnici. (NYT)
14. 7. - Vojni udar u Iraku, ubijeni kralj Fejsal II i njegova porodica, kao i premijer Nuri as-Said; proglašena republika, na čelu je general Abd al-Karim Qasim (do prevrata 1963).
15. 7. - Libanska kriza: američka operacija Blue Bat - iskrcavaju se u zemlji da bi podržali prozapadnu vladu od unutrašnjih (pro-Naserovi muslimani) i spoljnih (UAR) pretnji (operacija završena 25. 10.) - prva primena Ajzenhauerove doktrine.
jul - FNRJ traži veliku ekonomsku pomoć od SAD, koja ne stiže od SSSR.[22]
26. 7. - Princ Čarls proizveden u Princa od Velsa (investitura 1969).
28 - 29. 7. - Osmorica haićanskih emigranata i američkih plaćenika pokušali oboriti predsednika Duvaliera - svi su izginuli a ovaj sprovodi čistku u vojsci i policiji, dogodine osniva zloglasne Tonton Macoute.
29. 7. - Kongres SAD osniva NASA-u - Nacionalnu aeronautičku i svemirsku administraciju.
31. 7. - Fuad Chehab, komandant libanske armije, maronit kome veruju i muslimani, izabran je za predsednika (do 1964).
31. 7. - 3. 8. - Hruščovljeva poseta NR Kini - napeto, Mao ne dopušta sovjetske baze na kineskoj obali.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Prikazan crtani film Tot Watchers iz 1957, poslednji iz serije Tom and Jerry prikazivan u bioskopu.
3. 8. - Operacija Sunshine: nuklearna podmornica USS Nautilus je prvo plovilo koje je stiglo na geografski Severni pol.
7. 8. - Povratak demokratije u Kolumbiji i kraj perioda La Violencia u kojoj je za deset godina stradalo možda 200.000 ljudi: novi predsednik je liberal Alberto Lleras Camargo (do 1962). Liberali i konzervativci se smenjuju u okviru Nacionalnog fronta do 1974.
7. 8. - Sporazum sa francuskom firmom Pechinie za proširenje kapaciteta fabrika aluminija u Kidričevu i Lozovcu.[25]
14. 8. - KLM Flight 607-E: holandski putnički avion pao u more nedaleko od Shannona u Irskoj - 99 mrtvih.
avgust - Završena Sovjetska okupacija Rumunije.
avgust - Veliki skok naprijed: kineski politbiro odlučuje da će narodne komune biti osnova ekonomske i političke organizacije u ruralnoj NR Kini i da proizvodnju čelika treba udvostručiti za godinu dana, uglavnom u malim seoskim pećima.
avgust - Izdata pesma Chega de Saudade u verziji Joãa Gilberta, smatra se prvom u pravcu Bossa nova ("nova fora").
12. 9. - Završen interzonalni šahovski turnir u Portorožu: Talj 1, Gligorić 2. Bobby Fischer je postao najmlađi velemajstor.
14. 9. - Ustoličen patrijarh srpski German, 43. poglavar SPC (do 1990), raniji episkop žički. Izveštava se da je banjalučki episkop Vasilije Kostić pre i posle izbora u kućnom pritvoru i saslušavan, možda u vezi makedonskog crkvenog pitanja.[14]
14. 9. - Albanija optužuje Jugoslaviju za progon Albanaca[27], jugoslovenska protestna nota za mešanje u unutrašnje poslove početkom oktobra je odbijena.[28]
septembar? - U Jugoslaviju stigao britanski mlazni avion Folland Gnat[29].
septembar - Debata o Mađarskoj u UN, povodom Nađevog pogubljenja (Jugoslavija glasala protiv debate, kao i ostale istočne zemlje).
septembar - Bugarska tvrdi da su Makedonci Bugari.
16. 9. - Obeležena 40. godišnjica proboja Solunskog fronta, bugarska štampa optužuje FNRJ za nacionalizam i šovinizam.[30]
18. 9.? - Fanny Susan Copeland (86) se popela na Triglav.
19. 9. - U Kairu proglašena Privremena vlada Alžirske republike na čelu sa Ferhatom Abbasom.
20. 9. - Zakon Merlin: u Italiji zabranjeni bordeli.
22. 9. - Kriza u Tajvanskom moreuzu: u međukineskom vazdušnom okršaju prvi put upotrebljene američke rakete vazduh-vazduh Sidewinder.
25. 9. - Osnovana tvrtka Ledo, prvi sladoled je Snjeguljica.
26. 9. - Tajfun Ida/Kanogawa pogađa Japan, stradalo je 1.269 ljudi.
28. 9. - Ustavni referendum u Francuskoj i teritorijama Francuske unije, odobren ustav Pete republike, sa predsedničkim sistemom. Ustav je odbijen jedino u Gvineji, što znači nezavisnost.
29. 9. - Nakon međunarodnih protesta, guverner Alabame komutirao smrtnu kaznu crncu Jimmyju Wilsonu, osuđenom za nasilnu noćnu krađu 1,95 dolara.
Oktobar/Listopad
1. 10. - FNRJ: plate i penzije povećane za 7%, kao i cene.[31] (NYT)
1. 10. - Suverenitet nad Božićnim otokom prebačen sa britanskog Singapura na Australiju.
4 - 6. 10. - Drugi makedonski crkveno-narodni sabor[32]: Jugoslovenska vlada podržala obnovu Ohridske arhiepiskopije, kako bi se suprotstavila bugarskim optužbama za ugnjetavanje Makedonaca[1].
4. 10. - Prvi putnički let mlaznjakom preko Atlantika, od Londona do New Yorka: BOAC sa avionom de Havilland Comet.
7. 10. - Pakistanski predsednik Iskander Mirza proglašava ratno stanje, ukida ustav, skupštine, partije. Za premijera je postavio komandanta vojske Ayuba Khana koji će ga zbaciti 27. oktobra (vl. do 1969).
17. 10. - An Evening with Fred Astaire na NBC-ju je prvi kolor program na video traci.
17. 10. - Kviz skandali: prekinut kviz Twenty One, čija je zvijezda bio Charles Van Doren, nakon što je otkriveno lažiranje - jedan od pet kvizova otkazanih od kolovoza do prosinca.
18. 10. - Najjači sovjetski nuklearni test ove godine: 2,9 Mt na Novoj zemlji.
20. 10. - Sporazum o izvozu 200.000 tona sovjetskog žita u FNRJ, nakon odugovlačenja od letos.[33]
23. 10. - Objavljeno da je Boris Pasternak dobitnik Nobelove nagrade za književnost - on to odbija pod pritiskom KGB.
23. 10. - Štrumpfovi se prvi put javljaju u jednom stripu, kao sporedni likovi.
26. 10. - Mlaznjak Boeing 707 je uveden u saobraćaj: Pan Am od New Yorka do Parisa.
27. 10. - Novi ambasador u SAD Marko Nikezić (nakon Lea Matesa) predaje akreditive; preds. Eisenhower obećava podršku za slobodu od strane dominacije. (NYT)
3. 11. - Nakon UK 23. septembra i SAD 30. oktobra, i SSSR uvodi moratorijum na nuklearne probe (do septembra 1961).
3. 11. - Desničar Jorge Alessandri je predsednik Čilea (do 1964).
3. 11. - Poslednji višestranački izbori na Kubi, zvanično je pobedio Batistin prijatelj Andrés Rivero Agüero.
4. 11. - Finski premijer Karl-August Fegerhorn dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji.
4. 11. - Izbori za Kongres SAD su veliki uspeh demokrata: dobili su novih 15 mesta u Senatu (ukupno 64) i 49 u Domu (ukupno 283 prema 153 republikanca).
6 - 8. 11. - U Beogradu održan Jugoslovenski kongres za fizičku kulturu.
10. 11. - Plavi dijamant Hope je darovan Smitsonianu.
11. 11. - Izašao prvi broj "Ilustrovane Politike".
novembar - Berlinska kriza: predlog (ultimatum) Nikite Hruščova zapadnim saveznicima da se u roku od šest meseci povuku iz Berlina koji bi postao slobodan demilitarizovan grad, u protivnom bi pristup gradu bio prepušten Istočnim Nemcima (odustao sledećeg maja).
17. 11. - Komandant sudanske vojske Ibrahim Abboud izveo vojni udar - šef države do 1964.
23. 11. - Tito pustio u promet auto-put Ljubljana-Zagreb, deonicu Autoputa Bratstva i jedinstva, koji su gradile omladinske brigade. U Novom Mestu poziva na podršku naroda u borbi sa sovjetskim blokom.[34]
23. 11. - Kwame Nkrumah i Ahmed Sékou Touré objavili plan za stvaranje saveza afričkih država - labavi savez figurira 1959-61.
25. 11.? - U FNRJ zabranjena prodaja privatnih stanova i kuća. (NYT)
28. 11. - Svečanu akademiju povodom Dana republike prenose Televizije Beograd, Zagreb i Ljubljana - prvo emitovanje zajedničkog programa JRT.
28. 11. - U trenutku kada britanska TV-mreža ITV uživo emitira dramuUnderworld antologije Armchair Theatre, glumac Gareth Jones umire u garderobi, nakon čega režiser Ted Kotcheff nastavlja prijenos improvizirajući tekst i radnju.
30. 11. - Golisti ubedljivo pobedili na prvim izborima Pete republike u Francuskoj, veliki pad socijalista i komunista.
novembar - decembar - Francuski Sudan (Mali), Senegal, Gabon, Čad, Kongo-Brazavil, Mauritanija, Ubangi-Šari (Centrafrika), Gornja Volta (dan. Burkina Faso), Niger, Obala Slonovače postaju autonomne republike u okviru Francuske zajednice (nezavisne 1960).
14. 12. - Treća sovjetska antarktička ekspedicija stigla do Pola nedostupnosti.
16. 12. - Požar u robnoj kući Vida u Bogoti, stradalo 83 ljudi.
18. 12. - Raketom Atlas je lansiran američki satelit SCORE, prvi upotrebljen za telekomunikaciju.
21. 12. - Charles de Gaulle izabran za predsednika Francuske sa 78,5% glasova elektora (1959-1969).
22. 12. - SAD će prodati FNRJ poljoprivredne viškove za 95 miliona dolara u dinarima.
23. 12. - Nasser osuđuje komunizam kao pretnju arapskom nacionalizmu (irački komunisti se protive savezu sa UAR). SSSR ipak daje podršku za Asuansku visoku branu.
25. 12. - Generalni sekretar UN Dag Hammarskjöld posetio jugoslovenski bataljon UNEF-a u El Arišu na Sinaju[35].
27. 12. - Prva predstava omladinskog pozorišta "Dadov" u Beogradu - "Gradinar".
29. 12. - Pošto su zapadnoevropske valute konvertibilne, Evropski monetarni sporazum preuzima posao Evropskog platnog saveza.
31. 12. - Gvatemalsko-meksički konflikt: mitraljiran meksički ribarski brod u gvatemalskim vodama, stradala tri ribara.
31. 12. - Bitka za Santa Klaru, odlučujuća u Kubanskoj revoluciji, okončana njenim padom u ruke Kastrovih pobunjenika - diktator Batista beži iz zemlje tokom novogodišnje noći.
Kroz godinu
Tokom Međunarodne geofizičke godine otkrivena Zemljina magnetosfera.
Fiziologija i medicina: George Wells Beadle, Edward Lawrie Tatum (otkriće da geni deluju regulisanjem definitivnih hemijskih događaja, → Hipoteza jedan gen jedan enzim) i Joshua Lederberg (otkrića u vezi genetske rekombinacije i organizacije genetskog materijala bakterija, → bakterijska konjugacija)
Književnost: Boris Pasternak (važno dostignuće u savremenoj lirskoj poeziji i na polju velike ruske epske tradicije)
Mir: Georges Pire (humanitarna pomoć, naročito evropskim izbeglicama)
Osa Archivum CatalogArhivirano 2022-04-09 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.