3 - 4. 1. - Japanska invazija Mandžurije: zauzećem Jinzhoua i Shanhaiguana osigurali su jug Mandžurije.
5. 1. - Događaji u Arnedu, Španija: civilni gardisti pucali u radnike, 11 mrtvih - kraj "tragične sedmice" u kojoj su i gardisti bili na meti linča.
7. 1. - Stimsonova doktrina - SAD neće priznavati teritorijalne promene iznuđene silom (odnosi se na Mandžuriju).
9. 1. - Sakuradamonski incident: korejski aktivista pokušao da ubije japanskog cara Hirohita - kineska štampa ovo odobrava, što još više zaoštrava odnose.
15. 1. - U Nemačkoj ima oko šest miliona nezaposlenih.
18. 1. - Kralj Aleksandar otvara prestonom besedom zasedanje novoustanovljenih Narodne skupštine i Senata.
21. 1. - Potpisan pakt o nenapadanju između SSSR i Finske (srušen 1939); SSSR sklapa slične sporazume sa Poljskom, Letonijom i Estonijom.
22. 1. - Seljačka buna na zapadu El Salvadora, ubrzo brutalno ugušena, uz najmanje 10.000 mrtvih.
24. 1. - Mladi pripadnik Hitlerjugenda Herbert Norkus ubijen od komunista u Berlinu - postaje mučenik i uzor za druge Hitlerove omladince (→ Hitlerjunge Quex).
26. 1. - Potonula britanska podmornica-nosač aviona HMS M2, 60 mrtvih.
4. 2. - Odbrana Harbina se okončava japanskim zauzećem tog kineskog grada - zvanični kineski otpor u Mandžuriji prestaje do kraja meseca, ali gerilski otpor traje do 1941. (→ Pacifikacija Mandžukua).
9. 2. - Incident Lige krvi: ultranacionalistička civilna grupa ubila biznismena u Japanu.
9. 2. - 23. 3. - U njujorškom Muzeju moderne umetnosi (MoMA) održana izložba Moderna arhitektura: međunarodna izložba[1] - kuratori su Henry-Russell Hitchcock i Philip Johnson, internacionalni stil dobija svoj naziv.
18. 2. - Japanci proglasili "nezavisni" Mandžukuo, na čelu sa poslednjim kineskim carem Pu Yi-em, ustoličenim 1. 3. (traje do 1945).
25. 2. - Adolf Hitler dobio nemačko državljanstvo, tako da može učestvovati na predsedničkim izborima.
27. 2. - Finski kranje desni Lapuanski pokret izveo pobunu u gradu Mäntsälä, što će dovesti do njegovog raspuštanja.
28. 2. - Objavljeni rezultati drugog konkursa za Palatu Sovjeta u Moskvi: tri projekta dele prvo mesto, nijedan avangardan (Staljin se izjasnio za Borisa Iofana); Le Corbusier je izgubio, čime se okončava njegova veza sa SSSR (→ socijalistički realizam).
Mart/Ožujak
1. 3. - Otmica Lindberghove bebe - 20-mesečni sin avijatičara Charlesa Lindbergha otet iz njihove porodične kuće u Nju Džersiju - priča izaziva ogroman publicitet.
1. 3. - Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi carine, generalno 10%, izuzev na neku hranu, sirovine i proizvode iz Imperije.
6. 3. - Novi protesti na Zagrebačkom sveučilištu, isticane (zabranjene) hrvatske zastave.
7. 3. - Policija pucala na okupljanje nenaoružanih nezaposlenih automobilskih radnika ispred Fordove fabrike u Dearborn, Michigan - poginula četiri radnika.
9. 3. - Éamon de Valera izabran za predsednika izvršnog veća Irske Slobodne Države, na čelu prve vlade Fianna Fáila (šef vlade 1932-48, 1951-54, 1957-59 i šef države 1959-73) - oslobođeni su internirani pripadnici IRA (koja se protivi Slobodnoj Državi).
11. 3. - "Incident Lige krvi": u Japanu razotkrivena krajnje desna organizacija koja je u prošlih mesec dana ubila dvojicu od planiranih 20 političara i biznismena.
12. 3. - Švedski "kralj šibica" Ivar Kreuger izvršio samoubistvo, što će izazvati tzv. Kreugerov krah, pad akcija mnogih firmi širom sveta, a u Švedskoj ostavku premijera Ekmana u avgustu i nove izbore.
19. 3. - Otvoren most u sidnejskoj luci (Sydney Harbour Bridge).
21 - 22. 3. - Niz tornada ubio preko 330 ljudi na Jugu SAD.
4. 4. - Ostavka vlade generala Petra Živkovića (postavljen za komandanta Kraljeve garde); novu vladu obrazuje dr. Vojislav Marinković, bivši demokrata (do jula).
10. 4. - Drugi krug nemačkih predsedničkih izbora: predsednik Paul von Hindenburg reizabran sa 53,1%, Adolf Hitler 36,7%, komunista Ernst Thälmann 10,1%.
11. 4. - Na severu Mongolske NR lame pokreću antikomunistički ustanak - brutalnost s obe strane, ugušen do jeseni.
april - Kinesko-tibetanski rat: Tibetanci šire rat u Qinghai, ali poraženi su i gube toliko teritorije da se Dalaj lama u avgustu obraća Britancima za pomoć.
19. 4. - Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka-dužnika dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima (nezadovoljavajući rezultati).
24. 4. - Izbori u pet nemačkih pokrajina, nacisti dobili relativnu većinu u četiri.
25. 4. - Dvojica Družbenika proroka Muhameda premešteni iz svojih grobova u Iraku, nakon što je kralj Fejsal obavešten u snu o vodi koja nadire u njihove grobove.
29. 4. - Šangajski atentat: korejski aktivista Yun Bong-gil aktivirao bombu na japanskoj proslavi carevog rođendana, smrtno ranjen gen. Yoshinori Shirakawa i jedan japanski službenik, još nekoliko teško ranjenih.
12. 5. - Proslava 60. rođendana Antona Korošeca u Sloveniji se ponegde pretvara u anti-vladine demonstracije.
12. 5. - Pronađeno telo otete Lindbergove bebe, nedaleko od kuće iz koje je otet.
13. 5. - Wilhelm Groener daje ostavku na portfelj ministra odbrane Nemačke - rezultat Schleicherovih intriga koji želi saradnju sa nacističkim SA i SS; krajem meseca pada čitava Brüningova vlada.
15. 5. - Incident 15. maja - u pokušaju vojnog udara ubijen japanski premijer Inukai Tsuyoshi.
15. 5. - U Beogradu osnovan Zavod za radiumterapiju.[2]
maj - Demonstracije protiv vlade u Crnoj Gori i Bosanskoj Krajini (juriš na magacine s hranom u Prijedoru).
16. 5. - Veliki neredi između muslimana i hindusa u Bombaju - hiljade mrtvih i ranjenih.
16. 5. - Požar na brodu Georges Philippar u Adenskom zalivu - stradalo 54 ljudi, među kojima i istraživački novinar Albert Londres.
20. 5. - Engelbert Dollfuss novi kancelar Austrije (do 1934).
21. 5. - Anhalt je prva nemačka pokrajina sa nacistom na čelu vlade, nakon što su prošlog meseca dobili 41.67% glasova.
26. 5. - U Domu Lordova presuđeno u slučaju Donoghue v Stevenson (žena našla puža golaća u boci soka), kojim je u englesko pravo uveden "princip bližnjeg".
29. 5. - Nacisti prvi put dobijaju apsolutnu većinu u jednoj pokrajini, Oldenburgu na severozapadu Nemačke.
30/31. 5. - Teroristički napad u Beogradu: "Politika" piše da su eksplodirale dve od četiri "paklene mašine", na Bataldžamiji (kod nove Skupštine) i u Nemanjinoj - sumnja se na ustaše[3]. Chicago Tribune tvrdi da je bilo šest bombi, uključujući jednu bačenu na kraljevsku palatu[4].
Jun/Juni/Lipanj
1. 6. - Franz von Papen imenovan za nemačkog kancelara (do novembra), resor odbrane dobija general Kurt von Schleicher koji je paktirao sa Hitlerom da obori prethodnog kancelara Brüninga i zapravo sastavio vladu - kraj parlamentarne demokratije. Prva odluka je da se raspišu vanredni izbori.
4. 6. - Mladi socijalisti i neki oficiri izveli puč u Čileu i proglasili socijalističku republiku (okončana u septembru usled nedostatka podrške).
2. 7. - Ostavka vlade Vojislava Marinkovića (izazvao gnev u maju, kada je na konferenciji u Nišu rekao da nacionalno pitanje nije rešeno), novu vladu obrazuje Milan Srškić, tvrdi unitarista (do 1934).
4. 7. - Britanskim nametanjem carine od 100% počinje Anglo-irski trgovinski rat (do 1938), jer je Irska prestala plaćati anuitete za zemlju irskih seljaka.
9. 7. - Lozanska konferencija: zbog krize suspendovana isplata nemačkih ratnih reparacija, preostala suma svedena na tri milijarde maraka (ukupno isplaćeno 53 milijarde).
9. 7. - U Brazilu počinje Konstitucionalistička revolucija - država São Paulo se pobunila protiv Vargasove vladavine dekretima, poraženi početkom oktobra.
12. 7. - Norveška anektirala deo istočnog Grenlanda (Zemlja Erika Crvenog, morala se povući 1933. zbog presude međunarodnog suda).
20. 7. - Preußenschlag: pod izgovorom događaja u Altoni, smenjena socijaldemokratska vlada Pruske, za komesara postavljen rajhskancelar Franz von Papen - ovo će olakšati Hitlerovo "glajhšaltovanje" Nemačke sledeće godine (Pruska zauzima oko 62% teritorije i stanovništva cele zemlje).
28. 7. - Predsednik Huver naređuje da se iz Vašingtona rasteraju veterani koji su tražili isplatu certifikata za službu (Bonus Army); vojnim snagama komanduje gen. Douglas MacArthur.
29. 7. - U Budimpešti pogubljen generalni sekretar KP Mađarske Imre Sallai, kao i još jedan rukovodilac, Sándor Fürst - vlasti iskoristile bombaški napad na voz od prošlog septembra kao opravdanje progona komunista.
30. 7. - 14. 8. - Olimpijada 1932 u Los Anđelesu, Jugoslaviju zastupa samo bacač diska Veljko Narančić, koji je sam platio putovanje.
31. 7. - Savezni izbori u Nemačkoj - nacisti prvi put najjača partija, sa relativnom večinom od 230 poslanika (+123), socijaldemokrati 133 (-10), komunisti 89 (+12); zbog antirepublikanske "negativne većine" nacista i komunista nemoguće je da ostali sklope vladu.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Amerikanac Forrest Mars, Sr. napravio u Engleskoj čokoladicu Mars.
1. 8. - Otkriven LutyensovThiepval Memorial u francuskoj Pikardiji u sećanje na 72.246 nestalih britanskih i južnoafričkih vojnika u Bici na Somi.
6. 8. - Gradonačelnik KelnaKonrad Adenauer otvorio put Keln - Bon, koji se smatra prvim Autobahnom.
7. 8. - Kolektivizacija u SSSR i Glad u SSSR (1932—1933): donesen dekret o zaštiti državne imovine, poznat i kao Zakon pet klasova - zabranjeno pabirčenje nakon žetve, predviđene oštre kazne za krađu javne imovine.
9/10. 8. - Ubistvo u Potempi: petorica nacista upala u kuću komunističkog rudara Konrada Pietrzucha i brutalno ga ubila - osuđeni su na smrt kasnije tokom meseca, što je pod pritiskom nacista ubrzo promenjeno u doživotni zatvor (da bi nakon Hitlerovog dolaska na vlast bili pomilovani).
10. 8. - Sanjurjada: španski general José Sanjurjo pokušao pokrenuti pobunu u Sevilji.
13. 8. - Papen i Schleicher nude Hitleru vicekancelarsku poziciju, što on s prezirom odbija.
18. 8. - Švicarski istraživač Auguste Piccard dostiže 16.197 m balonom na vrući zrak.
18. 8. - Završena Ekonomska konferencija Britanske imperije u Ottawi: dogovorena imperijalna preferenca tj. niske carine unutar imperijie i visoke prema ostatku sveta, na najmanje pet godina.
23. 8. - Papinom bulom ukinuta Zadarska nadbiskupija, jugoslovenskim delom administrira šibenički biskup, a za italijanski je formirana zadarska biskupija[7].
27. 8. - 1. 8. - Četvorodnevni rat u Ekvadoru: neuspešna pobuna nakon što je kongres poništio prošlogodišnju pobedu konzervativca Neptalíja Bonifaza na predsedničkim izborima, najmanje 1.000 mrtvih.
1. 9. - Kolumbijsko-peruanski rat počinje kada peruanska vojska zauzme dva mesta u spornom području Amazonije - spor se vodi oko amazonske luke Leticia, rat traje devet meseci, Društvo naroda dodeljuje grad Kolumbiji 1934.
3. 9. - Ubijen dečak Pavlik Morozov čiji će mit biti uzor za sovjetske pionire.
4. 9. - Osmerac splitskog "Gusara" postao evropski šampion na takmičenju u Beogradu.
6/7. 9. - Velebitski ili Lički ustanak: napad ustaša iz italijanskog Zadra na žandarmerijsku stanicu u Brušanima kod Gospića.
9. 9. - Počinje Rat za Čako između Bolivije i Paragvaja (do 1935).
9. 9. - U Španskoj Republici obnovljene autonomne vlasti Katalonije (Generalitat de Catalunya - /Ženeralitad de Katalunja/).
10. 9. - Bảo Đại, car Anama i Tonkina (Vijetnama) u Francuskoj Indokini, preuzima prestol (car do 1945, šef Države Vijetnam 1949-55).
12. 9. - Nemački kancelar Papen planirao raspustiti Rajhstag i zatim vladati putem Hindenburgovih dekreta - ali Göring ga je ignorisao i dopustio komunistički predlog za glasanje o poverenju vladi, koji je ova izgubila 512:42. Novi izbori u novembru.
15. 9. - Japansko-mandžurski protokol: Japan potvrđuje priznanje i drži vojsku u Mandžukuu.
16. 9. - Japanska vojska izvršila represalije u selu Pingdingshan na jugu Mandžurije, 800 mrtvih (Kinezi tvrde 3.200).
20. 9. - Mahatma Gandi počinje 6-dnevni štrajk glađu u zatvoru u Puni, protestuje zbog britanskih planova da se hinduistički elektorat podeli na gornju i donju kastu, te Nedodirljive.
24. 9. - SocijaldemokrataPer Albin Hansson postaje premijer Švedske (do 1946, s kraćom pauzom) - stvara "Švedski model": neutralnost, država socijalnog staranja, socijalni korporativizam
24. 9. - Pakt iz Pune između Gandija i B. R. Ambedkara: rezervisani mandati za Nedodirljive
26. 9. - Katastrofalan zemljotres pored Svete Gore (M 7.0, int. IX-X), potresi se nastavljaju i narednih dana, stradali i manastiri, među kojima i Hilandar.
26. 9. - 27. 10. - Nacionalni marš gladi u Velikoj Britaniji, u zemlji ima 2.750.000 nezaposlenih.
27. 9. - Rjutinova afera: sovjetski Politbiro osuđuje platformu Martemjana Rjutina koja traži obaranje Staljina, umerenije pozicije i "novi početak".
29. 9. - Papska bula Acerba animi osuđuje progon katoličke crkve u Meksiku, upoređen sa onim u SSSR.
30. 9. - Eksplozija u Oficirskom domu u Beogradu (današnji SKC), poginuo je nosač koji ju je doneo, sumnja se na VMRO[8].
Oktobar/Listopad
1. 10. - Austrijski savezni kancelarEngelbert Dollfuss primijenio je prvi put zakon o ovlastima iz 1917. koji mu omogućuje izdavanje naredbi u slućaju nužde.
1. 10. - Radikalni desničar gen. Gyula Gömbös postaje premijer Mađarske (do 1936).
1. 10. - Oswald Mosley osnovao Britansku uniju fašista.
2. 10. - Objavljen Litonov izveštaj komisije Društva naroda, koji optužuje Japan za agresiju u Mandžuriji.
3. 10. - Kraljevina Irak nezavisna od britanskog mandata, istog dana se priključuje Društvu naroda.
19. 10. - Puštena u saobraćaj tzv. Čukarička pruga u Beogradu (tramvaj 13, Knežev spomenik - Čukarica i Gospodarska mehana - Čukarica).
22. 10. - Sovjetski Politbiro šalje vanredne komisije u Ukrajinu i severni Kavkaz, na čelu sa Molotovim odn. Kaganovičem, kako bi se ubrzala rekvizicija žita (→ Holodomor).
28. 10. - U Rimu otvorena Izložba fašističke revolucije, jedna sala posvećena Dalmaciji.
jesen - Novoizgrađena beogradska termoelektrana "Snaga i svetlost" počinje isporuku struje (do 1967-69)[9].
Novembar/Studeni
3 - 8. 11. - Štrajk javnog prevoza u Berlinu u zajedničkoj organizaciji komunista i nacista - ovo je moglo uticati na pad popularnosti nacista na izborima.
6. 11. - Savezni izbori u Nemačkoj - nacisti opet najjači, ali s manje glasova nego u julu - 196 poslanika (-34), socijaldemokrate 121 (-12), komunisti 100 (+11); ovo su poslednji slobodni izbori do 1949. na zapadu odn. do 1990. u celoj Nemačkoj.
6. 11. - Liberal Juan Bautista Sacasa izabran za predsednika Nikaragve (mandat od 1. januara, dan pre odlaska poslednjih američkih marinaca).
7. 11. - Zagrebačke punktacije (Seljačko-demokratska koalicija + frankovac Mile Budak) - traži se demokratija i novo državno uređenje. Proglašene protivustavnim, posle njih dolazi niz drugih "punktacija" (slovenačke, muslimanske, pa i vojvođanske).
8. 11. - Franklin Delano Roosevelt ubedljivo pobedio predsednika Hoovera, dobio 42 od 48 država. U zemlji je nezaposlenost 20% a Roosevelt obećava New Deal. Početak Petog partijskog sistema koji traje do polovine 1960-tih.
9. 11. - Ženevski masakr: neredi između konzervativaca i socijalista u Švajcarskoj, u sukobu sa vojskom ima 13 mrtvih. (→ fr Wiki).
9. 11. - Uragan i talasi ubili oko 2.500 ljudi na Kubi - najgora prirodna katastrofa na tom ostrvu.
25. 11. - Posvećena ruska Katedrala Svete Sofije u Harbinu, najveća pravoslavna crkva na Dalekom istoku
Decembar/Prosinac
1 - 2. 12. - Trogirski incident: sokoli uništili ili oštetili osam mletačkih lavova u gradu - zahlađenje odnosa sa Italijom.
3. 12. - General Kurt von Schleicher imenovan za nemačkog kancelara (do januara), smenjeni Papen će mu se osvetiti saradnjom sa Hitlerom.
8. 12. - Gregor Strasser, kome je Schleicher nudio položaj vicekancelara, dao ostavku na sve funkcije u nacističkoj partiji nakon konfrontacije sa Hitlerom.
11. 12. - Načelni sporazum pet Velikih sila o vojnoj ravnopravnosti Nemačke, u smislu da može učestvovati u radu Konferencije za razoružanje (Nemačka dala izjavu da se neće naoružavati).
decembar - Poljski Biuro Szyfrów počinje dekodiranje nemačke Enigme.
15. 12. - U Njujorku prikazan prvi ton-film na srpskohrvatskom jeziku "Ljubav i strast"[11][12].
16. 12. - Požar u tokijskoj robnoj kući Shirokiya, 14 mrtvih (po urbanoj legendi, Japanke su nakon ovoga počele da nose gaćice u zapadnom stilu).
18. 12. - Mussolini inaugurirao novi grad Littoria (kasnije Latina).
19. 12. - BBC počinje emitovanje Imperijalne službe (današnji BBC World Service).
19. 12. - Voz "Leteći Hamburžanin" sa dizel pogonom (DR 877) stigao za 142 minuta od Berlina do Hamburga.
24. 12. - Arturo Alessandri je ponovo predsednik Čilea (do 1938)
25. 12. - Zemljotres u kineskoj provinciji Kansu, 70.000 mrtvih.
25. 12. - Antibakterijski lek Prontosil patentiran u Nemačkoj.
27. 12. - U SSSR ponovo uvedeni unutrašnji pasoši (oni iz carskog perioda su bili ukinuti 1917).
31. 12. - Opozicioni manifest u Ljubljani (Slovenska deklaracija) - traži se priznanje regionalne etničke individualnosti i kulturna, finansijska i politička autonomija[5].
Kroz godinu
Na beogradskom Velikom Vračaru izgrađena zgrada Astronomske opservatorije u Beogradu - kraj će biti nazvan Zvezdara.
Hidroelektrana Fala na Dravi kod Maribora dobila sedmi agregat - to je najveća hidrocentrala u zemlji.[13]
1932-34 - Jugoslaviju obilazi Pokretna poljoprivredna izložba i škola, tzv. Plavi voz sa 22 vagona.[14]
Snimljen film Das Lied der schwarzen Berge ("Fantom Durmitora"), jugoslovensko-nemačka koprodukcija. Ove godine u KJ je proizvedeno 61.726 metara filma, narednih godina dolazi do brzog pada usled ukidanja odredbe koja je zahtevala domaću proizvodnju po metraži stranog filma.[15]