1. 1. - U SFRJ je na snazi Zakon o preduzećima[1] - osnova buduće Markovićeve privatizacije. Zakon o stranim ulaganjima je na snazi od 8. januara.
1. 1. - Stupaju na snagu promene u organizaciji Oružanih snaga SFRJ - umesto Armijskih oblasti (šest armija) uspostavljene Vojne oblasti (vojišta): Severozapadno (Zagreb, Peta vojna oblast), Jadransko-pomorsko (Split, Vojnopomorska oblast), Centralno (Beograd, Prva vojna oblast) i Jugoistočno (Skoplje, Treća vojna oblast).
1. 1. - Montrealski protokol o zaštiti ozonskog omotača stupio ove godine na snagu.
2. 1. - Premijer Ranasinghe Premadasa postaje predsednik Šri Lanke (do atentata 1993).
4. 1. - Incident u Zalivu Sidra - dva američka F-14 oborila dva libijska MiG-23.
11. 1. - Prvi kongres Slovenačkog demokratskog saveza, lider Dimitrij Rupel, stranka će se boriti za demokratiju i nezavisnost.
15. 1. - U Brazilu uveden novi kruzado (=1000 starih, traje samo do marta 1990).
januar - Fudbaler Miodrag Belodedić, koji je prošlog meseca legalno stigao iz Rumunije u Jugoslaviju, odbija da se vrati - igraće za Zvezdu, u početku bez ugovora[4].
15 - 21. 1. - Palachova sedmica: niz prodemokratskih demonstracija u Pragu povodom 20-godišnjice smrti Jana Palacha, policija ih tuče i koristi vodene topove.
17. 1. - Ksenofobni alkoholičar ubio petoro dece u školi u Stocktonu, Kalifornija - nakon ovoga će biti donesene mere protiv poluautomatskog oružja.
19. 1. - Ante Marković, član predsedništva SR Hrvatske, izabran od saveznog predsedništva za novog predsednika Saveznog izvršnog veća (od 17. 3.); protivkandidat bio Borisav Jović, potpredsednik srpske skupštine.
19. 1. - Sastanak inostranih ministara šest balkanskih zemalja u Albaniji.
23 - 24. 1. - Levičarska grupa zauzela kasarnu La Tablada u okolini Buenos Airesa, argentinska vojska i policija koriste beli fosfor u kontranapadu, 39 mrtvih.
25. 1. - Napeta situacija na mitingu u crnogorskom Plavu, gde Srbi i Crnogorci s jedne i Muslimani i Albanci s druge strane imaju dijametralno suprotne stavove.
28. 1. - Umro Choekyi Gyaltsen, 10. Pančen Lama; za 11-tog će Dalaj Lama i kineska vlada imenovati različite dečake.
29. 1. - Global Motors Inc., američki uvoznik Juga, zatražio zaštitu po zakonu o bankrotstvu.
29. 1. - Sovjetska sonda Fobos 2 ušla u orbitu oko Marsa, radi do kvara kompjutera u martu.
januar - CK SK Srbije (Milošević) pokreće inicijativu za smenu Stipe Šuvara, predsednika Predsedništva CK SKJ, koji je optužen da je lider "neprincipijelne koalicije" protiv Srbije.
30. 1. - 1. 2. - XX Sednica CK SKJ - priznanje neuspeha zbog ekonomske, političke i etničke krize, bez ideja za rešenje; Milošević: "Rešenje će doneti politika... institucionalno i vaninstitucionalno, statutarno i nestatutarno, na ulici i unutra, populistički i elitistički, argumentovano i neargumentovano...".
30. 1. - Admiral Petar Šimić, šef armijskog SKJ, izjavljuje da će se vojska obračunati sa svakim ko ugrožava tekovine oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije.
1. 2. - Satelit Astra 1A počinje s prenosom TV signala, potrebni su manji tanjiri nego ranije. Narednih dana počinje emitovanje Sky, MTV Europe, Eurosport itd.
16. 2. - Osnovan Socijaldemokratski savez Slovenije (Socialdemokratska zveza Slovenije), još jedna opoziciona partija (za razliku od Slovenskog demokratskog saveza, ne žele u Socijalistički savez).
16. i 17. 2. - U Bagdadu osnovan Savet arapske saradnje (Irak, Egipat, Jordan i Severni Jemen), a u Marakešu Unija arapskog Magreba (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis i Libija) - obe organizacije kratkog daha, naročito prva.
17. 2. - U Centralni komitet SKJ izabrano 35 novih članova, od 165; predsednik državnog predsedništva Raif Dizdarević dao ostavku u tom telu, kao i članovi Dolanc, Mojsov, Hasani i Vlajković.
20. 2. - Počeo štrajk albanskih rudara u Trepči u znak potpore rukovodstvu Saveza komunista Kosova (smenjenim Vlasiju i Jašari) i očuvanja autonomije SAP Kosovo, oko 200 rudara ostalo u jami Stari Trg. Traže i smenu Rahmana Morine, tek izabranog predsednika pokrajinskog komiteta, kao i Ali Šukrije. Sutradan generalni štrajk u pokrajini.
22. 2. - Iranski predsednik Ali Hamenei izjavio u Beogradu u vezi Salmana Rušdija da je "strela odapeta prema meti".
23. 2. - Skupština SR Srbije odobrila amandmane na Ustav: republici se vraća jurisdikcija nad sudstvom, milicijom, narodnom odbranom i inostranim poslovima pokrajina (amandmane trebaju odobriti i pokrajinske skupštine). Na Kosovu se radnicima pridružuju i studenti i zanatlije[5].
24. 2. - Milošević i Šuvar u Prištini, Šuvar razgovarao sa rudarima u jami Stari Trg (kasnije i Azem Vlasi).
24. 2. - United Airlines Flight 811: na avionu blizu Honolulua otpala teretna vrata, što je izazvalo eksplozivnu dekompresiju - devet putnika izletelo iz aviona.
25. 2. - Predsedništvo SFRJ poslalo pojačanja miliciji na Kosovu i izjavilo da će preduzeti i druge mere ako bude neophodno.
26-27. 2. - Proširena sednica Predsedništva SFRJ, uvedeno vanredno stanje na Kosovu, poslata vojska sa tenkovima i pojačanje miliciji.
27. 2. - Rudari počinju da izlaze iz jama, nakon što je Morina (privremeno) dao ostavku.
27. 2. - U Cankarjevom domu u Ljubljani skup podrške albanskim rudarima, slovenački predsednik Milan Kučan kaže da se u Starom trgu brani avnojska Jugoslavija. TV Beograd uveče emituje snimak, ljudi izlaze na ulicu.
27. 2. - Caracazo: veliki neredi zbog ekonomskih reformi odnose stotine života u Karakasu, Venecuela.
28. 2. - Studenti dolaze pred Saveznu skupštinu u Beogradu, okuplja se najmanje 600.000 ljudi. Raif Dizdarević izviždan. Masa: "Uhapsite Vlasija!", Milošević: "Ne čujem dobro! .... i biće uhapšeni!". Okupljanja i drugde u Srbiji.
28. 2. - Miting Srba u Kninu.
februar - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 346%.
Mart/Ožujak
1. 3. - Završena prohibicija piva na Islandu (Dan piva u toj zemlji).
2. 3. - Uhapšen Azem Vlasi, kao i Azis Abraši i Burhan Kavaja, direktori u "Trepči".
2. 3. - Dvanaest zemalja Evropske zajednice se dogovorilo o zabrani proizvodnje svih vrsta fluorohlorougljika do kraja stoleća.
3. 3. - Mađarski premijer Miklós Németh u poseti Moskvi: obaveštava Gorbačova da neće obnavljati instalacije na granici sa Austrijom i da će u Mađarskoj biti organizovani višestranački izbori - Gorbačov obećava da neće biti intervencije.
5. 3. - Afganski građanski rat: mudžahedini počinju dvomesečni napad na Džalalabad, postižu početne uspehe ali vladine snage su se održale i povratile pozicije.
5. 3. - Velike demonstracije u Lhasi u kineskom Tibetu, na 30. godišnjicu ustanka - nakon tri dana nasilja proglašeno ratno stanje.
9. 3. - U Beču počeli pregovori o ograničenju konvencionalnog naoružanja u Evropi.
11. 3. - BBC i Slobodna Evropa objavljuju Pismo šestorice, obraćanje rumunskih komunističkih funkcionera Čaušeskuu.
22. 3. - Hokejaški golman Clint Malarchuk doživeo opasnu povredu, klizaljka drugog igrača mu presekla vratne žile.
23. 3. - Skupština Kosova (pod pritiskom) usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije, kojim se sužava autonomija pokrajine - izbijaju neredi, do 28-og, sukob sa milicijom u Uroševcu.
23. 3. - Dvojica američkih naučnika objavila da su postigli hladnu fuziju, što se pokazalo pogrešnim.
24. 3. - Skupština Vojvodine usvajaja amandmane na Ustav SR Srbije.
24. 3. - Tanker Exxon Valdez se nasukao u Zaljevu Prince William na Aljasci, proljeva se 240.000 barela nafte.
26. 3. i 9. 4. - Prvi delimično slobodni izbori za sovjetski parlament, Kongres narodnih deputata, 13% izabranih je nezavisno, među njima su i zagovornici samostalnosti republika.
27. 3. - Uveden policijski čas na Kosovu usled velikih demonstracija i pucnjave (Priština, Podujevo, Uroševac, Gnjilane, Suva Reka, Mitrovica...); takođe zabranjena okupljanja, zatvorene škole i univerzitet; u Prištini pucano u masu, poginula i dvojica milicajaca[6]. Zvanično 24 mrtvih u šest dana nereda[7].
28. 3. - Skupština SR Srbije donosi amandmane na republički ustav kojima je smanjena autonomija SAP Kosovo i SAP Vojvodina. Nastavljeni neredi na Kosovu, sa mrtvim i ranjenim na obe strane (Žur, gde je napadnuta milicijska stanica, Orahovac i drugde).
29. 3. - Prvi broj lista "Novosti oglasi" - prve oglasne novine u SFRJ.
29. 3. - Potpredsednik SIV-a Aleksandar Mitrović tvrdi da su Albanci pucali iz snajpera na svoje sunarodnike i optužio Albaniju za pomoć albanskim nacionalistima.
1. 4. - U Škotskoj uveden nepopularni Komunalni porez, prozvan Poll tax - "glavarina".
1. 4. - Južnoafrički granični rat: Stupa na snagu Rezolucija 435 po kojoj se Južnoafrikanci povlače iz Jugozapadne Afrike (Namibije), ali SWAPO započinje borbe koje odnose blizu 300 žrtava.
3. 4. - Najavljena "čistka" na Kosovu - stotine poltičara, službenika i predavača će biti smenjeno zbog "ohrabrivanja nacionalizma". Predsednik predsedništva Kosova Remzi Kolgeci dao ostavku 5. aprila.
5. 4. - Sporazum poljskog Okruglog stola: legalizovana "Solidarnost", promeniće se ustav tako da bude uveden predsednik republike i senat, demokratski izbori u junu.
6. 4. - Finale Final Four u Minhenu: KK Jugoplastika Split - Maccabi Tel Aviv B.C. 75:69.
7. 4. - Potonula sovjetska nuklearna podmornica "Komsomolec", 42 poginulih.
9. 4. - Tragedija 9. aprila: armija rasturila antisovjetske demonstracije u Tbilisiju, poginulo 20 demonstranata.
9. 4. - Senegalsko-mauritanski sukob: iz graničnih sporova oko prava ispaše proističe dvogodišnji sukob koji odnosi stotine žrtava.
10. 4. - Dva turska teretna broda, "Deval" i "Selin", sudarila se kod Palagruže, 14 nestalih.
12. 4. - Delorov izveštaj izlaže plan za uvođenje evropske monetarne unije u tri faze (usvojeno na junskom samitu u Madridu) - treća faza, realne valute, počinje 1999.
13. 4. - Evropski parlament debatuje o ljudskim pravima u Istočnoj Nemačkoj i Jugoslaviji, zabrinutost zbog poslednjih događaja, osuđuju se kršenja ljudskih prava.
april? - Afera Kecmanović: dr Nenad Kecmanović eliminisan kao kandidat za člana Predsedništva SFRJ iz SR BiH nakon insinuacija da radi za strane tajne službe.
april - Čaušesku objavio da je Rumunija eliminisala strani dug - ali nastavlja se surova politika štednje kojom je to postignuto.
18. 4. - U južnom jordanskom gradu Ma'an izbijaju neredi zbog skupe hrane.
19. 4. - Eksplozija topovske kule na USS Iowa - poginulo 47 mornara.
1. 5. - Datum izdanja novčanice od 100.000 dinara (lik djevojčice)
1. 5. - Janez Janša uhapšen radi odsluženja kazne dosuđene prošle godine za odavanje vojne tajne - kasnije tokom meseca bio hospitalizovan a nekoliko stotina studenata bojkotovalo nastavu[8].
1. 5. - Narodna Republika Kampućija menja ime u Država Kambodža (do 1992); prošlog meseca potvrđeno da će se vijetnamske trupe povući iz zemlje.
7. 5. - Lokalni izbori u Istočnoj Nemačkoj, vladajuća partija zvanično dobija 98,85% glasova - demonstracije nekoliko stotina ljudi zbog ustanovljene prevare su početak protestnog pokreta.
10. 5. - Panama: Manuel Noriega poništio rezultate izbora na kojima je Guillermo Endara pobedio njegovog kandidata. SAD sutradan šalje pojačanja u Kanalsku zonu.
13. 5. - Slučaj Moševac: u selu kod Maglaja uhapšen Hasan Delić uz primenu sile prema njemu i okupljenima; Dževad Galijašević i grupa seljana štrajkuju glađu ispred Savezne skupštine narednih dana[9].
19. 5. - Protesti muslimana zbog knjige "Seksualni običaji" u Ürümqiju se pretvaraju u nerede.
20. 5. - Doneta odluka o raspisivanju Zajma za privredni preporod Srbije (želja: 225 miliona nemačkih maraka u dinarima i 1 milijarda dolara u devizama).
25. 5. - Sud u Ženevi osudio dr Rajka Medenicu za prevaru i falsifikate na štetu jugoslovenskog zdravstva, mada su ga podržali neki pacijenti, među njima i Muhammad Ali[10].
25. 5. - Mihail Gorbačov je predsednik novog Vrhovnog sovjeta SSSR. U to telo je 29. 5. izabran i njegov rival Boris Jeljcin.
29. 5. - Bugarska otvara granicu sa Turskom, kako bi etnički Turci napustili zemlju - do avgusta ih odlazi 340.000, od kojih se 130.000 kasnije vraća.[11]
29. 5. - Vanredno stanje u Argentini zbog nereda izazvanih hiperinflacijom i nestašicom hrane.
30. 5. - Na Tjenanmenu otkrivena statua "Boginja demokratije".
30. 5. - Tokom posete delegacije Evropskog parlamenta Podujevu dolazi do manjih albanskih demonstracija u kojima gine jedna osoba.
Jun/Juni/Lipanj
1. 6. - Alfredo Cristiani novi predsednik Salvadora, partija ARENA drži predsedništvo sledećih 20 godina.
3. 6. - Umro ajatolah Ruholah Homeini, masovna i haotična sahrana tri dana kasnije. Novi vrhovni vođa Irana postaje sadašnji predsednik Ali Hamenei.
3. 6. - U Uzbečkoj SSR izbijaju krvavi neredi protiv Turaka Meshetinaca.
4. 6. - Na trgu Tjen An Men u Pekingukineska vojska brutalno guši prodemokratski studentski pokret, što će poslije biti poznato kao Tjenanmenski masakr.
8. 6. - MiG-29 pao na aeromitingu u Le Bourgetu kod Pariza zbog sudara sa pticom - pilot Anatolij Kvočur se katapultirao 2,5 sekunde pre pada.
jun - Afera plavog dijamanta: tajlandski radnik ukrao dragulje iz palate saudijskog princa Fejsala bin Fahda, odnosi između Saudi Arabije i Tajlanda poremećeni sledećih 20 godina.
jun-avgust - Nakon Majskih događaja i represije manifestacija Turaka u Bugarskoj, sledi Velika ekskurzija, oko 360.000 ljudi odlazi u Tursku.
16. 6. - Ponovna sahrana Imre Nagya u Budimpešti u prisustvu 250.000 ljudi.
18. 6. - Prvi izbori ove godine u Grčkoj, pobeđuje MicotakisovaNova Demokracija, ali bez apsolutne većine onemogućena oformiti vladu - isto se dešava u novembru, Micotakis konačna uspeva sledećeg aprila.
18. 6. - Burma (/bama/) menja engleski naziv zemlje u Myanmar (/mjanma/), Rangoon u Yangon itd. - odluka je kontroverzna, mnogi je ne prihvataju.
2. 7. - Andreas Papandreu daje ostavku posle osam godina na čelu grčke vlade (vratiće se 1993-96).
4. 7. - MiG 23 bez pilota preleteo od Poljske do Belgije, gde je pao na kuću uz jednu žrtvu.
5. 7. - Prva epizoda serije Seinfeld: devet sezona sa 180 epizoda do 1998.
6. 7. - Palestinac iz Islamskog džihada izvršio prvi samoubilački napad u Izraelu - skrenuo je putnički autobus u provaliju, 16 poginulih.
6. 7. - Gorbačov govori pred Savetom Evrope u Strazburu, zalaže se za "Zajednički evropski dom".
7. 7. - Samit Varšavskog pakta u Bukureštu: Ceausescu, Jakeš, Honecker i Živkov se protive promenama u Mađarskoj i Poljskoj.
8. 7. - Carlos Menem novi predsednik Argentine (do 1999), inauguracija pet meseci ranije zbog krize u zemlji.
9. 7. - U Kninskoj krajini održana proslava 600 godina od Kosovske bitke. Izneti zahtevi u pogledu ravnopravnosti Srba u Hrvatskoj (pravo na sopstvenu kulturu, jezik i pismo). Posle ovog događaja, usledila su hapšenja Srba, članova "Zore" (npr. Jovo Opačić).
9 - 12. 7. - Američki predsednik Buš u poseti Poljskoj i Mađarskoj.
10. 7. - Štrajk 300.000 rudara u Sibiru - najveći u SSSR od '20-tih.
24. 7. - "Stavovi komisije Predsedništva Srbije o reformi političkog sistema" u SFRJ: politički pluralizam putem udruženja unutar Socijalističkog saveza, direktni izbori po principu jedan građanin - jedan glas, garancija ljudskih prava.
27. 7. - Tajlanđanka Chamoy Thipyaso osuđena zbog učešća u finansijskoj piramidi na 141.078 godina zatvora (odslužila osam).
7. 8. - Lideri pet centralnoameričkih zemalja se složili da će se nikaragvanskikontraši raspustiti u decembru, pre izbora u februaru.
9. 8. - U SAD potpisan zakon za radikalnu reformu industrije štedionica i zajmova koja je u krizi od polovine decenije.
10. 8. - Toshiki Kaifu novi premijer Japana (do 1991), treći ove godine (Noboru Takeshita dao ostavku zbog berzanskog skandala a Sōsuke Uno zbog odnosa sa gejšom i slabih rezultata na izborima).
avgust - U Kninskoj krajini protesti zbog hapšenja Jove Opačića.
avgust - Novčanica od 500.000 dinara ("ratna novčanica" jednostavnijeg dizajna, spomenici na Kozari i Tjentištu, ljubičaste nijanse); datum izdanja "VIII 1989" nosi još jedna "ratna novčanica", od 2.000.000 dinara (spomenici na Kozari i u Šumaricama).
18. 8. - Ubijen vodeći kandidat za predsednika KolumbijeLuis Carlos Galán - na ovo i druga ubistva vlasti odgovaraju hapšenjem 11.000 osumnjičenih dilera droge, na šta narko-mafija objavljuje "totalni i apsolutni rat" vladi sa nizom bombi i paljevina.
18. 8. - Prikazan film "Seks, laži i videovrpce", čiji uspjeh otvara vrata drugim neovisnim filmovima.
25. 8. - Tajni sastanak zapadnonemačkih i mađarskih lidera u dvorcu Gymnich kod Bonna, verovatno dogovoreni krediti u zamenu za otvaranje mađarske granice.
31. 8. - Godišnja inflacija u Jugoslaviji 893,8%, troškovi života porasli 868,3%.
31. 8. - Moldavski jezik pisan latinicom proglašen za zvanični u Moldavskoj SSR (praznik Limba noastră u današnjoj Moldovi).
Septembar/Rujan
4. 9. - U Lajpcigu se održavaju prve demonstracije ponedeljkom.
4 - 7. 9. - IX konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu, prisustvuju predstavnici 100 zemalja i dva pokreta; usvojena umerena deklaracija, bez osude SAD, Izraela ili Južne Afrike. Moamer Gadafi poklonio kamile beogradskom ZOO vrtu.
6. 9. - Federalni sud u Filadelfiji oslobodio jugoslovenskog generalnog konzula u Čikagu Bahrudina Bijedića optužbe za pranje novca (bio uhapšen prošlog decembra). Njujorški ogranak Ljubljanske banke oglobljen 500.000 dolara.
6. 9. - Švedska-Engleska 0:0, čime Engleska odlazi na Mundijal 1990 - utakmica upamćena po dresu Terryja Butchera crvenom od krvi.
27. 9. - Skupština SR Slovenije donosi amandmane na republički ustav koji daju prioritet republičkim nad saveznim zakonima i ističu pravo na otcepljenje.
27. 9. - 1. 10. - U Sarajevu održan Svjetski šampionat u ritmičkoj gimnastici, Aleksandra Timošenko zbirno prvakinja.
29. 9. - Predsednik SIV Ante Marković iznosi ekonomski program pred Saveznom skupštinom[14].
30. 9. - Hiljadama istočnih Nemaca koji su se sklonili u zapadnonemačku ambasadu u Pragu dozvoljeno da odu na Zapad, takođe i onima u varšavskoj ambasadi. Prevoz iz Praga do Zapadne Nemačke se vrši zatvorenim vozovima preko istočnonemačke teritorije.
30. 9. - Raspuštena konfederacija Senegambija.
septembar - Četvorocifrena inflacija u SFRJ: 1181%.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Na Cetinju, u prisustvu velikog broja ljudi, nakon prenosa iz San Rema sahranjeni poslednji crnogorski kralj Nikola Petrović i kraljica Milena; sutradan sahranjene i njihove kćerke Ksenija i Vjera.
1. 10. - Colin Powell novi predsednik združenih načelnika generalštaba SAD (do 1993).
1. 10. - Korak ka istopolnom braku u Danskoj: omogućena registrovana partnerstva, prvi takav zakon na svetu.
3. 10. - Istočna Nemačka obustavila bezvizna putovanja u Čehoslovačku.
3. 10. - Pokušaj vojnog udara u Panami, pučisti pogubljeni - raste pritisak na američku administraciju.
4. 10. - Opsada željezničkog kolodvora u Dresdenu - vlakovi iz Praga se smatraju posljednjim putem prema slobodi, dolazi do sukoba sa policijom, vojskom i Stasijem.
7. 10. - Mihail Gorbačov u poseti DDR povodom 40-godišnjice osnutka, pozdravljen od stanovništva (poruka Honekeru: "Život kažnjava one koji zakasne"). Istog dana u Plauenu počinju prve masovne demonstracije.
8. 10. - Od ove nedjelje, TV Zagreb više nije u JRT-ovoj rotaciji zajedničkih nedjeljnih dnevnika.[15]
18. 10. - Mađarska skupština obnavlja višestranačje, pet dana kasnije, na 33. godišnjicu revolucije iz 1956, obrisano "Narodna" iz naziva Republike Mađarske.
22. 10. - Potpisan Taifski sporazum za okončanje Libanskog građanskog rata.
25. 10. - Objavljena zvanična platforma SKJ: podrška razvoju političkog pluralizma ("uspostavljanje političkih organizacija građana"), pravima i slobodama.
25. 10. - Portparol sovjetskog ino. ministarstva u šali objavljuje "Sinatrinu doktrinu": svaka zemlja odlučuje o svom putu (odbacivanje Brežnjevljeve doktrine).
30. 10. - Počinju nove demonstracije na Kosovu, u vezi suđenja Vlasiju u još 14-ici, ima i mrtvih[16].
31. 10. - Počelo suđenje Azemu Vlasiju i dr., optuženim za »kontrarevolucionarno«delovanje na Kosovu (prigovori iz nekih zapadnih zemalja da se radi o "anahronizmu u vreme promena" u komunističkom svetu).
31. 10. - Premijer Turgut Özal izabran za predsednika Turske (do smrti 1993).
Novembar/Studeni
1. 11. - Izdata novčanica od 1.000.000 dinara (lik djevojke sa maramom); inflacija u Jugoslaviji 1470% na godišnjem nivou.
1. 11. - Ponovo otvorena granica između Istočne Nemačke i Čehoslovačke, Istočni Nemci propušteni na Zapad.
4. 11. - Bar pola miliona demonstranata na Alexanderplatzu u Istočnom Berlinu.
4. 11. - Tajfun Gay odnosi preko 800 života u Tajlandskom zalivu.
6. 11. - Osnovan forum APEC, Azijsko-pacifička ekonomska saradnja.
7. 11. - David Dinkins je prvi crnac izabran za gradonačelnika New Yorka (1990-93).
7 - 10. 11. - Neredi u Kišinjevu, zapaljeno sedište ministarstva unutrašnjih poslova (ministar Vladimir Voronin, predsednik Moldove 2001-2009); za prvog sekretara tamošnje KP nakon ovoga postavljen Petru Lucinschi (do 1991, predsednik 1997-2001).
8. 11. - U Jordanu održani prvi izbori od 1967, Muslimansko bratstvo i drugi islamisti dobijaju 32 od 80 mandata.
10. 11. - Plenum CK BKP: Todor Živkov odstupa sa čela Bugarske komunističke partije - nasleđuje ga Petar Mladenov.
11. 11. - U Budimpešti osnovana Kvadragonala: Italija, Austrija, Mađarska i Jugoslavija žele uspostaviti saradnju među raznolikim zemljama (od sledeće godine Pentagonala, sa Čehoslovačkom, od 1992. Srednjoeuropska inicijativa).
11. 11. - Održani izbori za ustavotvornu skupštinu u Jugozapadnoj Africi/Namibiji, apsolutna većina za SWAPO.
12. 11. - Jednopartijski izbori za sva tri veća Skupštine SR Srbije i referendum o izboru S. Miloševića za predsednika predsedništva SR Srbije (odziv ponegde bio veći od 100%); prema rezultatima objavljenim 20. 11. izlaznost 83,54%, za Miloševića 80,36%.
23. 11. - Počinje Gruzijsko-osetijski sukob: ranije tokom meseca Južnoosetinska Autonomna Oblast je tražila status autonomne republike, što je Gruzija odbija i opsela Chinvali, nakon što je pokušano održavanje mitinga za jedinstvenu Gruziju.
24. 11. - Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša; partija se četiri dana kasnije odriče političkog monopola.
24. 11. - Završen 14. kongres Rumunske komunističke partije, Čaušesku ponovo izabran za generalnog sekretara. Tražio je da se ponište posledice paktova sa Hitlerovskom Nemačkom, što bi se moglo odnositi na sovjetsko zauzeće Besarabije (on vidi poboljšane odnose SSSR i SAD kao novi pakt Molotov-Ribentrop).
28. 11. - Helmut Kohl izložio pred Bundestagom plan u 10 tačaka za nemačko jedinstvo: demokratizovanje NDR i uspostavljanje konfederalnih i zatim federalnih odnosa.
29. 11. - Slovenačka vlada zabranila "miting istine" kosovskog udruženja "Božur" u Ljubljani 1. decembra, Socijalistički savez Srbije traži prekidanje svih veza sa Slovenijom zbog kršenja ljudskih prava, "ni jedan građanin Srbije neće moliti Sloveniju da ostane u Jugoslaviji"[17].
1. 12. - SR Srbija uvodi ekonomske sankcije SR Sloveniji - bojkot slovenačke robe, na šta Slovenci uzvraćaju svojim merama.
1. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 500.000 dinara (lik dječaka, purpurna nijansa) i 5.000.000 dinara (lik odraslog mladića, plava nijansa) koje nisu izdate.
1. 12. - Narodna skupština Istočne Nemačke izmenila ustav, Partija socijalističkog jedinstva više nema monopol na vlast. Egon Krenz narednih dana daje ostavku na sve funkcije, na čelo partije dolazi Gregor Gysi.
2. 12. - Posle 21 godine okončana Druga komunistička pobuna u Maleziji; poslednji zaostali japanski vojnici, Shigeyuki Hashimoto i Kiyoaki Tanaka, koji su bili njen deo vraćaju se kući.
2 - 3. 12. - Samit na Malti: Gorbačov i Buš kažu da je Hladni rat završen.
6. 12. - Antifeminista ubio 14 žena na Politehničkoj školi u Montrealu.
6. 12. - Atentat na zgradu DAS: kamion-bomba eksplodirao ispred sedišta kolumbijske službe sigurnosti, 52 mrtvih.
6. 12. - Završen klasični period Doctora Who, ponovo kreće 2005.
7. 12. - Litvanska SSR je prva od sovjetskih republika koja je ukinula monopol KP na vlast.
8. 12. - Osnovana Demokratska opozicija Slovenije (DEMOS), koalicija antikomunističkih stranaka - traže da državni organi Slovenije prekinu sve veze sa istim organima Srbije.
10. 12. - Predsednik ČSSR Gustáv Husák dao ostavku nakon što je zakletvu položila prva većinski nekomunistička vlada, na čelu sa Mariánom Čalfom.
10. 12. - Prve demonstracije za demokratiju u Mongoliji, Cahiagin Elbegdordž osnovao Mongolsku demokratsku uniju - kampanja traje do marta i ostavke predsednika politbiroa.
11 - 13. 12. - Kongres SK Hrvatske - podržani višestranački izbori (sljedećeg travnja).
12. 12. - Grupa intelektualaca najavila obnavljanje Demokratske stranke (osnivačka skupština sledećeg februara u Beogradu).
13. 12. - Pod pritiskom javnosti (sutradan se održava miting opozicije), Bugarska partija se izjasnila za parlamentarnu demokratiju i promenu člana 1 ustava koji govori o njenom monopolu na vlast.
14. 12. - Prvi slobodni izbori u Čileu posle 16 godina diktature, pobedio Patricio Aylwin.
15. 12. - XI kongres SK Srbije - neće biti sprečavano formiranje novih partija.
15. 12. - Objavljen nacrt deklaracije SKJ prema kome se on odriče monopola na vlast i želi da učestvuje sa drugim partijama na slobodnim izborima, kao i učešće u evropskim integracijama (CK SKJ usvojio 26. 12., pred XIV kongres sledećeg meseca).
15. 12. - Predstavljeni prijedlozi za novčanice od 10.000.000 dinara (lik Nikole Tesle, narančasta nijansa) i 50.000.000 dinara (lik Ive Andrića, crvena nijansa) koje također nisu izdate.
15. 12. - Kolumbijski narko-lord José Gonzalo Rodríguez Gacha ubijen u okršaju sa policijom, smatra se da je bio milijarder.
16. 12. - Rumunska revolucija 1989.: protesti u Temišvaru koji su izbili povodom proterivanja pastora Lasla Tekeša okreću se protiv režima - u naredna dva dana dolazi do nereda u kojima je pucano na demonstrante.
17. 12. - Emitovana prva epizoda The Simpsons, božićni specijal Simpsons Roasting on an Open Fire.
17. 12. - Drugi krug prvih demokratskih predsedničkih izbora u Brazilu od 1960: Fernando Collor de Mello pobedio Lula da Silvu sa 53:47%; istog dana otet i spasen biznismen Abílio dos Santos Diniz, što se smatra sabotažom protiv levice.
18. 12. - Predsednik Saveznog izvršnog veća Ante Marković izlaže reformske mere koje stupaju na snagu 1. januara: uvodi se novi dinar (= 10.000 ranijih novih odn. 1.000.000 starih), prvih šest meseci zamrznute cene i plate, dinar vezan za marku 7:1 (pokazuje par novih novčanica), ali i zatvaranje neprofitabilnih preduzeća, stroga budžetska kontrola (trenutni kurs: 65.000 dinara za marku ili 112.000 za dolar).
19. 12. - Vlasti Srbije odbacuju Markovićev program, smatrajući da će izazvati nerede.
20. 12. - Polučasovni štrajk oko 650.000 radnika u Srbiji, protest protiv nekih predloženih mera SIV-a, traži se ostavka Markovića; ostale republike daju uslovnu podršku[18].
ca. 22. 12. - XI kongres SK Slovenije: SKJ bi trebao biti savez saveza a ne jedinstvena partija.
24. 12. - Svrgnuti premijer Paname, general Norijega, sklonio se pred američkim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.
24. 12. - Počinje Prvi liberijski građanski rat (do 1997): Charles Taylor se vraća u zemlju i počinje pobunu protiv Samuela Doea
25. 12. - Rumunjski predsjednik Nicolae Ceauşescu zajedno sa suprugom strijeljan, čime je okončana vladavina komunizma u ovoj zemlji.
29. 12. - Pisac i zastupnik pokreta za ravnopravnost građana Vaclav Havel izabran za predsjednika Čehoslovačke jednoglasnom odlukom skupštine (do 1992, predsednik Češke 1993-2003). Aleksandar Dubček je juče izabran za predsednika čehoslovačke skupštine (do 1992).
29. 12. - Indeks Nikkei 225 Tokijske berze dostigao istorijski maksimum (38,957.44; zatvoren na 38,915.87), podstaknut mehurom nekretnina. Mehur puca pošto je Banka Japana podigla međubankarsku kamatu, dolazi do kraha berze, što je uvod u Izgubljenu deceniju, ili više njih (prosečan rast 1991-2003 je 1,14% godišnje). Ove godine je 13 od 20 najvećih svetskih kompanija bilo japansko, do 2014. ostaju dve.[19]
31. 12. - U Poljskoj potpisan Balcerowiczev plan, šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak).
31. 12. - Azerski demonstranti u Nahčivanu demontiraju granične instalacije prema Iranu.
Kroz godinu
Oko 100.000 članova napustilo SKJ ove godine, odn. 600.000 od rekordne 1983. kada je bilo 2,2 miliona članova; samo 15% članstva mlađe od 27 godina prema 33% u 1983.[20].
U SFRJ prodato oko 300.000 novih automobila, oko jedne četvrtine uvezeno[21].
Pop/rock: Ekatarina Velika: "Samo par godina za nas"; Disciplina kičme: "Zeleni Zub na Planeti Dosade"; Jura Stublić & Film: "Zemlja sreće"; Johnny Štulić: "Balkanska rapsodija"; Merlin: "Nešto lijepo treba da se desi"; Dino Dvornik: "Dino Dvornik"; Zabranjeno pušenje: "Male priče o velikoj ljubavi"; Bajaga i instruktori: "Neka svemir čuje nemir"; Partibrejkers: "Partibrejkers III"; Leb i sol: "Putujemo"; Plavi orkestar: "Sunce na prozoru"; Crvena jabuka: "Tamo gdje ljubav počinje"; Đorđe Balašević: "Tri posleratna druga"; Cacadou Look: "Uspavanka za Zoroa"; Galija: "Korak do slobode"; Valentino: "No.5 Ponekad noću dok grad spava"; Riva: "Riva", "Rock me"; Bezobrazno zeleno: "Neonske bajke"; Laibach: "Sympathy for the Devil"; Dejan Cukić & Spori ritam band: "Zajedno"; Vještice: "Totalno drukčiji od drugih"; Rambo Amadeus: "Hoćemo gusle!"; Tutti Frutti Band: "Krila leptira"; Zana: "Rukuju se, rukuju"; Vlada i Gile: "Rokenrol za decu"; Vlada, Gile, Koja: "Kako je propao rokenrol";
Zabavni: Magazin: "Dobro jutro"; Boris Novković: "Obojeni snovi"; Novi fosili: "Obriši suze, generacijo"; Hari Mata Hari: "Volio bi' da te ne volim"; Alen Slavica: "Dao sam ti dušu"; Željko Bebek: "Pjevaj moj narode"; Garavi sokak: "Garavi sokak";
Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Johnny Štulić (solo), Dino Dvornik, Buba Miranović, Riva, Let 3, Dragan Pantić Smederevac, Vještice, Haris Džinović (solo), Jelena Broćić, Slavko Banjac, Satan Panonski...
Cmiljka Kalušević - Cica, atletičarka i košarkašica (* 1933)
Fizika: Norman Foster Ramsey, Jr. (pronalazak metode razdvojenih oscilatornih polja i njena upotreba u vodoničnom maseru i drugim atomskim satovima), Wolfgang Paul, Hans Georg Dehmelt (razvoj tehnike jonske zamke)
Kemija: Sidney Altman i Thomas Robert Cech (otkriće katalitičkih svojstava RNK)